Datum 1. srpnja 2013. godine ostat će zapamćen kao jedan od važnijih dana u modernoj hrvatskoj povijesti. Tog se dana Hrvatska pridružila velikoj europskoj obitelji, kao 28. članica Europske unije. Put do članstva u EU nije bio lagan s obzirom na visoke standarde koje je EU postavio i koje je Hrvatska u svojih osam godina pregovora morala dostići. Još nismo u potpunosti zaživjeli članstvo u Europskoj uniji, ali većina građana svjesna je da od njega imamo koristi. Omogućena je mobilnost, pogotovo za mlade, ali to istodobno predstavlja velik izazov za državu i demografske trendove. Problem je kad trajno gubimo talent koji smo izgrađivali, pa zato treba raditi na stvaranju uvjeta za povratak mladih u domovinu. Od pridruživanja Europskoj uniji do kraja 2016. iz Hrvatske je iselilo 102 tisuće ljudi, a nastave li se ti trendovi Hrvatska će imati sve veće negativne dugoročne implikacije na potencijal gospodarskog rasta i opće društveno stanje. Ulazak u EU pridonio je ostvarivanju povoljnih uvjeta financiranja, ali činjenica je da smo od dodijeljenih 10,7 milijardi eura u prvih pet godina članstva iskoristili samo 11,4 posto. Od ulaska u EU makroekonomska stabilnost Hrvatske povećana je i sada rastemo na zdravim temeljima. Potrebno je da svi zajedno napravimo sve kako bismo pogurali reforme, povećali povlačenje novca iz europskih fondova i osigurali zaposlenost i pristojne plaće. Pet godina nakon ulaska u Uniju Hrvatska je drugačija i uhvatila je korak s ostalim članicama, ali je i Unija drugačija. EU gospodarski nikad nije bila stabilnija, ali jedinstvo EU nije nikada bilo tako krhko. Dojam je da je Hrvatska mogla bolje iskoristiti početak članstva za preokret i izlazak iz recesije, privlačenje stranih investicija i stvaranje novih radnih mjesta. Ipak, koristi od članstva sad su se počele osjećati, a izgledi da se to nastavi vrlo su dobri. Prioritet Hrvatske postaje ulazak u Schengen, zonu slobodnog kretanja bez kontrola na graničnim prijelazima. Time će se riješiti i problem gužvi na granici sa Slovenijom, a granica prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postat će ne samo vanjske granice EU nego i vanjske granice Schengena. Hrvatski građani, ako je suditi po stavovima koje izražavaju u ispitivanjima javnog mišljenja, ravnodušni su prema članstvu u EU. Većina ih nema ni pozitivan ni negativan stav, ali se slažu da je Hrvatska u proteklih pet godina imala koristi od članstva. Da je korist neupitna, vidi se i iz prijedloga Komisije o budućem višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020. godine kada će Hrvatskoj samo za koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj na raspolaganju biti više od 12 milijardi eura.
