Hrvatski učenici koji rade tijekom praznika odsada će imati propisanu minimalnu satnicu. Naime, u Narodnim novinama objavljene su izmjene Zakona o tržištu rada koji prvi put regulira minimalnu učeničku satnicu. Zakon počinje vrijediti od 1. siječnja 2025. godine, a minimalna satnica će u 2025. iznositi 6,06 eura, prenosi Srednja.hr.
Minimalan učenikov primitak po satu izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj prema posebnom propisu podijeli sa 160. Učenik ima pravo na 50-postotno uvećanje primitka za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, stoji u Zakonu.
Dakle, učenici će za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom moći zaraditi 9,09 eura po satu. Isti je to princip izračunavanja satnice kao i kod studenata. No, treba reći da je studentska minimalna satnica uređena Zakonom od 2018. godine, a učenici istu dobivaju tek sedam godina kasnije. Ponekad su stoga učenici obavljali iste poslove kao studenti u sezoni, ali su bili plaćeni manje jer poslodavac nije imao obvezu plaćanja minimalca.
Roditelje učenika moglo bi zanimati i pitanje poreza. Pravila za učenike isto su jednaka kao i za studente. Za 2025. godinu vrijedi da oni mogu biti porezna olakšica roditeljima ako zarade do 3.600 eura godišnje, a na učeničku plaću ne obračunava se porez do zarade od 10.800 eura godišnje.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike potvrdili su za Srednja.hr kako minimalna učenička satnica postaje obvezna datumom stupanja Zakona na snagu. Zato od Nove godine poslodavci učenicima moraju isplaćivati minimalnu satnicu od 6,06 eura, a o tome računa moraju voditi i učenički servisi, odnosno srednje škole koje su posrednici u zapošljavanju. Ako se poslodavci toga ne pridržavaju, mogu biti kažnjeni u iznosu od 6.630 do 13.270 eura.
“Tom kaznom kaznit će se za prekršaj naručitelj posla pravna osoba ako se koristi radom učenika izvan odmora čije trajanje za svaku školsku godinu odlukom određuje ministar nadležan za obrazovanje, ako se koristi radom učenika bez sklopljenog ugovora o povremenom radu redovitog učenika, ako izvrši isplatu primitka u iznosu manjem od minimalnog učenikova primitka po satu, ako ne izvrši isplatu uvećanog primitka za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom i ako ne izvrši isplatu primitka, doprinosa i naknadu najkasnije 15 dana od završetka rada učenika”, navodi se u Zakonu.
Inače, učenici mogu raditi tijekom praznika. Prema Pravilniku o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem maloljetni učenici ne smiju raditi noću, odnosno između 20 sati uvečer i šest sati ujutro. Uz to, puno radno vrijeme maloljetnog redovitog učenika ne smije biti duže od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno. Iznimno, puno radno vrijeme maloljetnog redovitog učenika koji je navršio 15 godina života može biti osam sati dnevno i 40 sati tjedno. Za posredovanje za rad maloljetnog redovitog učenika srednjoškolske ustanove moraju imati pisanu suglasnost njegova zakonskog zastupnika ili skrbnika.
“Maloljetni redoviti učenik koji dnevno radi više od četiri sata i 30 minuta, ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta. Između dva uzastopna radna dana, maloljetni redoviti učenik ima pravo na odmor (dnevni odmor) od najmanje 14 sati neprekidno. Maloljetni redoviti učenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 48 sati neprekidno”, stoji u Pravilniku.
