Povišenje cijena u Hrvatskoj osjetno je na osnovnim prehrambenim namirnicama, među kojima se najviše ističe kruh. Nedavno je istraživanje europarlamentarke Osječanke Biljane Borzan pokazalo kako je u posljednje četiri godine cijena kruha porasla za vrtoglavih 65 posto. Je li zaista tako i kakvo je stanje na terenu, odlučili smo osobno provjeriti. Obišli smo neke od lokalnih pekarnica kako bismo provjerili po kojim se cijenama može kupiti štruca kruha. Posjetili smo i trgovine da bismo provjerili isplati li se više kupovati kruh u pekarnicama ili u supermarketima.
Na policama se najčešće mogu pronaći kruh čija je masa između 300 i 700 grama. Tako cijena bijelog kruha od 600 grama u pekarnicama iznosi između 1,10 i 1,20 eura, a u nekim trgovinama moguće ga je pronaći za manje od jednog eura, odnosno 0,88 centi. Usporedbe radi, u nekim trgovinama njegova masa je manja, recimo 400 grama, a cijena 0,85 centi. Iako smo mislili kako je nemoguće pronaći kruh od jednoga kilograma – uspjeli smo. Tako cijena bijelog kruha u jednoj vinkovačkoj pekari od 1000 grama iznosi 1,50 eura.
Polubijeli kruh najčešće ima 700 grama, a cijena mu se kreće između 1 i 1,50 eura, kako u pekarnicama, tako i u trgovinama. Crni kruh većinom je, ističu prodavači, najskuplji, a u pekarnicama 500 grama košta između 1,10 i 1,50 eura. Cijena tog kruha u trgovinama kreće se od 1,35 do 2,5 eura. U nekim trgovinama umjesto klasičnog crnog kruha u ponudi stoji kruh sa sjemenkama, čija je cijena između 1,70 i 2,50 eura.
Među skupljim, istaknuo se raženi kruh, mase 500 grama, spravljen s posebnim sastojcima, a košta između 2,29 i 2,99 eura. Tu je i integralni kruh čija cijena se kreće između 2,15 i 2,50 eura. Većina prodavačica slaže se da cijene u posljednje vrijeme nisu previše rasle od prethodnih poskupljenja, ovisno o kojem je pekarskom proizvodu riječ.
„Bez obzira na cijene, ljudi i dalje kupuju kruh. No, primijetila sam da se manje troši i žale se kako im je sve skupo, od običnog kruha do peciva. Ali, pred vikend se police gotovo pa opustoše”, rekla je prodavačica jedne lokalne pekare.
Neki od građana, kažu, nisu primijetili da je cijena kruha išla gore.
„Shvatim tek kad krenem razmišljati i računati koliko je što koštalo prije dvije godine. Danas je sve skupo, pa i kruh!”, naglasio je Dario.
Proizvodi koji se najčešće nađu u potrošačkoj košarici, a koji su neophodni za svakodnevni život, uvršteni su u listu proizvoda s ograničenom cijenom. Među njima je i kruh, što smo se i sami uvjerili, a budući da kod reguliranih cijena trgovac odabire artikl kojemu će se cijena ograničiti, tako je u pekarama bila najmanje jedna vrsta kruha obilježena tom mjerom. Tako se bijeli kruh od 600 grama mogao pronaći za svega 0,90 centi.
Razgovarali smo i s ljudima, koji su istaknuli kako im inflacija cijena hrane posebno smeta kada je u pitanju kruh.
„Osjeti se povišenje cijena, kako ne. Najčešće uzimam u jednoj istoj pekari, gdje mi je cijena najprihvatljivija”, istaknula je Valentina.
Što je dovelo do porasta cijene kruha? Možemo objektivno pretpostaviti kako na cijenu kruha osim cijene žitarica utječu i cijene drugih sirovina, koje su dio receptura. Primjerice, kvasac, jaja, razne sjemenke, a tu je i cijene energije, radne snage i marže. Uz sve ostale troškove, građani moraju duboko zaroniti u džep kako bi si priuštili štrucu daleko od nekadašnje, kile kruha, kakvu pamtimo.
A sad, dragi naši čitatelji, recite nam – koliko vas osobno pogađa rast cijena kruha u Hrvatskoj?
