Hrvatska je došla na korak do uvođenja eura. Članice EU-a koje su ga već uvele i predstavnici Europske središnje banke dali su Hrvatskoj zeleno svjetlo za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu. Time je Hrvatska ispunila i posljednji kriterij za ulazak u eurozonu.
Premijer Andrej Plenković rekao je da su ministri financija članica eurozone plus Danska i predstavnica ECB-a donijeli odluku da se Hrvatsku uključi u Europski tečajni mehanizam II.
“Kada je riječ o euroziranosti Hrvatske, onda se može reći da smo po broju stanovnika najmanja država članica EU-a, koja još uvijek nije u eurozoni. Mi smo po određenim parametrima vezani za euro. Štednja u eurima nikada nije pala ispod 66%, a u prosjeku je posljednjih osam godilna iznosila 71%. Kada je riječ o zaduživanju, odnsno kreditima, onda je 47% kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u posljednjih osam godina je prosječno 54%. Kad je riječ o turizmu, onda noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine ukupno 61% inozemnih gostiju. Što se tiče robnog izvoza, 57% ukupnog izvoza se ostvaruje s državama s europodručja”, izjavio je Plenković.
Utvrđen je središnji paritet između kune i eura, a on će biti 7,53450 kuna za euro. Standardne granice fluktuacije su +/- 15%.
“Nakon ulaska u ERM II moramo nastaviti ispunjavati kriterije nominalne konvergencije – stabilnost cijena, proračunski suficit, javni dug u padu, dugoročne kamatne stope su niske. Morat ćemo nastaviti smanjivati javni dug, voditi računa o stabilnosti cijena, tečaja, ne imati proračunski manjak, smanjivati javni dug”, dodao je Plenković.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da je provedeno 19 mjera u šest reformskih područja.
“Zadnja mjera ispunjena je u prvoj polovici svibnja, unatoč izazovima koronakrize. Očekuje nas nastavak aktivnosti, uz pet kriterija iz Maastrichta. Hrvatska se obvezala i na neke dodatne mjere koje se tiču nastavka sprečavanja okvira za sprečavanje pranja novca. Prema međunarodnim kriterijima Hrvatska je 11. najniži rizik od pranja novca financiranja terorizma u svijetu. Drugi set mjera je vezan za administrativno, parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana. Tu je i područje koje se tiče stečajnog zakonodavstva te pitanje tzv. trgovačkih podruzeća u državnom vlasništvu. Napravili smo sjajan posao”, zadovoljan je Marić.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić smatra da bismo trebali biti zadovoljni što smo napravili posao u predviđenom roku kojega smo si zadali.
“Ušli smo u tečajni mehanizam po današnjem tečaju. To znači da tečajna politika i tečaj ostaju isti kao što je bio i do sada. Tečajna politika HNB-a se neće promijeniti. Mi ćemo u slijedećem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način na koji smo radili i do danas”, rekao je Vujčić.
I prije nego smo ušli u eurozonu, ušli smo u bankovnu uniju, u zajednički sustav nadzora banaka, rekao je Vujčić te dodao da to znači da HNB imenuje svojeg člana zajedničkog supervizorskog tijela u ECB-u.
“Osim toga ECB preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama. Ušli smo u zajednički sanacijski mehanizam EU-a, gdje ćemo imati predstavnika i imati ista prava i obveze kao sve druge zemlje i prije ulaska u eurozonu. Ovo sve znači dodatnu kredibilnost na financijskim tržištima, a to znači bolje uvjete financiranja za Hrvatsku, veće povjerenje, niže kamatne stope kako za državu tako i za sve pojedince i poduzeća u Hrvatskoj, a i veće povjerenje investitora. U iduće dvije godine RH treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije. Isključivo o izvršenju nominalnih kriterija konvergencije ovisi datum kada će RH ući u eurozonu, političkih odluka nema nakon ovoga”, pojasnio je.
