Kineski investitori su do sada u Hrvatsku uložili više od 100 milijuna eura, novac je usmjeren u zadarsku luku, senjsku vjetroelektranu, hotel u Krapinskim toplicama i Rimčevu automobilsku tvrtku, potencijalnih investicija znatno je više, a ima li u toj priči prostora i za slavonsko gospodarstvo pitali smo čelne ljude najjačih vinkovačkih tvrtki. Kinezi ulažu i u naš turizam, zanima ih ulaganje u zdravstveni turizam u Ninu, u Krapinskim toplicama već ulažu, kupili su hotel Toplice, pokazali su interes za ulaganje u rezidencijalne projekte za treću životnu dob, za ulaganje u sportske kapacitete, a definirani su i setovi ulaganja za Kumrovec.
Gotovo milijardu dolara vrijedi naša trgovinska razmjena s rastućom Kinom u kojoj posluje nekoliko hrvatskih tvrtki i agencija. U Šangaju imamo turističko i gospodarsko predstavništvo, a Ured HGK uskoro bi se trebao premjestiti u poslovnu zonu biznis distrikta Homsi Mail.
Tu će, najavio je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić, hrvatske tvrtke moći registrirati virtualne adrese i imati prostor za sastanke. “Naravno da treba pozdraviti svako ulaganje u našu zemlju jer je smisao vanjske ekonomske politike privlačenje stranih ulaganja. Nebitno je iz koje države dolazi pojedinačno ulaganje ukoliko je isto u skladu s našim zakonima, ali i našim obvezama koje smo preuzeli članstvom u međunarodnim institucijama. Što se tiče konkretno Kine, znamo kako je riječ o zemlji koja se u protekla dva desetljeća ekonomski i tehnološki izuzetno razvila te nam upravo ulaganja iz tog smjera mogu biti prilika za jeftino usvajanje znanja i tehnologija koje će cjelokupno naše gospodarstvo učiniti konkurentnijim na međunarodnom tržištu. Ovaj dio Hrvatske posebno vapi za ulaganjima u području proizvodnih djelatnosti, pogotovo u području drvne i prehrambene industrije gdje imamo ogroman, ali nedovoljno iskorišten potencijal. S potencijalnim kineskim ulagačima sigurno bi dobili i gotovo neograničeno kinesko tržište na kojem bi se plasirali takvi proizvodi tako da bi ulaganje u ova dva sektora bilo i najpoželjnije. Isto tako, ne smijemo zaboraviti i kako se Kina prometnula u tehnološkog diva, pa čak i predvodnika u području suvremenih tehnologija te bi zasigurno bili poželjni i ovakvi oblici ulaganja”, ističe Hrvoje Niče, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Vinkovaca.
Dolaskom novih investitora, bili oni iz Kine, SAD-a, Njemačke ili bilo koje druge države, napominje, svakako bi mogli očekivati i povećanje plaća u industrijskom sektoru u koji bi ušli potencijalni investitori jer znamo kako na domaćem tržištu rada postoji potražnja za radnom snagom, a onda bi takvi ulagači za obavljanje svoje djelatnosti morali osigurati i veće plaće lokalnom stanovništvu koje bi zaposlili u svojim pogonima.
“S druge stranke, upravo u ovom dijelu leži i najveća opasnost, jer kao što znamo, uvoz radnika u Hrvatskoj posljednjih je godina izuzetno liberaliziran što znači kako strani investitori, pogotovo iz zemalja nižeg standarda života u odnosu na naš, imaju mogućnost sa svojim ulaganjem u Hrvatsku dovesti i svoje zaposlenike, primjer su kineski radnici na izgradnji Pelješkog mosta, što zasigurno ne bi doprinijelo povećanja prosjeka plaća u nekom srednjoročnom razdoblju”, kaže Niče dodajući da je jedini uvjet za možebitnu suradnju s kineskim investitorima poštivanje zakona, s naglaskom na zaštitu zaposlenika, zaštitu potrošača i zaštitu okoliša. “Sve ostalo je u području slobodnog tržišta. Na nama je da stvaramo uvjete za ulaganja, a na investitorima je da stvaraju nove vrijednosti za sebe, svoje zaposlenike i državu u kojoj posluju”, zaključuje.
Protiv stranih ulaganja nema ništa niti Petar Šimić, vlasnik tvrtke Grad-Export koja je sa svojim proizvodima uspješno prisutna u 26 zemalja Europe i svijeta i zapošljava gotovo 200 radnika.
