Kršćani pravoslavne vjere danas slave Božić, pa tako i oko 1.500 građana Vinkovaca i oko 20.000 građana naše županije. Božić označava rođenje Kristovo te je i za vjernike koji ga obilježavaju prema julijanskom kalendaru jedan od najradosnijih kršćanskih blagdana. Za njega su vezani mnogi običaji koji vrijeme od nekoliko nedjelja oko Božića čine najsvečanijim periodom u cijeloj kalendarskoj godini.
Prema starim običajima, pravoslavni vjernici u ranim jutarnjim satima na Badnjak odlaze u šumu po badnjak, hrastovu granu, koja se postavlja pred ulaz u dom. Na Badnjak se posti, a predvečer se u dvorištima crkava, uz molitvu, pali badnjak. U ranim jutarnjim satima na sam Božić održava se jutarnja molitva koja se zove “jutrenje” i uz tradicionalan pozdrav “Mir Božji, Hristos se rodi”.
Božić je vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti čestitao i župan vukovarsko-srijemski Božo Galić poručivši: “Svim kršćanskim vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru čestitam Božić u radosti i miru Kristova rođenja, s pozdravom Mir Božji, Hristos se rodi. Upćujem čestitku i episkopu osječkopoljskom i baranjskom Heruvimu Đermanoviću i cijelom pravoslavnom svećenstvu u Vukovarsko-srijemskoj županiji kao i svim vjernicima naše županije koji slave po julijanskom kalendaru, neka Božić provedu u krugu svojih obitelji, u miru, veselju i zajedništvu, neka vas radost i svjetlost Božića prati tijekom cijele 2020. godine.”
Svi kršćani zapravo slave Božić 25. prosinca, ali ne svi po istom kalendaru, stoga vjernici pravoslavne vjeroispovijesti koji se vode julijanskim kalendarom, Božić slave danas. Božić po julijanskom kalendaru slave i vjernici Srpske i Ruske pravoslavne Crkve, ali isto tako katolici Ukrajinske grkokatoličke Crkve.
Papa stoga uvijek čestita Božić “katolicima i pravoslavnima” koji ga danas slave. Povijesno gledano, važno je znati da je, po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa, papa Grgur XIII. 24. veljače 1582. godine objavio reformu do tada postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta. Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi Grguru. Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a Julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo godine djeljive sa 100, sekularne godine, su obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700, 1800, 1900, 2100. itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru.
Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. godine uvećat će se na 14 dana.
Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada. Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine.
