U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatske zaklade za znanost u Vukovaru je danas održana konferencija pod nazivom “Obrazovanje i socijalna integracija u višeetničkim zajednicama – stanje, izazovi i perspektive”. u organizaciji
Između ostaloga, na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja “Obrazovanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj i međuetnički stavovi djece i roditelja” koje je provedeno i u Vukovaru.
Veliko ekstenzivno istraživanje provedeno je na 1568 učenika i 2000 roditelja u četiri višeetničke zajednice u Hrvatskoj: hrvatsko-srpskoj, hrvatsko-talijanskoj, hrvatsko-češkoj i hrvatsko-mađarskoj tj. manjinskoj nastavi po modelu A na ova četiri manjinska jezika. Predmet istraživanja, između ostaloga, bile su preferencije obrazovnih modela manjina, namjere nastavka školovanja na vlastititom jeziku i pismu nakon osnovne i srednje škole, školska prijateljstva, kao i niz indikatora međuetničkih odnosa i stavova koji su pokazali da se stvari nisu značajno promijenile i unaprijedile.
“Sada meritorno možemo reći da je dinamika većinsko-manjinskih odnosa u Vukovaru i dalje složena i Vukovar se po tome izdvaja iz drugih sredina. Komparativno gledano s drugim kontekstima međuetnički kontakt, primjerice, najmanje se potiče u Vukovaru, i u obiteljima i u školama, doživljaj diskriminiranosti u školi također je najveći u vukovarskom kontekstu kao i sklonost diskriminaciji. Sada kada imamo jasne pokazatelje moramo kao zajednica nešto učiniti i škola se tu nameće kao vrlo važno mjesto socijalne integracije djece”, istaknula je voditeljica istraživanja prof.dr. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Sudionici su nakon predstavljenih rezultata istraživanja sudjelovali i na okruglome stolu o ulozi škole u socijalnoj integraciji djece.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te Savjeta za nacionalne manjine RH.
