“Povijesno i športsko društvo “Hrvatski sokol” Vinkovci na sjednici Sokolskog vijeća, u skladu sa smjernicama svojega Statuta, i u ime svih svojih članova te otprije poznatim stavovima hrvatskoga sokolstva kojim se zalaže za očuvanje i boljitak hrvatskoga identiteta, podržava hvale vrijednu inicijativu Matice hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja kojom se želi donijeti poboljšani Zakon o hrvatskom jeziku”, navodi se, između ostalog, u Pismu potpore vinkovačkih „sokolaša” kojega potpisuje predsjednik prof. Tihomir Marojević, knjižničarski savjetnik i voditelj Studijskog odjela vinkovačke Gradske knjižnice i čitaonice i autor nekoliko knjiga o povijesti pismenosti na istoku Hrvatske.
“Mora postojati alat koji će i na zakonskoj razini paziti na čistoću jezika i na pravilnu i dosljednu uporabu. Ako imamo Zakon o zastavi, grbu i himni, apsurdno je da nemamo zakon o jeziku. Očekujem da će se njime ujednačiti upotreba jezika, kao i učenje jezika, popularizacija pogotovo ako pričamo o iseljenim Hrvatima jer velikom broju iseljenika hrvatski jezik možda i nije materinji pa će to biti jedan od poticaja da ga nauče. Mi smo relativno mala država pa je relativno mali broj govornika te postoji opasnost da će hrvatski jezik jednostavno nestati ili će biti slabo ili pogrešno korišten”, obrazlaže potrebu otvorene potpore Marojević.
Dosadašnje slabosti detektira u nastavi Hrvatskog jezika. Iako je kao školski predmet zastupljen s tri do četiri sata tjedno, ne može se oteti dojmu da se u višim razredima osnovne, a pogotovo u srednjoj školi veći naglasak stavlja na književnost, a manje na jezik.
“Djeca i odrasli vrlo slabo poznaju hrvatsku gramatiku i pravopis. Imaju banalne probleme razlikovanja Č i Ć, ije/je… Mislim da je to posljedica premalo izdvojenog vremena za učenje jezika tijekom školovanja. Jezik je po meni temelj, a književnost nadogradnja u smislu širenja vokabulara, ali dođe li, a kod nas je često dolazilo do neravnoteže u tom odnosu sati jezika i književnosti tijekom školovanja, često dobijemo odrasle ljude koji su načitani, rječiti, međutim kada se trebaju pismeno izraziti, na površinu ispliva nepoznavanje pravopisa i gramatike”, uočava predsjednik Hrvatskog sokola.
Najveće primjedbe tretiranju jezika upućuje medijima s naglaskom na one s nacionalnim predznakom.
“Nedopustivo je da novinari ili televizijski voditelji, pogotovo ako pričamo o javnom servisu, ne govore standardnim jezikom. Često se mogu čuti izrazi specifični samo za pojedine regije ili totalno pogrešan naglasak riječi. Postoji primjer emisije TV kalendar gdje se govori o padu Marinaca, a novinar izgovara naziv sela kao da se radio o američkoj vojsci (marincima) s dugosilaznim naglaskom. Možda je uz pogrešnu akcentuaciju i korištenje regionalizama, najčešće pojava totalno iskrivljeno korištenje nekih izraza iz hrvatskog jezika. Primjerice, možemo često čuti “sjedite se” kada nekome novinar želi reći “sjedite” ili izraz “dve” umjesto dvije. Mišljenja sam da bi se na javnim servisima smio koristiti samo i isključivo standardni jezik, bez regionalizama, bez naglaska po kojem možemo prepoznati odakle dolazi novinar i slično”, kazuje ne umanjujući vrijednost regionalnih govora i narječja ističući ih kao bogatstvo jezika, organski idiom koji živi, razvija se i mijenja. Moramo ih čuvati, naglašava, ali kada je u pitanju službena upotreba i nacionalni mediji koje prate gledatelji svih regija, govornici različitih narječja, tada se mora koristiti standardni hrvatski jezik, podvlači Marojević.
“Uz to iskrivljeno korištenje hrvatskog jezika, najveći je problem prodor stranih, pogotovo engleskih riječi koje se koriste potpuno nepotrebno. Primjerice izraz koji se često čuje „life style” iako hrvatski prijevod gotovo jednako funkcionira „životni stil”, zatim celebrity (slavni ili poznati), chef (profesionalni kuhar) i puno drugih izraza po meni onečišćuju hrvatski jezik. Nadam se da će nas zakon jednostavno natjerati da se prestane s praksom ubacivanja nepotrebnih tuđica u svakodnevni govor”, kritički se osvrće.
Očekuje kako će Zakon o hrvatskom jeziku biti donesen do kraja godine te u ime Povijesnog i športskog društva “Hrvatski sokol” Vinkovci, poziva pridružiti se i iskoristiti priliku očitovati se na Javnom savjetovanju.
