Apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua poručio je u subotu na misi za žrtve u Domovinskom ratu u Vukovaru, da je mir i danas san velikog dijela čovječanstva te istaknuo da bi Vukovar mogao postati “grad mira” u kojemu će se poučavati kako izgraditi i održati mir.
“Okupili smo se ovdje, na mjestu koje smatramo simbolom dugog popisa mjesta i gradova koji su ušli u povijest zbog barbarstava počinjenih u njima, u Hrvatskoj kao i u cijelom svijetu, u prošlosti a traju, nažalost, još uvijek u sadašnjosti”, rekao je nuncij u homiliji mise zadušnice na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata 1991., najvećoj masovnoj grobnici u Europi odakle je nakon mirne reintegracije 1998. godine ekshumirano 938 tijela koliko je danas i bijelih križeva.
“Mir, oduvijek žuđen i uvijek krhak, i dalje je, poput domovine, san velikog dijela čovječanstva”, istaknuo je te dodao da se mir gradi “hrabrim pružanjem ruke”. Ako nemamo hrabrosti pružiti ruku, tada zaboravljamo da smo svi braća i sestre, dodao je istaknuvši da nasilje prestaje samo prekidom borbe i odlaganjem oružja.
“Ne radi se o zaboravu, pretvaranju da se ništa nije dogodilo. Radi se o zaobilaženju zida neprijateljstva Kristovim putem, putem pomirenja”, poručio je Lingua.
Podsjetio je pritom na riječi pape Franje u enciklici Fratelli tutti da “oni koji istinski opraštaju ne zaboravljaju, ali se ni ne predaju istoj onoj razornoj sili koja im je nanijela toliko zla” i “odlučuju da više neće dopustiti da se društvom nastavlja širiti energija osvete koja će prije ili kasnije snaći i njih same”.
Mnogi, istaknuo je apostolski nuncij, riskiraju živote kako bi održali ili izgradili mir u ovome svijetu.
“Ali mir ovoga svijeta, iako neophodan, nikada neće biti potpun, ni konačan ni, dopustite mi to reći, dovoljno pravedan. Nemojmo ga miješati s onim mirom koji nam Krist daje”, poručio je.
Rekao je i da mir koji se postiže pobjedom nad neprijateljem ne može biti konačan te da pravoga i trajnog mira neće biti bez promjene srca, “bez odgoja za mir”.
Kao primjer naveo je gradić Boves u Pijemontu iz kojega dolazi, a koji je spaljen je u Drugome svjetskom ratu. U tom je mjestu masakra nad civilima prije 40 godina pokrenuta “škola mira”.
“Ne bi li i Vukovar mogao postati ‘grad mira’? Ne bismo li mogli odavde početi poučavati kako izgraditi ili održati mir na ovoj zemlji dok koračamo prema nebeskoj domovini? Prvi korak ovog odgoja za mir kreće od nas samih, od svakoga od nas”, rekao je.
Istaknuo je i da je prva bitka koju treba dobiti ona u nama.
“Novi čovjek ne zlorabi život drugoga, on daruje svoj život. Upravo darivanjem samoga sebe pobjeđuje se neprijateljstvo i počinje vršiti volja Božja ‘kako na nebu tako i na zemlji’. Spominjući se žrtve pokojnika kojima danas odajemo počast, molimo Gospodina da nas učini mirotvorcima, sposobnima rušiti zidove između nas, a prije svega, u svakome od nas”, poručio je nuncij.
