Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a UNESCO-ova je to inicijativa čiji je cilj podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini. Shvaćanje pojma pismenosti kontinuirano se razvijalo i mijenjalo kako su se mijenjale i društvene, političke, znanstvene i tehničke okolnosti. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih već osmu godinu zaredom sudjeluje u ovoj inicijativi prepoznajući njezinu važnost na globalnoj razini, ali i izrazitu relevantnost za prilike u Republici Hrvatskoj.
Podaci s posljednjeg popisa stanovništva pokazuju kako je danas u Hrvatskoj manje od 1 posto nepismenih osoba starijih od 10 godina. Međutim ovdje se većinom radi o vještinama čitanja i pisanja te se pismenom smatrala svaka osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svom svakidašnjem životu, bez obzira na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše. No, kad bi se malo podrobnije pobrinuli i pogledali gramatičke i pravopisne pogreške, hrvatski jezikoslovci i puristi imali bi pune ruke posla jer se u svakodnevnoj komunikaciji, raznim tekstovima i radovima često susrećemo s velikim brojem pogrešaka. Svi smo bezbroj puta (ili barem jednom) pogrešno napisali neku sintagmu, prijedlog, riječ ili jednostavno nešto pogrešno deklinirali. Možda je to i zbog brzopletosti, neznanja, a možda i zbog poteškoća s prepoznavanjem vlastitih pogrešaka.
U nastavku donosimo nekoliko „kardinalnih” jezičnih grešaka koje su „u nas Hrvata” česte pa krenimo redom. Jedna od većih pogrešaka je kada se negacija piše zajedno pa su tako česti slučajevi „neznam” i slično. No, kad je negacija ili niječnica u pitanju postoje i neke iznimke poput glagola nestati, nedostajati, nemati i slično kojima je niječnica dio osnove.
Ono što kroatiste i nastavnike hrvatskog jezika svakako „bode u oči” je pogrešna upotreba veznika da i upitnog čestice li u upitnom izrazu „da li” koje zovemo dakanjem. Kada je veznik da u pitanju često je u upotrebi konstrukcija da + prezent koja je također pogrešna (Moram da objavim članak.) U duhu je hrvatskog jezika umjesto te konstrukcije upotrijebiti infinitiv (Moram objaviti članak.)
Ne treba čuditi da je mnogima razlikovanje ije i je jedan od najčešćih problema u pisanju. No, u ovom primjeru pogrešno korištenje ije i je može promijeniti i značenje riječi. Slijedeći je glagolski prilog sadašnji, a sljedeći pridjev koji je nastao od priloga. (Sljedeći tjedan idemo u školu, ali Slijedeći mamu došao sam do trgovine.)
Hrvatski jezikoslovci sigurno se „čupaju za kosu” kada čuju ili vide u tekstu pogrešnu upotrebu nenaglašenog oblika aorista pomoćnog glagola biti. Umjesto ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi, nailazimo na nepravilnu konjugaciju koja glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi.
Sljedeća nepravilnost u jeziku i pismu je upotreba prijedloga zbog i radi, a ovdje je bitno znati da je radi prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok.
Također je česta pogrešna upotreba prijedloga s/sa. Prijedlog sa piše se ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž te ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks, ps i pš. U svim ostalim slučajevima koristi se s, a kod ovog pravila postoji iznimka pa se tako piše sa mnom.
Ima tu još dosta primjera nepravilne uporabe određenih riječi poput tijekom ili tokom, korištenje pleonazama, odnosno gomilanje riječi istog značenja, deklinacije imena, korištenje krnjeg infinitiva i slično. Nadamo se kako smo ovim člankom pomogli barem jednoj osobi u jezičnim pogreškama.
