Do stvaranja topline u tijelu dolazi iz okoliša i metabolizma. Otpuštanje topline iz tijela se odvija preko kože, bilo isijavanjem, znojenjem ili prijenosom topline kroz tjelesne tekućine. Toplinski poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topline, a njihovi učinci najčešće se vide kroz dehidraciju.
Vrućine najčešće izazivaju toplinski osip, grčeve iscrpljenost i toplinski udar.
Toplinski osip nastaje prekomjernim znojenjem za vrijeme velikih vrućina. Kod njega najbolje će vam pomoći hlađenje mlakom vodom ili visoki hlad. Najčešće se javlja na vratu, preponama i prsima, a bitno je ova područja što je više moguće održavati suhim.
Toplinski grčevi najčešće zahvaćaju ruke, noge ili trbuh, a javljaju se zbog obavljanja težih fizičkih aktivnosti. Najbolje ćete si pomoći tako što prestanete obavljati aktivnosti koje trenutno radite. Potrebno je biti puno tekućine, a ukoliko grčevi traju preko sat vremena, morali biste se javiti svojem liječniku.
Toplinska iscrpljenost se razvija zbog nedovoljnog unošenja tekućine, a može se javiti i nekoliko dana nakon izlaganja jakom suncu. Najpodložniji su joj fizički radnici poput poljoprivrednika ili radnika na otvorenom gradilištu. Kod toplinskog udara, najbitnije ga je prepoznati na vrijeme jer u suprotnome može dovesti do težih oštećenja organizma. Događa se uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i hladnog znoja. Simptomi toplinskog udara su crvena i suha koža, jaka glavobolja, mučnina, ubrzani puls te visoka temperatura tijela.
