23 C
Vinkovci
Ponedjeljak, 15. srpnja 2024.

Ivan Bosančić: Nedjelju ne smijemo prespavati, na ovim izborima odlučujemo o budućnosti Europe

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Dva dana su preostala do „europskog praznika demokracije“, izbora u kojima biramo „EU parlamentarce“, ljude koji će u narednih pet godina imati velikog utjecaja na našu sadašnjost i budućnost. U Hrvatskoj često u javnosti krivo percipirani kao najmanje važni u odnosu na sve druge izborne procese, europski izbori su itekako vrijedni naše pozornosti jer odluke članova Europskog parlamenta, iako često nedovoljno prepoznate, imaju izravan utjecaj na cjelokupnu politiku zemalja članica i na svakodnevicu stanovnika.

O važnosti europskih izbora, politikama koje će narednih godina biti u posebnom fokusu, kao i o hrvatskom članstvu te utjecaju EU na Slavoniju i Vinkovce, razgovarali smo s Ivanom Bosančićem, zastupnikom u Saboru RH i gradonačelnikom najstarijeg europskog grada, grada koji je prepoznao važnost europskih razvojnih politika i itekako znao iskoristiti prilike koje dolaze sa statusom članstva u EU.

  1. Nedugo nakon parlamentarnih, pred nama su i europski izbori na kojima se tradicionalno očekuje slabija izlaznost. Dojma smo kako građani nisu svjesni važnosti ovih izbora i njihova utjecaja na budućnost EU čija je i Hrvatska punopravna članica?

Činjenica je kako smo do sada imali vrlo slabu izlaznost na izborima za EU parlament, ali vjerujem kako se taj trend mijenja i kako građani postaju svjesni koliko je ovoga puta svaki glas važan. Naročito u današnjim vremenima kada je puno toga na vagi i kada direktno odlučujemo o budućnosti Europe. Važno je kontinuirano komunicirati kako Europska unija nije samo Bruxelles, institucije koje se tamo nalaze i političari koji u njima rade, Europsku uniju čine sve njezine zemlje i svi stanovnici tih zemalja. Izlaskom na izbore svatko od nas može svojim glasom na neki način odrediti smjer kojim će ići Europa što je od izuzetne važnosti ako znamo kako su ovo izbori koji se održavaju nakon velikih turbulencija na našem kontinentu, od COVID pandemije, energetske krize pa sve do rata u Ukrajini koji i direktno i indirektno utječe na stabilnost i sigurnost svih europskih zemalja. Stoga, ne smijemo propustiti priliku da upravo mi biramo one koji će donositi povijesne odluke i odlučivati o zakonima koji se tiču svih nas.

  1. Pravo glasa na EU izborima u 27 država članica ima otprilike 373 milijuna građana koji će od 6. do 9. lipnja odlučivati u kojem smjeru idemo, ne samo u narednom petogodišnjem razdoblju, nego u cijelom desetljeću koje je pred nama. Koje su po vama glavne teme kojima će se novoizabrani zastupnici morati najviše posvetiti?

Vjerujem kako će se i nadalje velika pozornost pridavati zelenim politikama odnosno zaštiti okoliša, troškovima života stanovnika, stabilizaciji gospodarstva i socijalnim pitanjima te vladavini prava. No, ono što će zasigurno biti pod posebnim i najvećim povećalom pitanja su cjelokupne sigurnosti i rješavanje migracijskih problema. Ključno je upravo iz tih razloga da nas u EU parlamentu predstavljaju ozbiljni ljudi s opipljivim postignućima koji su predano radili na ulazu Hrvatske u euro zonu i schengensko područje, kao i na brojnim važnim europskim zakonima, ljudi koji znaju kako stvoriti pretpostavke za rast gospodarstva i očuvanje radnih mjesta u krizama, kako osigurati stabilnost i sigurnost svojih zemalja, ali i poboljšanje životnog standarda građana. Imali smo u proteklom mandatu primjere što se događa kada na ovako važna mjesta pošaljemo one koji se služe najjeftinijim populizmom i prodaju priče koje ne mogu i ne znaju realizirati ili se bave eorijama zavjera i koji su nas često svojim ispadima sramotili.

  1. Spomenuli ste Schengen i eurozonu, možemo reći kako Hrvatska u europsku izbornu utakmicu danas ulazi s potpuno drugačijim gardom nego što je to bilo prije pet godina. Puno toga se promijenilo?

