Prema Godišnjem izvješću o sustavu označavanja i registracije goveda u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu, Hrvatska iz Rumunjske uvozi 60,52 posto od ukupno uvezenih grla, a najviše ih izvozi u Libanon, više nego dvostruko od broja grla koje izvozi u Italiju. Naime, Ministarstvo poljoprivrede je u svom Godišnjem izvješću o sustavu označavanja i registracije goveda u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu predstavilo podatke iz Jedinstvenog registra goveda. Tijekom 2019. godine u Jedinstveni registar goveda upisano je 262.149 goveda. Broj upisanih goveda u 2019. je za 4,12% veći od broja upisanih goveda u 2018. godini. Tijekom 2019. godine u Republiku Hrvatsku je uvezeno i upisano u Jedinstveni registar goveda ukupno 141.706 goveda, koja su namijenjena daljnjem uzgoju i tovu. Od ukupnog broja uvezenih goveda namijenjenih daljnjem uzgoju najveći broj uvezen je iz Rumunjske i čini 60,52% ukupnog uvoza. Tijekom 2019. godine najveći broj hrvatskih goveda izvezen je u Libanon (20.735) i Italiju (10.169). Slijede Crna Gora, u koju je izvezeno 4.968 grla i Austrija sa 3.479 grla izvezenih iz Hrvatske.

Na istoku Hrvatske situacija je sve bolja pogotovo od kako je, prije dvije godine, osnovana “Poljoprivredna zadruga Panonia beef”. Visoki ulazni troškovi, neuređena infrastruktura i nedostatak skladišnih i logističkih kapaciteta, te slaba koncentracija proizvoda i loš plasman na tržištu, bili su i više nego dovoljni razlozi za osnivanje zadruge koju je osnovalo 15 uzgajivača iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije, a koji su u vrijeme osnivanja skupa imali više od 3.000 grla stoke. Za upravitelja je izabran mladi stočar iz Soljana Željko Petrović, s kojim smo razgovarali odmah po osnivanju zadruge i koji nam je tada objašnjavao da su mljekarstvo i govedarstvo, cijeli taj sektor, najslabija karika u poljoprivredi. Danas pak u ovoj zadruzi broje 14 proizvođača, jednog manje u odnosu na prije dvije godine, ali ukupno 2.000 grla više, pa je primjetno da se proizvodnja gotovo udvostručila.

“Danas imamo 5.000 grla i možemo reći da nam proizvodnja ide u dobrom smjeru, cijena od 15-16 kuna po kilogramu žive vage je prihvatljiva i možemo se u njoj pronaći. No, najvažnije od svega je činjenica da je ministarstvo odlučilo nama stočarima dati prednost pri kupnji i zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta i to je onaj vjetar u leđa koji smo trebali, jer kada imate dovoljno zemlje na kojoj proizvodite hranu, onda nije problem ni povećavati broj grla”, ističe Petrović. Osobno, napominje, najviše njegove junetine odlazi za Libanon i Italiju, dok na domaće tržište plasira manje količine. Na pitanje o suradnji zelene i plave Hrvatske sa smiješkom odgovara da takva “ljubav” još uvijek nije najsretnija. “Sezona koja traje tri mjeseca ne može biti naša polazišna točka, mi moramo imati osiguran cjelogodišnji otkup, a to se može postići jedino ako se u priču uključe trgovački lanci koji bi otkupljivali isključivo domaće meso. Naše meso je kvalitetno, provjereno i trebalo bi imati prednost na policama trgovina, a kada bi imali osiguranu takvu suradnju, onda bi bez problema mogli i povećavati proizvodnju”, siguran je Željko Petrović.

A kada govorimo o pomoći govedarstvu, valja istaknuti da je Vlada pretprošli tjedan donijela Odluku o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći proizvođačima tovne junadi, tovnih svinja i janjadi za klanje te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara. Ova izvanredna mjera pomoći vrijedna je devet milijuna kuna, a financirat će se iz Državnog proračuna. Na gospodarstvima domaćih uzgajivača stoke nalazi se određen broj grla koja su u optimalnoj dobi i tjelesnoj težini za klanje ili su ju već prerasli, a čiji vlasnici zbog smanjene potražnje imaju problema s njihovim plasiranjem na tržište. Procjena je da je u takvom statusu 4.000 junadi, 6.000 svinja i 8.000 janjadi.

Svakim daljnjim protekom vremena i odgađanjem klanja takva grla gube na kvaliteti i cijeni, a daljnjim produženjem tova proizvođači troše sve veće količine stočne hrane te su neisporučena grla svakim danom sve veći trošak, koji nije uračunat u početne troškove proizvodnje.

“Ministarstvo poljoprivrede prati stanje u sektoru i na tržištu te se trudimo detektirati poremećaje i ponuditi pravovremena rješenja. Svjesni smo situacije u kojoj se nalaze naši uzgajivači stoke, provodimo niz mjera, spremni smo i na interventni otkup viškova, a intenzivno komuniciramo s trgovačkim lancima koji posluju na području Republike Hrvatske kako bi na svojim policama što više mjesta dali domaćim proizvodima. Briga za hrvatsku poljoprivredu, a time i opskrbu hranom i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, zajednička je odgovornost svih dionika u sektoru poljoprivrede i građana Hrvatske, koje i ovim putem pozivam da biraju najbolje i kupuju domaće”, rekla je tom prilikom ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Rješavanju poremećaja u sektoru stočarstva pristupa se kroz nekoliko mjera, pa se tako programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u 2020. godini planira isplata 13 milijuna kuna korisnicima u sektoru govedarstva 6,5 milijuna u sektoru svinjogojstva i 5,5 milijuna kuna u sektoru ovčarstva i kozarstva.

Inače, ukupna vrijednost mjera Ministarstva poljoprivrede kojima se nastoje ublažiti štete prouzrokovane širenjem pandemije COVID-19 iznosi 493,5 milijuna kuna.