Kontaktirajte nas

Aktualno

Kukuruzni put kupio vrijeme Hrvatskoj

Objavljeno

-

Foto: Zvonimir Tanocki/Privatni album

Da nije postojao otvoreni logistički put, Vukovar bi pao puno ranije, kaže zapovjednik pratećeg voda 2. bojne 3. gardijske brigade ZNG-e, svjedok vremena i izravni sudionik događanja, Nuštarac Željko Maršić.

Početak Kukuruznog puta datira iz 24. kolovoza 1991. g. kada je tadašnji zapovjednik 2. bojne 3. Gardijske brigade ZNG-e, danas brigadir Damir Dujić, izdao zapovijed provjeriti što se događa jer su do njega došle dojave da je pravac preko Bogdanovaca za Vukovar blokiran, sjeća se Maršić. Naime, cesta preko Bršadina davno je bila blokirana barikadama srpskih pobunjenika uz prešutno odobravanje ondašnje JNA pa je jedina veza bio pravac Vinkovci-Nuštar-Marinci-Bogdanovci, s tim da je i taj ulaz u grad blokirala JNA.

“Na nas je po dolasku u izvidnicu tu večer otvorena paljba u Bogdanovcima pa smo djelovanje prolongirali za jutro. Te večeri u zapovjedništvu u podrumu Ivana Matkovića Laste pojavio se mladi mještanin Miljenko Ivanković zvani Zagorac koji je predložio trasu budućeg Kukuruznog puta. Mladić je dobro poznavao prečicu poljskim putem do Vukovara,” sjeća se nuštarski branitelj.

S praskozorjem su krenuli, a i danas mu je živo kako je put nakon izlaska iz Bogdanovaca vodio lijevo drugom lenijom – pozicija na kojoj je nastala većina ratnih TV snimaka. U akciju se uključuju i pripadnici sanitetskog odjeljenja 2. bojne 3. brigade ZNG-e, kao potpora. Put je vodio do šumarka (bagremika) kraj kojeg se skretalo blago desno, te su uskoro bez ikakvog puškaranja, zbog specifičnosti terena uzbrdo stigli do današnje kapelice na kojoj piše Put spasa. Zvali su je tada “pod bunkerom” koji se tamo nalazio još iz vremena 2. Svjetskog rata. Krenuli su u izvidnicu prema spomenutoj cestovnoj blokadi i zaključili da neprijateljske snage nisu takve da ih uz pomoć Vukovaraca ne bi mogli probiti. No zbog početka kombiniranog napada na Vukovar 25. kolovoza vratili su se do bunkera i kao s galerije promatrali što se događa, priča.

“Iako nismo znali kakva je situacija na Lušcu, pokojni Tomo Nikolić i ja krenuli smo džipom, pa kako nam Bog da. Kod prvih kuća izvirivale su glave civila, a po maskirnoj odori, shvaćamo, taj dio kontroliraju hrvatske snage. Po Dujićevoj zapovjedi javljamo se u dotadašnje Merčepovo zapovjedništvo. Nismo znali da je u međuvremenu povučen u Zagreb,” kaže. Kako tamo nisu zatekli službenu osobu, u policijskoj postaji razgovaraju s g. Pole, začuđenim kako su uopće ušli u Vukovar na što su mu pojasnili mogućnost komunikacije.

“Pole energično zahtjeva da se pripadnike JNA ne napada. Godinama kasnije smo shvatili i zašto. Upućuje nas Ivici Arbanasu na Mitnicu za kojeg smo poslije saznali da je bio prvi zapovjednik obrane grada. Merčep je naime do tada bio zapovjednik obrane bivše Općine Vukovar. Predlaže još jednom izvidnicu s obje strane nakon koje zaključujemo da su na blokadi tri tenka i četiri transportera. Moja ideja je bila skinuti blokadu, međutim do toga nikada nije došlo. Nakon puno godina shvatio sam da je to bila donekle i klopka jer su u njoj bili pripadnici JNA, sve nesrbi, “navlakuša” da bi se na Vukovar išlo još žešće,” prisjeća se.

Za lokaciju Kukuruznog puta brzo se pročulo među našima, dodaje, što je bila dobra vijest jer je Vukovar ponovno povezan s Vinkovcima. Konvojima su tim putem dopremani lijekovi, hrana i naoružanje odnosno evakuirani ranjenici.