“Pozdravio bih svaku takvu investiciju ukoliko bi se gradili proizvodni pogoni u našem gradu ili našoj županiji, jer to bi omogućilo otvaranje novih radnih mjesta realnom sektoru. Svaka strana investicija je dobro došla u Hrvatsku, a strani kapital je isti dolazio on od američkih ili kineskih investitora jer svi moraju poštivati europske i hrvatske zakone. Kada je u pitanju istočna Hrvatska, odnosno naš grad i županija, privlačna je svaka investicija, osim naravno niskoprofitabilnih industrija unutar kojih su niska primanja djelatnika”, objašnjava Šimić.
Strana ulaganja pomogla bi razvoju i napretku i u drvnoj industriji, u kojoj naš kraj ima ogroman potencijal.
Josip Faletar predsjednik uprave Spačve, najveće drvoprerađivačke tvrtke u ovom dijelu Hrvatske koja zapošljava 860 radnika, smatra da su svaka ulaganja u tvrtke dobrodošla, naročito one u gospodarstvu. “Konkretno u drvnoj industriji poželjni su oni investitori koji bi prije svega omogućili da se kod nas radi kompletan finalni proizvod, dakle da ne izvozimo sirovinu nego da sami proizvodimo i na tržište plasiramo gotove proizvode. Da bi to postigli potrebna su ulaganja u razvoj proizvodnje i nove tehnologije, kao i prezentacija na tržištima, i tu bi strani investitori mogli biti od velikog značaja. Naravno, prije svega takva ulaganja moraju ići u smjeru otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja uvjeta radnicima”, naglašava Faletar.
Dražen Ivezić, direktor Dilja Vinkovci, tvrtke koja broji 300 zaposlenih i koja posluje u sastavu Nexe grupe, a koja ima 1.600 zaposlenih i najveći je proizvođač glinenog crijepa u Hrvatskoj, objašnjava da su ulaganja kineskih investitora u države EU pala u posljednje 2 godine, ali su dosegla 37 milijardi eura 2016. godine.
“Kad se pak pogleda karta ulaganja kineskih investitora u EU, na njoj Hrvatske gotovo i nema, kod nas je u posljednjih 10 godina uloženo tek oko 100 milijuna eura. Stvarati investicijsko ozračje cilj je svakog gospodarstva pa i našega te se u tom smjeru jednostavno mora ići. Investitore se mora privlačiti raznim mjerama, a na slobodnom tržištu svi su investitori dobrodošli. Kad kažem svi mislim naravno i na kineske investitore. Ono što je važno naglasiti jest činjenica da mi trebamo investicije odnosno ulaganja koja su zasnovana na ekonomskoj logici zarade i ostvarenja profita pa treba inzistirati na projektima za koje studije isplativosti to pokazuju. To generira rast gospodarstva svuda pa će podići i domaće gospodarstvo. Ako su kineski investitori zainteresirani za takva ulaganja jasno je da im treba pomoći da ih ostvare sa što manje problema. Cijela Hrvatska, a posebno ovaj naš istočni dio trebaju ulagače, zato je i Vlada poseban akcent dala na ulaganja u Slavoniju”, tvrdi Ivezić.
Siguran je da nema negativnih komponenti kod ulaganja ako su ona zasnovana na studijama isplativosti kod kojih su ulazni i izlazni podaci realno ostvarivi, te da ne treba smatrati da su kineski investitori drugačiji u odnosu na druge investitore jer kapital u osnovi nema naciju.
“Procesi koji se događaju su neminovni i mi se moramo uključiti u njih vodeći računa, naravno, o zaštiti prirodnih resursa svoje domovine te o zaštiti strateških kompanija koje su od vitalnog značenja za Hrvatsku. Ponavljam, svaku investiciju koja je isplativa prihvatio bih. Ono što treba razlučiti jesu investicije i kreditiranje. Kinezi često kreditiraju neke projekte kako bi izvodili radove na njima, a to nije investiranje, takve primjere imamo u susjednim državama koje nemaju pristupe EU fondovima pa koriste takav način dobivanja sredstava što može biti potencijalno opasno ako projekt nije zasnovan na realno ostvarivim pokazateljima. Mi imamo mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova i za strateške projekte to moramo koristiti, a direktna ulaganja u gospodarstvo kineskih investitora, zasnovana na realnim podacima i studijama koje pokazuju isplativost prihvatio bih bez problema”, zaključuje Ivezić.
Napominje i da su pozitivne komponente kod svih investicija prije svega nova radna mjesta, stvaranje novih vrijednosti, zarada, za državu punjenje blagajne porezima i to je naravno cilj kojemu treba težiti pa zato svim poduzetnicima i investitorima treba pomoći kod ulaganja.