U proljetnoj gospodarskoj prognozi za ovu godinu predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7,7 posto, a sljedeće godine rasti 6,3 posto. U EU27 očekuje se pad od 7,4 posto i dogodine rast od 6,1 posto. Najmanji pad gospodarstva ove godine očekuje se u Poljskoj (4,3 posto), a najveći u Grčkoj (9,7 posto), Italiji (9,5 posto), Španjolskoj (9,4 posto) i Hrvatskoj (9,1 posto).
Europska komisija Hrvatskoj za sljedeću godinu predviđa porast BDP-a za 7,5 posto. To je optmističnije od procjena Vlade RH, koja za 2020. predviđa pad od 9,4 posto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6,1 posto.
Projekcije rasta za EU i europodručje u odnosu prema jesenskoj gospodarskoj prognozi iz 2019. revidirane su naniže za približno devet postotnih bodova. Procjene su rađene pod pretpostavkom da se postupno nastavi s popuštanjem mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije. Stoga su rizici u vezi sa sigurnošću prognoza neuobičajeno veliki i pretežno negativni. Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što se pretpostavlja u osnovnom scenariju prognoze. “Europa se suočava s udarom na gospodarstvo kakav nije zabilježen od Velike depresije. I dubina recesije i snaga oporavka bit će neujednačeni, a ovisit će o brzini kojom će se ukidati ograničenja kretanja, važnosti usluga poput turizma u svakom gospodarstvu i financijskim resursima pojedinih država”, rekao je to povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni predstavljajući prve ekonomske procjene Europske komisije od izbijanja pandemije koronavirusa, piše Hina. Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja.
Nakon velikog udarca Komisija predviđa nepotpun i neujednačen oporavak u Europskoj uniji. Pandemija koronavirusa ozbiljno je utjecala na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tijekove kapitala i lance opskrbe.
Očekivano postupno popuštanje mjera ograničavanja trebalo bi postaviti temelje za oporavak, premda se ne može očekivati da će gospodarstvo EU-a do kraja 2021. u cijelosti nadoknaditi ovogodišnje gubitke. Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se potpuno oporaviti. “Hrvatska je u skupini od pet zemalja članica EU-a koje bi se do kraja sljedeće godine trebale vratiti na razinu gospodarskih aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja 2019.”, izjavio je Gentiloni. Naime, Komisija predviđa da će samo Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovačka i Poljska nadoknaditi razinu gospodarske aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja 2019. Nasuprot tomu, predviđa se da će razina proizvodnje u Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj ostati niža za više od dva posto u usporedbi s krajem 2019. godine. Gentiloni ističe da će izlazak zemalja iz krize ovisiti o težini pandemije i strogosti njihovih mjera za suzbijanje širenja bolesti, a zatim o otvorenosti i izloženosti njihovih gospodarstava najpogođenijim sektorima.
