O Nacionalnom planu oporavka zemlje puno se govori u posljednje vrijeme, tome bi trebao doprinijeti poklon iz Bruxellesa vrijedan 49 milijardi kuna. Prema navodima iz Vlade, gospodarstvu ide najviše odnosno 26 milijardi kuna, obrazovanju i znanosti sedam i pol, obnovi šest, javnoj upravi i pravosuđu gotovo pet milijardi kuna, zdravstvu dvije i pol, a tržištu rada oko dvije milijarde kuna. Jedan od autora Nacionalnog plana oporavka zemlje, ministar financija Zdravko Marić ističe kako je vidljivo da u šest komponenti najveći dio otpada na gospodarstvo.
“To pokriva i javni i privatni sektor. Privatni sektor je prožet kroz ostalih pet komponenti. Prema našim zadnjim podacima, više od 30 posto ide prema privatnom sektoru. Raspitujemo se kod drugih zemalja, Hrvatska je predložila najveći postotak za privatni sektor. Projekti i brzina implementacije je ključ, odnosno glavni izazov”, naglašava Marić.
Ono što je važno, poručuje, je da se naglasak stavi na projekte koji su spremni kako bi se novac što prije počeo povlačiti. Komentiravši stanje u proračunu napomenuo je kako je Vlada pokazala u kojem smjeru razmišlja, a to je porezno rasterećenje.
“Ne samo da je to naša nekakva ideja nego smo je proveli u djelo i s tim ćemo nastaviti i dalje”, kaže Marić.
Upitan ide li se u novi rebalans proračuna s obzirom na zdravstvo, Marić je naveo da će krajem travnja imati projekcije. “Hoće li biti u prvoj polovici prije ljeta, ili vjerojatnije nakon ljeta, vidjet ćemo. Kadgod bio, prema zdravstvu očekujemo još jednu uplatu prije ljeta”, zaključio je.
