Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,5 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine, a kao i prethodne tri godine potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj.

Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno, preraspodijeljeno plaćanje, mlade poljoprivrednike te proizvodno vezane potpore za povrće, voće, šećernu repu i krmno proteinske usjeve. Administrativna kontrola i kontrola na terenu provjere svih kriterija za ostvarivanje potpore su u završnoj fazi te je u tijeku priprema odobravanja i isplate avansa. Novac za ovu isplatu se refundira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a u predujmu će se isplatiti maksimalno 70% EU dijela sredstava namijenjenih za proizvodnu 2020. godinu. “U izvanrednim okolnostima izazvanima širenjem bolesti COVID-19 trudimo se pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima na sve moguće načine, pa tako i osiguravanjem dodatnih sredstava i mjera. Uz isplatu avansa uvećanog za 200 milijuna kuna koji će omogućiti poljoprivrednicima planiranje proizvodnje, otvorena su i 2 natječaja vrijedna 360 milijuna kuna tzv. Mjera 21, putem kojih ćemo pomoći najpogođenijima uslijed širenja pandemije. Sve navedeno potvrda je činjenice da je poljoprivreda strateški prioritet ove Vlade”, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Lani je u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilo upisano 7.513 poljoprivrednih gospodarstava, čiji se broj u posljednjih nekoliko godina stabilizirao.

Naša županija prostire se na 244.775 hektara, od čega na poljoprivredne površine otpada 148.886 hektara. Više od 93 posto su oranice, dok su ostalo pašnjaci, livade, vinogradi i voćnjaci. Proizvodnja žitarica u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje zauzima najznačajnije mjesto, čak 51 posto, uljarice su zastupljene s 35 posto, šećerna repa s četiri posto, a sve ostalo bilje s ukupno deset posto. U proteklih nekoliko godina primjetno je znatno povećanje zasijanih površina pod sojom i uljanom repicom, koja je s oko 2.400 hektara u 2014. došla do blizu 10.000 hektara u 2018. godini, ali se lani ponovno smanjila na oko 7.000 hektara.

“Razlog su problemi u tehnologiji proizvodnje uljane repice jer zbog loše agrotehnike izostaju očekivani prinosi, pa se poljoprivrednici ponovno okreću proizvodnji pšenice ili ječma”, objašnjava pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić.

Dodaje i da za proteklu proizvodnu godinu možemo ponovno ustvrditi kako se cijene gotovo svih poljoprivrednih kultura formiraju nakon njihova “skidanja”, kada se ustanove prosječni i stvarni prinosi, pa se tek tada “izračuna” koliko je dovoljno poljoprivredniku da zaradi na pojedinoj kulturi kada se tu pridoda i ostvareno pravo na potporu. Uz činjenicu da svake godine cijene repromaterijala rastu, a cijene otkupa su nestabilne i učestalo variraju, već dugi niz godina, ističe, izostaje stabilno ostvarenje dohotka na gospodarstvu, što presudno utječe na razvoj i opstanak ruralnoga prostora.