Hrvatska u izbore za EU parlament ulazi s povijesnom stopom zaposlenosti, u našoj zemlji u ovom trenutku imamo 1.722.000 radnih mjesta. U prvom tromjesečju ove godine ostvaren je gospodarski rast od 3,9% po čemu smo u samom vrhu EU. Rekordan je i porast prosječne plaće na 1.326 eura, što je za 749 eura više u odnosu na recimo 2016. godinu. Također, inflacija je pala na 3,3% što je najniža stopa još od rujna 2021. godine, manja nego što je bila prije ruske agresije na Ukrajinu i globalne energetske krize. Ono što nas u Slavoniji i Vinkovcima posebno zanima, s novim javnim pozivima za bespovratna EU sredstva iz NPOO osigurano je dodatnih 3.700 mjesta u dječjim vrtićima, uz izgradnju i proširenje 1.030 osnovnih škola i 375 novih sportskih dvorana. Znači na dobrom smo putu ostvarivanja plana da svako dijete ima mjesto u vrtiću i da svi naši osnovnoškolci pređu na jednosmjensku nastavu. Naravno, ne smijemo zaboraviti niti već spomenuti ulazak u Schengen i Eurozonu, provedbu ogromnih infrastrukturnih projekata kao što je izgradnja Pelješkog mosta, recimo, ali ni nabavku borbenih vozila i modernih borbenih aviona čime je nacionalna sigurnost podignuta na potpuno novu razinu. Zanimljiv je i podatak, kojeg možda mnogi ne znaju, kako je povećan omjer dobivenih i uloženih sredstava u BudgetEU, iz kojeg smo dobili 14,6 milijardi eura više nego što smo u njega uplatili.

  1. Može se reći kako su Vinkovci pravi primjer koliko razvojne politike EU i pravovremeno donesene odluke mogu utjecati na poboljšanje kvalitete življenja, bilo da je riječ o velikim infrastrukturnim projektima ili pak onim manjim, društveno-socijalne prirode.

Vinkovčani su se iz prve ruke u proteklih 7-8 godina mogli uvjeriti koliko je važna sinergija europskih, državnih i lokalnih institucija. I ovdje bi se ponovno vratio na ljudske resurse odnosno prave ljude na pravim mjestima i njihove odluke koje su se pokazale ključnima u određenim trenutcima. Nemojmo se zavaravati, nije to tako jednostavno kako se misli, pošaljemo zahtjev u Bruxelles i oni nam prebace novac. U svaki projekt uloženo je puno truda i rada i prije svega stručnosti u cjelokupnom lancu koji se sastoji od hrvatskih predstavnika u EU, državnih dužnosnika te u konačnici nas na lokalnoj razini. Ono što je sigurno je da EU fondovi godinama unazad mijenjaju sliku Vinkovaca i zahvaljujući njima rastemo i postižemo značajne rezultate u nastojanjima da naš grad bude što ljepše i ugodnije mjesto za život. Uz one do sada provedene, ako u obzir uzmemo i prihvaćene projekte koju su tek pred nama, kao što su ulaganja putem ITU mehanizma i sredstava iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, dolazimo do brojke od preko 270 milijuna eura (preko dvije milijarde kuna) europskih sredstava uloženih u Vinkovce posljednjih godina. Osim velikih infrastrukturnih projekata koji mijenjaju vizuru grada i koji su imali i imaju velikog utjecaja na rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, od velikog značaja su i oni manji, socijalno orijentirani projekti od kojih direktne koristi imaju naši umirovljenici, učenici, studenti, branitelji, sve udruge i društva.

  1. Ulazak u EU Hrvatskoj je donio brojne benefite, ali određene negativne trendove kojima je, nažalost, najviše izložena naša Slavonija. Ovo se prvenstveno odnosi na odlazak mladog, radno sposobnog stanovništva. Kako zaustaviti takve trendove odnosno možemo li upravo prilike koje nudi članstvo u EU iskoristiti kako bi potaknuli ostanak, ali i povratak naših ljudi?

Otvaranjem granica su stanovnici novih članica, uglavnom zemalja u tranziciji kakva je i Hrvatska, iskoristili mogućnost odlaska u veće i razvijenije zemlje koje su tada mogle ponuditi znatno bolje uvjete rada, konkretno puno veća primanja. Danas se situacija polako mijenja i te razlike više nisu toliko izražene. Vrlo je znakovito obećanje premijera Plenkovića i Vlade RH, a nemamo razloga sumnjati u isto jer puno puta do sada smo se mogli uvjeriti kako su obećanja ispunjena, pa i premašena, a ono se odnosi na podizanje Hrvatske na 80-82% prosjeka razvijenosti Europske unije. Tada bi se trend iseljavanja, koji već sada usporava, trebao zaustaviti u potpunosti jer u zemljama koje dosegnu tu razinu životnog standarda i ekonomskog napretka ljudi više nemaju potrebu odlaziti u druge države EU. A što se tiče samih ulaganja u Slavoniju, treba naglasiti kako je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u ovaj dio Hrvatske već uloženo tri milijarde eura, a pred nama su vrlo brzo i nove velike investicije.

Podsjetimo, najstariji europski grad početkom tjedna posjetio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković te u razgovoru s građanima poručio kako će učiniti sve da Hrvatska zadrži euroatlantski smjer sigurnosti i stabilnosti, kontra ekstremističkih ideja, ali i kako će uz pomoć rekordnih EU sredstava koja su nam na raspolaganju nastaviti snažno razvijati Hrvatsku. Vinkovci, naglasio je tom prigodom gradonačelnik Bosančić, daju punu potporu europskoj budućnosti naše zemlje te – „domoljubnim, demokršćanskim i obiteljskim vrijednostima u koje vjerujemo i koje živimo. Sigurna i napredna Hrvatska koja je u svim krizama znala očuvati stabilnost i osigurati pomoć i potporu svojim građanima, a istovremeno i stvoriti pretpostavke za snažan rast gospodarstva, plaća i mirovina, Hrvatska je koja nema alternativu“.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno