Nakon što su Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, Komisija za ljudska prava je, u rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine, pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.

Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom uključuju one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na jednakoj osnovi s ostalima.

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, njih 80% živi u zemljama u razvoju. Procjena je da je otprilike 46% osoba starijih od 60 godina iskusilo neki oblik invaliditeta, a jedna od četiri žene će u životu najvjerojatnije doživjeti određeni oblik invaliditeta, kao i jedno od desetero djece.

Prema podacima Registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj živi 511.850 osoba s invaliditetom, od čega je 60 % muškaraca i 40 % žena, a u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske osobe s invaliditetom čine 12 % stanovnika.

U Republici Hrvatskoj se politika prema tim osobama zasniva na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju i temeljna načela ljudskih prava kao što je načelo nediskriminacije te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, što čini nužnim ostvarivanje pristupačnosti svih građanskih i političkih, kao i socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom. Hrvatska je treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, što ukazuje na spremnost i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovu posebice vulnerabilnu populaciju.

Ovaj se dan diljem svijeta obilježava na različite načine, od likovnih izložbi promicanja umjetnička djela osoba s invaliditetom do prosvjeda kojima se želi ukazati na teškoće u svakodnevnom životu osobama s invaliditetom.

Uz podršku obitelji Tunjić, Ravnateljstva policije, Grada Županje i Vukovarsko-srijemske županije, Policijska uprava vukovarsko-srijemska je u Velikoj vijećnici Grada Županje organizirala preventivno-edukativni program tradicionalnog naziva „In memoriam Miroslav Tunjić“- „Živim život bez nasilja“.

Preventivno-edukativni program, organizira se u spomen na tragično preminulog Miroslava Tunjića, žrtvu vršnjačkog nasilja 2010. godine, kao i u spomen na sve ostale žrtve vršnjačkog nasilja, kako bi se mladi potaknuli na osobni angažman u promicanju kulture nenasilja.

U središtu pozornosti su tako i ove godine bili mladi, učenici šest županjskih osnovnih škola, koje su se odazvale pozivu PU vukovarsko-srijemske te kroz mjesec studeni posebno angažirale u promicanju kulture nenasilja izborom Promotora nenasilja.

Radi se o učenicima, koji su u svojim školama prepoznati od strane svojih vršnjaka kao osobe koje su svojim ponašanjem aktivno promicali kulturu dijaloga, rješavanja konflikata na nenasilan način, poticali vršnjake na slogu i pomaganje učenicima koji imaju određenih poteškoća u učenju, ponašanju, prihvaćanju odgovornosti.

Izabrani promotori nenasilja predstavljeni su kroz svoje video i literarne uratke te su i ove godine simbolično nagrađeni, zahvaljujući pokroviteljstvu Grada Županja i Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droge i drugih ovisnosti Vukovarsko-srijemske županije.

Tendencija provedenih aktivnosti bila je motivirati zrelo, odgovorno i kritičko promišljanje mladih o problemu nasilja, a svojim primjerom su to pokazali Mia Marija Jovanovac, Petra Lukić, Nika Cimerman Pavić, Marina Jurić, Antonio Zirdum i Anđelina Martić.

U okviru programa posjetili su i Postaju granične policije Županja u čijem su prostoru pogledali postav Muzeja policije.

“Iskreno se nadamo da će provedene aktivnosti imati potreban edukativni karakter kako bi se mladima ukazalo na važnost razvijanja i njegovanja kulture nenasilja i dijaloga”, poručili su iz PU vukovarsko – srijemske.

Poslijepodnevnom briselskom objavom na svojoj Facebook stranici, naslovljenom “Prijava kriminala EPPO-u i OLAF-u”, europski zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić najavio je ujedinjenje oporbe i obračun s kriminalom i korupcijom u kontekstu čega je prvog okrznuo gradonačelnika Vinkovaca Ivana Bosančića.

“Dvije godine smo se bavili istraživanjem, a sada slijede dvije godine razotkrivanja, podnošenja prijava, rada sa europskim institucijama, jer se na hrvatske nažalost, ne može računati. Prvi je na redu vinkovački HDZ. Neka se ne uvrijede virovitički ili kninski, a osobito glava, svi će doći na red. Zbog sumnje u počinjenje pljačke javnog novca, sa kolegom vijećnikom Goranom Kajkićem, svoje smo dokaze predajemo u OLAF i EPPO. Plenković je mislio da nas se riješio, ali kao bumerang će mu se vratiti sav naš trud i njihov kriminal,”, između ostaloga, je istaknuo.

Screenshot/Facebook

“Sinčiću, u Vinkovcima ti to NEĆE PROĆI!,” naslovio je odgovor na svojoj Facebook stranici prvi čovjek grada Vinkovaca Ivan Bosančić na koji nije trebalo dugo čekati, a prenosimo ga u cijelosti.

“Neprepoznatljivi predstavnik ostatka ostataka Živog zida populistički pokušava skupiti koji jeftini bod, jer očito kopni njegova bruxelleska sinekura za 8000 eura. Isto kao što gorljivo zastupa otpor maskama i covid mjerama, cijepljenju, a onda na letu prema europskim odredištima ili iz njih uredno stavlja masku, sluša epidemiologe, vjerojatno se cijepio! Ako jest, dobro je to Sinčiću, ali nemoj popovati iz Bruxellesa s 8000 eura i tvrditi kako si borac za pravicu. Ta je uloga očito vrijedila, dok ti je bila od koristi. No, kao što si i prije manipulirao, tako ostaješ dosljedan sebi pa nastavljaš u svojem stilu. Ali u Vinkovcima ti to – NEĆE PROĆI.

Nisu stali radovi na projektu „Izgradnja nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica i prilazne prometnice u gradu Vinkovcima“! Traju cijelo vrijeme, a prema Ugovoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Grada Vinkovaca, razdoblje provedbe Projekta traje do 31.12.2023. godine.

Činjenica je da sam najavljivao kraj izgradnje ove jeseni odnosno 2.11.2021. godine no, zbog promijenjenih okolnosti, Ugovor je s izvođačima produžen do 30.6.2022. Nakon 30 godina priče, osobno sam pokrenuo realizaciju Nadvožnjaka Borinci.

Screenshot/Facebook