Foto: Zoran Zeremski

11. veljače obilježava se Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti čiji je cilj promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u znanosti i obrazovanju.

“Rodni stereotipi, nedostatak ženskih uzora i podrške te čak neprijateljska društvena klima nerijetko sprječavaju djevojke da se bave i nastave baviti znanošću. Zbog toga moramo zajedno raditi na tome da srušimo zablude o tome za što su djevojke sposobne, moramo svim djevojkama, pogotovo onima iz ruralnih područja, omogućiti pristup obrazovanju, moramo promijeniti radnu klimu kako sve djevojke koje sanjaju o znanstvenoj karijeri ništa ne bi sprječavalo da ostvare svoj san”, istaknuo je u svojoj poruci povodom obilježavanja današnjeg dana, glavni tajnik UN-a, António Guterres.

Ciljevi obilježavanja ovog dana su promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti, eliminacija svakog oblika diskriminacije žena te premošćivanje pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih barijera poticanjem razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume, s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka, promocije razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti.

Ipak, prema podacima UNESCO-vog Zavoda za statistiku 2018. godine, tek 30% svih ljudi zaposlenih u znanosti na svijetu činile su žene. Tijekom povijesti nailazile su na razne prepreke u stjecanju obrazovanja: Elizabeth Blackwell, prva žena koja je završila medicinu, diplomirala je tek 1849, a žene su se smjele upisivati na Oxford tek nakon 1920. U Hrvatskoj su se prve žene uspjele upisati na fakultet nešto ranije – 1901. godine, i to na Mudroslovni (danas Filozofski) fakultet. Međutim, iako su formalno smjele na fakultet, žene nisu imale jednaku mogućnost pristupiti obrazovanju kao muškarci o čemu svjedoče biografije mnogih znanstvenica.

Rosalind Franklin (1920–1958), primjerice, otkrila je strukturu DNA. Nobelovu nagradu za to otkriće nije dobila ona već njeni kolege, Crick, Watson i Wilkins. U udžbenicima se navodi kako je Charles Babbage izumio analitički stroj. Međutim, izumila ga je Ada Lovelace (1815–1852), britanska matematičarka i analitičarka, a Babbage je njeno otkriće jednostavno pripisao sebi.

Iako su se tek prije nešto više od 100 godina izborile za obrazovanje, danas su žene u Hrvatskoj zastupljenije na fakultetima. Prema DataThrills postotak žena upisanih na fakultete iznosi 56%. Ali i dalje znatno manje djevojaka studira na tzv. STEM fakultetima: na zagrebačkom FER-u 20% svih studenata čine djevojke, dok je omjer žena i muškaraca na FSB-u 1:6. Takav omjer rezultat je društvene klime u kojoj se tehničke znanosti i inženjerstvo smatraju primarno muškim zanimanjima zbog čega se djevojke osjećaju nedovoljno kompetentnima da upisuju tehničke fakultete te da se kasnije bave znanošću i inženjerstvom.