„Moj vod je trasu osiguravao još tu noć do sutradan poslijepodne nakon čega ju preuzima 3. satnija 2. bojne 3. GBR, a potom 1. satnija „Dujićeve bojne,” koja nakon pada Marinaca ostaje u okruženju u Bogdanovcima. Kukuruzni je put egzistirao do 1. listopada i okupacije Marinaca kada je komunikacija između Vinkovaca i Vukovara presječena. Veza Bogdanovaca i Vukovara funkcionirala je do pada prigradskog naselja Lužac. Tim pravcem dotureno je nekoliko konvoja pomoći, pristojan broj ljudstva i nešto tenkovskih snaga pod zapovjedništvom Zdenka Čuljka iz 3. brigade OMB,” završava svjedočanstvo razdoblja čiji je aktivni sudionik.

Foto: Prateći vod/ Privatni album

Kukuruzni put ovuhvaća vremenski okvir 25. 8./1.10. ’91. kada se hrvatske snage pokušavaju organizirati, obučiti i uvezati jer je sustav zapovijedanja prema Glavnom stožeru bio vrlo tanak, ocjenjuje Maršić. Tada se branio goli život i kućni prag, kaže, a krunica u mnogim rukama u Hrvatskoj, značila je spas uz poruku “U ovom znaku ćeš pobijediti!” Matematički, po omjeru snaga, nismo imali izgleda. Dragi Bog nas je sačuvao, siguran je Željko Maršić. Kasnih osamdesetih predvidio je događanja na ovim prostorima koja počinju barikadama ’90. – tih tzv. Balvan revolucijom, a prve granate na civilne, ne vojne ciljeve jasno su potvrdile srpske pretenzije.

Put Spasa, nazvan od samih Vukovaraca, kako danas stoji na zavjetnoj kapelici, produljio je otpor opkoljenog Vukovara. Da ga nije bilo, sudbina mnogih mjesta, počevši od Vinkovaca i Osijeka, bila bi upitna, siguran je.

“Svakom mladom čovjeku u Hrvatskoj preporučio bih knjige iz kojih će im stvari biti puno jasnije. “Hrvatska na mučilištu” dr. Rudolfa Horvata, povjesničara i Južnoslavensko pitanje Ive Pilara,” poručuje nuštarski branitelj i dodaje usprkos tome što država možda nije danas kakvu smo sanjali, vrijedilo je, nema dvojbe. Mi svoj dom smo izborili, trenutno smo na razini trogodišnjeg djeteta, a za sazrijevanje će biti potrebno još sedamdesetak godina,” zaključuje Željko Maršić, hrvatski branitelj, Nuštarac s kojim smo razgovarali u povodu Dana Općine i Dana obrane Nuštar.

 

Aktualno

Vandalizam u općini Andrijaševci: Počastili se pizzom pa devastirali terasu

Objavljeno

-

Napisao/la

    31 pregleda

U noći između 30. studenoga i 1. prosinca više nepoznatih osoba uništilo je terasu, namještaj i vanjski dio zgrade na nogometnom igralištu u Andrijaševcima, priopćeno je danas iz Općine Andrijaševci.

„Nakon otkrivanja ovakvog vandalizma u jutarnjim satima, sve je fotografirano i dokumentirano, policija je izvršila očevid i započela je istraga.”, ističe načelnik Ante Rajković dodajući kako su vandalizam i oštećenja općinske imovine jedan je od učestalijih problema kojima s kojima se svakodnevno susreću u ovoj općini.

„Okupljanje i opijanje mladeži na javnim mjestima dovodi do vandalizma i oštećenja općinske imovine, a unatoč važećim odredbama Odluke o komunalnom redu Općine Andrijaševci, sankcioniranje počinitelja je otežano radi činjenice da se većina oštećenja događa u kasnim noćnim satima te je gotovo nemoguće spriječiti takvo ponašanje pojedinca te utvrditi počinitelje”, ističe Rajković.

Vandalizam, naglašava, čini problem koji svojim obuhvatom nije zanemariv, a u njegovu suzbijanju mještani mogu aktivno sudjelovati tako da sve nedozvoljene aktivnosti prijave na kontakt telefon 225-400 ili na e-mail opcina-andrijasevci@vk.htnet.hr.

„Svaka informacija koja dovede do počinitelja će biti nagrađena!”, poručuju iz Općine Andrijaševci.

„Važno je za dodati i činjenicu da su financijska sredstava utrošena na sanacije i popravke uslijed vandalizma, mogla biti utrošena na puno važniju komunalnu infrastrukturu stoga apeliramo na sve žitelje općine Andrijaševci da svojim ponašanjem i aktivnim djelovanjem doprinesu što boljem rješavanju problema vandalizma i oštećivanja općinske imovine”, ističe načelnik Ante Rajković.

