Posljednjih mjeseci građani diljem Hrvatske suočavaju se s valom poskupljenja koji pogađa gotovo sve osnovne životne namirnice. Od pekarskih proizvoda do mliječnih artikala, cijene neprestano rastu, a najnovije povećanje cijena kave izazvalo je burne reakcije među potrošačima. S obzirom na trenutnu situaciju, mnogi građani sve teže sastavljaju kraj s krajem, dok se poskupljenja nastavljaju u gotovo svim sektorima.
U sklopu istraživanja, posjetili smo nekoliko pekara u Vinkovcima, gdje kruh još uvijek drži istu cijenu, unatoč općem trendu poskupljenja. Pekari su nam otkrili kako se trude održati pristupačne cijene za svoje kupce, ali priznaju da je pitanje vremena kada će biti prisiljeni povisiti cijene zbog rasta troškova proizvodnje i nabave sirovina. Mnogi se nadaju da će se situacija stabilizirati prije nego što budu prisiljeni na takav korak, no rast cijena energenata i sirovina ne ostavlja puno prostora za optimizam.
Naša ekipa razgovarala je i s Valentinom Aman, vlasnicom kafića Aman bar u Ivankovu, koja je podijelila svoje iskustvo s poskupljenjem kave.
“Kao vlasnica lokalnog kafića u koji svakodnevno dolaze ljudi svih uzrasta, osjetila sam poskupljenja dobavljača i trošarina koja su u protekloj godini bila česta i ne baš mala. Krajem prošle godine smo korigirali cijene kave, ali to nisu naši hirovi, nego nužnost. Većina gostiju razumije situaciju i prihvaća poskupljenja, no uvijek ima onih koji negoduju. Trudimo se održati cijene realnima kako bismo ostali dostupni svim našim gostima”, poručila je.
Prema podacima tržišnih analitičara, najviše su poskupjeli meso, mliječni proizvodi, ulje i čokolada. Posebno zabrinjavajuće je poskupljenje mesa, gdje su neki skuplji rezovi postali toliko nedostupni da ih potrošači sve rjeđe kupuju, dok cijene mlijeka bilježe rast od 7 do 11 posto. Cijene voća i povrća također su doživjele značajan rast, uz iznimku banana koje zadržavaju istu cijenu. Ova situacija dovodi do sve većeg pritiska na kućne budžete, a mnogi potrošači sve više razmišljaju o alternativama kako bi smanjili troškove.
U međuvremenu, iz vlade stižu najave o sastancima s trgovcima kako bi se utvrdio novi popis proizvoda s ograničenim cijenama. Premijer Andrej Plenković najavio je proširenje tog popisa kako bi se dodatno zaštitili građani od inflatornih pritisaka.
Iako se ovakve mjere dočekuju s nadom, mnogi građani skeptični su prema njihovoj učinkovitosti. Mnogi smatraju da su dosadašnje mjere bile nedovoljne te da će biti potrebno uvesti značajnije intervencije kako bi se ublažio udar na standard građana. Kako bi izbjegli dodatna poskupljenja, sve više građana odlučuje kupovati osnovne namirnice u susjednim zemljama, gdje su cijene nešto povoljnije. Ovaj trend sve je izraženiji, a mnogi su spremni putovati i nekoliko sati kako bi ostvarili uštede na osnovnim namirnicama.
Situacija je posebno izazovna za umirovljenike i obitelji s nižim primanjima, koji se najviše osjećaju pogođenima aktualnim poskupljenjima. Dok čekamo konkretne mjere koje bi mogle ublažiti pritisak na kućne budžete, mnogi građani pokušavaju pronaći načine kako se nositi s novonastalom situacijom. Neki se okreću pečenju vlastitog kruha, što je ranije predložio ministar gospodarstva, dok drugi planiraju promjene u potrošačkim navikama kako bi prebrodili ovaj period rasta cijena. Iako su ovakve mjere privremene, jasno je da će biti potrebna dugoročna rješenja kako bi se stabiliziralo tržište i osigurala održivost životnog standarda.
Zaključno, Hrvatska se nalazi u izazovnom razdoblju u kojem je ključno pronaći balans između očuvanja standarda građana i održavanja stabilnosti na tržištu. U međuvremenu, mnogi potrošači s nestrpljenjem iščekuju odluke koje će biti donesene u narednim tjednima, nadajući se da će one donijeti barem djelomično olakšanje u svakodnevnom životu.
