Udruga hrvatskih sudaca i Ministarstvo pravosuđa i dalje se ne slažu oko broja sudaca u štrajku.
Tako je UHS danas objavila kako je trećeg dana mjera upozorenja na hrvatskim sudovima odaziv sudaca veći od 85 posto, a na pojedinim sudovima to je i 100 posto. Sukladno najavi, navode, odgađaju se ročišta, otprema odluka i sudjelovanje na sjednicama županijskih sudova, a u mjerama suci sudjeluju neovisno o članstvu u UHS-u, što ukazuje na jedinstvo i potrebu za hitnom izmjenom zakona.
Iz Ministarstva ponovno se pozivaju na podatke iz eSpisa, kako navode, najrelevantnijeg izvora informacija za ocjenu rada sudova i sudaca prema Zakonu o sudovima i Sudskom poslovniku, a prema kojima je danas odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno 1.099 od 2.875. „Ako uzmemo u obzir da je u danima bez štrajka prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, današnji postotak još je i manji – 25 posto. Unatoč onome što tvrde iz Udruge hrvatskih sudaca, iz ovih podataka je vidljivo kako se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk ni treći dan zaredom” stoji u priopćenju.
Također, ističu kako je prošli tjedan UHS odbila čak dvaput vlastiti zahtjev o uvođenju materijalnih prava, čime bi se neto primanja sudaca uvećala za gotovo 700 eura u prosjeku u manje od godinu dana, a što bi bilo i najveće povećanje plaća sudaca u posljednjih nekoliko godina. Ono što UHS također zaboravlja jest da, osim što su dva puta povećavane osnovice, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto, udvostručene su i naknade za dežurstva i povećane naknade za upućivanje sudaca na viši sud, ističu, između ostalog, u Ministarstvu.
Iz UHS-a i danas naglašavaju kako mjerama upozorenja suci žele skrenuti pažnju na činjenicu da plaće sudaca nisu usklađivane s gospodarskim kretanjima već 25 godina, što je jasno iz podatka kako je od 2000. godine naovamo, prosječna plaća rasla 125 posto, dok je plaća sudaca stagnirala.
Navodeći kako je jedna od netočnih tvrdnji koje Ministarstvo učestalo plasira to da su suci dobili već dvije povišice, iz udruge još jednom napominju: Suci, kao i u svibnju 2023., traže izradu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda. Ponudi li izvršna vlast način kojim će ispuniti javno obećanje iz svibnja 2023., mjere će se prekinuti i ranije.