Nastavi čitati

Aktualno

Uhićen piroman iz Ivankova, pokušao provaliti i u trgovinu u Vinkovcima

Objavljeno

-

Napisao/la

    68 pregleda

Prvog prosinca u ranim jutarnjim satima policijski službenici zatekli su 23-godišnjaka iz Vinkovaca u provali u trgovini mješovite robe u Ohridskoj ulici u Vinkovcima te ga spriječili u namjeri otuđenja artikala koje je stavio u dvije vrećice.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Teška krađa u pokušaju, 23-godišnjak je uhićen te je nad njim u službenim prostorijama policije provedeno kriminalističko istraživanje nakon kojeg je utvrđena osnovana sumnja da je isti 23-godišnjak tijekom noći 30.11./1.12. prethodno provalio i u trgovinu mješovite robe u Ulici Bošnjaci u Ivankovu iz koje nije ništa otuđio.

Osim toga, utvrđeno je kako je tijekom iste noći u Ivankovu, u ulicama Matije Gupca, Josipa Kozarca i Rojičani, s ciljem oštećenja tuđe stvari, uporabom otvorenog plamena nepoznatog izvora izazvao požare na tri osobna automobila vinkovačkih registracijskih oznaka, čime je vlasnicima, vinkovačkoj građevinskoj tvrtki, 38-godišnjakinji i 27-godišnjaku pričinjena znatna materijalna šteta.

Prilikom gašenja požara na svom osobnom automobilu, 27-godišnjak je lakše ozlijeđen.

Protiv 23-godišnjaka policija je nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu za kaznena djela Teške krađe i Oštećenja tuđe stvari, te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

Nastavi čitati

Aktualno

Akcija “Biti vidljiv biti siguran” provedena u Županji

Objavljeno

-

Napisao/la

    166 pregleda

Policijski službenici Postaje granične policije Županja, u suradnji s Vijećem za prevenciju kriminaliteta grada Županja, proveli su preventivno – represivnu akciju „Biti vidljiv biti siguran“ koja je usmjerena na uočavanje prekršaja vozača bicikala.


Provedena je županjskim ulicama Veliki kraj, Braće Radića, Josipa Jurja Strossmayera, Vinkovačkoj, Mladena Čatića te u ulici Industrijskoj gdje su policijski službenici susreli te pregledali nekoliko biciklista.

Vozačima neispravnih bicikala zatečenim u ranim večernjim satima podijeljena su svjetla za bicikle, a biciklistima su dodijeljeni i reflektirajuće trakice za sigurnost u prometu koje je osigurao Grad Županja dok su policijski službenici Postaje granične policije Županja uručivali i preventivni letak s temom pravilnog ponašanja u prometu.

Osim toga, iz PU vukovarsko – srijemske savjetuju svim biciklistima sljedeće:

  • dijete do svoje 14. godine ne smije samostalno upravljati biciklom na cesti; iznimno može, ukoliko ga prati osoba starija od 16 godina ili ukoliko je, nakon navršenih devet godina prošlo program osposobljavanja za samostalno sudjelovanje u prometu biciklom i za to ima izdanu potvrdu
  • biciklom se obavezno treba kretati biciklističkim stazama, pješačko-biciklističkim stazama i biciklističkim trakama; ukoliko se biciklist kreće prometnicom bez staza ili traka za kretanje biciklista, potrebno se kretati uz desni rub kolnika u pravcu kretanja kolnik se može prijeći na biciklu jedino na obilježenom biciklističkom prijelazu uz uvjet da se prethodno provjeri da li je to sigurno
  • nikada se ne smije na obilježenom pješačkom prijelazu prilikom prelaska kolnika voziti na biciklu
  • u grupi je uvijek potrebno voziti bicikl jedan iza drugoga, u koloni; ruke moraju uvijek biti na upravljaču bicikla i ne smije se pridržavati za drugog biciklistu ili neko drugo vozilo jer to doprinosi padovima i prometnim nesrećama, prilikom skretanja potrebno se pogledom iza lijevog odnosno desnog ramena uvjeriti da li se može slobodno skrenuti lijevo odnosno desno; prije samog skretanja potrebno je dati znak lijevom ili desnom rukom ostalim sudionicima u prometu o namjeri skretanja
  • kod skretanja ulijevo prvo se potrebno prestrojiti uz središnju liniju, ponovno provjeriti da li se sigurno može izvršiti radnja, prateći zamišljeni luk koji povezuje središnju liniju prometnice na kojoj se biciklist nalazi s desnim rubom prometnice kojom želi nastaviti kretanje, te nakon toga skrenuti u bočnu ulicu
  • prilikom zaustavljanja treba se kretati uz desni rub kolnika i pomicanjem ruke gore-dolje signalizirati ostalim sudionicima u prometu da će se zaustaviti
  • nakon konzumacije alkoholnih pića ne preporuča se upravljanje biciklom, jer je alkoholiziranost vozača bicikla najčešći uzročnik padova s bicikla.

Nastavi čitati

Najčitanije