- Tekst se nastavlja ispod oglasa -

U dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima sinoć je predstavljena knjiga novinarke i publicistkinje Višnje Starešine “Hrvati pod KOS-ovim krilom – Završni račun Haaškog suda”. Uz autoricu sudjelovali su teolog, novinar i publicist Ivica Šola i predsjednik OMH u Vinkovcima Dražen Švagelj.

Knjigu “Hrvati pod KOS-ovim krilom – Završni račun Haaškog suda” objavili su AVID MEDIA i Hrvatsko katoličko sveučilište, a, kako se ističe, ona je svojevrsni vodič kroz manipulacije i falsifikate pred Haaškim sudom, kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i mnogo nepravednih presuda. Analizirajući transkripte sa suđenja, presude, sjećanja izravnih sudionika procesa i drugu relevantnu literaturu, autorica prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi, koje su preko njega vodile rat poslije rata.

Višnja Starešina, koja u knjizi analizira i dokumentira kompletan rad Haaškog suda, u svome izlaganju posebno se osvrnula na pitanje Vukovara.

“Ja sam u knjizi nastojala i nadam se uspjela, dekodirati zašto se i kako se dogodilo to da je Vukovar, koji je trebao biti krunski slučaj Haaškog suda, uz Srebrenicu, a ispočetka je izgledalo da se ide u tom pravcu na kojem se vrlo lako moglo dosegnuti čitav zapovjedni vrh JNA, čitavu Kontraobavještajnu službu JNA, krnje Predsjedništvo i vodstvo Srbije, zašto se dogodilo da je njihova odgovornost za zločin u Vukovaru poništena, a slučaj Vukovarska bolnica sveden na masovnu grobnicu Ovčara i odgovornost prebačena na paravojnike i lokalnu vlast”, istaknula je Višnja Starešina naglasivši i razliku u odnosu prema Vukovaru i Srebrenici iako je nepobitno kako je riječ o istoj metodologiji i istom mehanizmu likvidacije.

Putem Haaškog suda, KOS, čiji se šef general Aleksandar Vasiljević, koji se od zločinca prometnuo ne samo u prijatelja, nego suradnika suda, vodio je rat poslije rata pretvarajući agresiju na Hrvatsku i međunarodni oružani sukob samo u oružani sukob, a što se onda može tumačiti i kao građanski rat te otklanjajući odgovornost od stvarnih krivaca, planera i nalogodavaca zločina. Posljedice su, pak, višeslojne i dalekosežne.

“Tko god kaže da Haaški sud ne piše povijest taj laže. Ni jedan povjesničar neće moći zaobići ono što je rekao Haaški tribunal. I knjiga kolegice Starešine važna je jer dekodira ono što se dogodilo, hrabro se fokusirajući na ono što je ispod vode, a to su obavještajne službe, odnosno obavještajne službe u sprezi s kontraobavještajnim grupama, koje je KOS i Vasiljević pripremao već pri raspadu Jugoslavije 80-ih godina, a koji su i danas vrlo, vrlo aktualni”, istaknuo je Ivica Šola kazavši, između ostaloga, kako je kroz KOS na Haaškom sudu u kontekstu međunarodne pravde stvarnost dovedena do apsurda, što Višnja Starešina dokazuje u knjizi koja je dokumentirana i pisana spojem publicističkog stila i znanstvenog faktografskog pristupa.