U svim sferama poljoprivrede jesen je vrijeme završnih radova, berbe i sjetve, a zbog nepovoljnih uvjeta prije 27 godina poljodjelci su imali niz teškoća te im jesen nikako nije bila naklonjena, pisale su tada kolege.
Kraj kolovoza, kao i gotovo cijeli rujan, obilovali su velikim količinama oborina, a ništa bolje nije bilo ni u listopadu. Osim što je prouzrokovalo kašnjenje s gotovo svim radovima, za neke kulture imalo je karakter elementarne nepogode, posebice za suncokret. Šećerna repa zasijana je na 4.253 hektara, od čega je na površine obiteljskih gospodarstava otpalo 2.798 hektara.
Prema izvješću Ureda za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije o berbi i vršidbi kasnih usjeva u 1996. godini te o tijeku jesenske sjetve, koje je dostavljeno i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, vidljivo je da se ti poslovi nisu odvijali uobičajenom dinamikom. Prinosi kukuruza i šećerne repe bili su dobri, dok su najveće štete bile na suncokretu, s prinosom od svega 1,5 tona po hektaru. Sjetva je, navode, obavljena na svega 13 posto planiranih površina, dok su najveće površine sjetve, što je i razumljivo bile planirane za pšenicu i to najvažniju, krušaricu.
Jesenska sjetva u našoj županiji bila je planirana na sveukupno 28.568 hektara, a tada je bila obavljena na 3.692 hektara odnosno, na 12,92 posto planiranih površina, ističu.
