Odlukom Opće Skupštine UN-a 11. prosinca obilježava se Međunarodni dan planina. Taj dan proglašen je 2003. godine, nakon što je tijekom Međunarodne godine planina, koju je UN proglasio 2002. godine, utvrđena potreba za kontinuiranim osvješćivanjem svjetskog stanovništva o golemom značenju planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života na Zemlji.

Tema Međunarodnog dana planina 2019. je važnost planina za mlade. Ovogodišnja se tema fokusira na mlade kako bi upravo oni preuzeli aktivnu ulogu u pozitivnim promjenama prema zaštiti planinske prirode. Neophodno je kvalitetno educirati djecu i mlade o važnosti planina za naš opstanak na Zemlji, jer nam upravo one omogućavaju svježu vodu, hranu, čistu energiju i rekreaciju. S druge strane, planinska područja su pod prijetnjom klimatskih promjena i prirodnih katastrofa, degradacije zemljišta i eksploatacije, što može imati dalekosežne i pogubne posljedice, kako za planinske zajednice, tako i za ostatak svijeta.

Prirodna bogatstva i ljepote planina izvor su iz kojega planinari crpe snagu i nalaze motive za svoj rad. Razumljivo je zato da planinari uglavnom s većom osjetljivošću promatraju promjene u okolišu i osjećaju veću potrebu za ekološkim djelovanjem. Podsjetimo, pokret za zaštitu prirode započeo se razvijati upravo u okvirima planinarske udruge i istraživačkih ustanova koje su se bavile raznim oblicima istraživanja prostora. Začetci zaštite okoliša bili su istaknuti prirodoslovci, od njih mnogi planinari.

Prvi nacionalni parkovi u Hrvatskoj proglašeni su 1928. zaslugom predsjednika HPD-a Ivana Krajača, Nacionalni park Risnjak nastao je zaslugom potpredsjednika HPD-a dr. Ive Horvata, a nacionalni parkovi Paklenica i Mljet na poticaj predsjednika PSH-a akademika Branimira Gušića. I danas su planinarske udruge i planinari pojedinci glasni pobornici očuvanja prirode.

Hrvatske planine nigdje ne premašuju visinu od 2000 metara pa Hrvatska nema iznimno visokih vrhova. Zbog male visine je većina vrhova planinarski razmjerno lako dostupna, što hrvatske planine čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarenje.

Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju i karakterizira ih ekološki iznimno osjetljiv krški reljef. Protežu se smjerom sjeverozapad – jugoistok, uzduž jadranske obale u nekoliko usporednih nizova, koji počinju s otočnim planinama. Planine i gore panonskog i peripanonskog prostora uglavnom su stare geološke građe, blažih strmina, razmjerno niske te bogate vodom i vegetacijom. Njihov smjer pružanja nije jedinstven, ali se nigdje ne podudara s dinarskim. Odlikuje ih brojnost vodenih tokova koji su kroz stoljeća usjekli duboke doline i tako stvorili šarolik reljef.

Svake godine Međunarodni dan planina u Hrvatskoj se obilježava raznovrsnim akcijama Hrvatskog planinarskog saveza, planinarskih udruga članica HPS-a i akcijama javnih ustanova za upravljanje zaštićenim planinskim područjima.