Nastavno na obavijest iz Ministarstva poljoprivrede od 8. siječnja i pojave novog slučaja visokopatogene influence ptica u populaciji divljih ptica potvrđene 5. siječnja 2024. godine u dva crvenokljuna labuda na području Sopota u Vukovarsko-srijemskoj županiji kontaktirali smo Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Vukovarsko-srijemske županije kako bi provjerili ima li dodatnih slučajeva usmrćenih labudova na području Vinkovaca i naše županije.
„Svake godine u siječnju izlazimo na teren zimskog prebrojavanja ptica močvarica i zabilježavamo jedinke vrste crvenokljunog labuda (Cygnus olor). I ove godine na Banji i Bosutu zabilježene su mlade i odrasle jedinke ove vrste. Prebrojavanjem smo zatekli 14 jedinki na Sopotu, 3 na Banji, a na točkama uz Bosut 61, dok na Bajeru nismo zatekli nijednog labuda. Možemo reći da naknadno nismo primijetili usmrćene jedinke ili jedinke čudnog ponašanja”, poručili su iz JU Priroda Vukovarsko-srijemske županije, a iz Veterinarske stanice Vinkovci također su nam potvrdili kako kod naknadno uzorkovanih ptica nije potvrđena ptičja gripa.
Crvenokljuni labud zimu provodi na nezaleđenim, mirnim i sporotekućim slatkim vodama poput ribnjaka, jezera i močvara. Dolazi i na područja kanaliziranih rijeka, a prilagođen je staništima koja su pod utjecajem čovjeka pa je česta vrsta koju susrećemo u gradovima.
„Prehrana mu je bazirana na vodenoj vegetaciji po koju zaranja do jedan metar dubine. Osim u vodi, hrani se na poplavljenim livadama i suhim poljima gdje jede travu i sjemenke, a povremeno se hrani i malim životinjama kao što su žabe, školjke, kukci i različite ličinke. Odrasli dnevno pojedu i do četiri kilograma mokre biljne hrane”, dodaju iz JU Priroda VSŽ. Premda postoji još nekoliko vrsta labudova (žutokljuni labud, mali labud, crni labud), u bazi podataka, na području Vinkovaca, ali i Vukovarsko-srijemske županije, nisu zabilježene druge vrste osim spomenutog crvenokljunog labuda.
