Suzne oči, curenje nosa i kihanje tipični su simptomi alergije koja s prvim danima proljeća počinje mučiti sve koji pate od peludne groznice. I dok je proljeće nekima najdraže godišnje doba, drugi ga se užasavaju zbog svih zdravstvenih problema koji im kvare uživanje u toplom vremenu i boravku na otvorenom.
Osobama koje imaju dokazanu preosjetljivost na neki od alergena korisno je poznavati preventivne mjere koje mogu smanjiti izloženost alergenu i umanjiti količinu simptoma, a o kojima smo razgovarali s doktoricom Katom Krešić.
„Svi se s dolaskom proljeća susrećemo, kako bi ja to slikovita nazvala, s mukama po alergijama jer upravo tada kreće cvatnja različitih trava, stabala, a koja kod alergičara predstavlja najveći problem”, objasnila je doktorica Krešić te naglasila kako se radi o osobama koje su u prvom redu alergične na pelud koju proizvode biljke s visokim alergijskim potencijalom.
Općenito, kada je riječ o alergijama, govori doktorica, u Hrvatskoj je između 7 do 10 posto stanovništva alergično, a najčešće su to djeca i mladi. „Ono što je karakteristično za alergije je činjenica kako imaju nažalost nasljednu komponentu”, pa tako kaže kako djeca u 30 posto slučajeva razviju alergiju kao nasljednu crtu svojih roditelja.
Alergije su javnozdravstveni problem o kojima, kaže Krešić, treba često govoriti i redovito davati savjete ljudima radi što bolje prevencije. „Trenutno je najintenzivnija cvatnja breze koja ima visoki alergijski potencijal, a osobe koje su alergične upravo na nju trebaju se prije sezone cvjetanja, tjedan do dva, konzultirati sa svojim doktorom i započeti s terapijom”, objasnila je doktorica.
Prijevremeno reagiranje jako je važno kako bi se osobe alergične na ovu vrstu peludi na vrijeme pripremile i prevenirale jake nuspojave, uz redovito uzimanje antihistaminika, ali i uz što manje izlaganje alergenima.
Pelud se najviše otpušta u ranojutarnjim satima te je u to doba dana, ako je moguće, poželjno izbjegavati izlazak iz kuće, preporučuje doktorica. Večeri su, kaže, puno bezazlenije za šetnju te boravak u prirodi, iza kiše.
„Ono što još možemo sami, kao mjera osobne higijene je redovito pranje ruku prilikom povratka iz prirode, tuširanje i pranje kose.” Poželjno je, također, prozračiti odjeću u kojoj smo boravili vani, dodaje.
Simptomi alergije, objašnjava, neće proći sami od sebe kao prehlada, nego je potrebno kontinuirano uzimati propisanu terapiju. Dolazak proljeća vrijeme je kada su posjeti kod obiteljskih liječnika češći nego inače, što nam je u razgovoru potvrdila i doktorica.
„Tegobe alergičara uvelike su započele, a najčešći simptom je hunjavica, odnosno kihanje i curenje nosa, što nas često može podsjetiti na simptome prehlade.” Važno je tu istaknuti i ambroziju, koja još uvijek drži prvo mjesto među alergenima s najvišom koncentracijom peludi.
Iako je njeno cvjetanje karakteristično za srpanj, njezin rast započinje u proljeće. „Već sada bi ju trebali suzbijati, bilo čupanjem ili košnjom kako bi je što manje bilo u ljetnim mjesecima”, rekla je Krešić.
