Doktorica Marija Švagelj, specijalistica opće kirurgije i uža specijalistica abdominalne kirurgije u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci, dobitnica je ovogodišnje nagrade Grada Vinkovaca za izniman doprinos u području zdravstva, a ovo priznanje za nju je, kako ističe, veliko iznenađenje i puno joj znači jer ono je pokazatelj da je prepoznat njezin rad, kao i rad njezinih kolegica i kolega.
Dr. Švagelj rođena je u Vinkovcima gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a medicinsko znanje i obrazovanje, od diplomiranja, specijalizacije, poslijediplomskoga studija i subspecijalizacije, stekla je u Zagrebu. Po završetku studija vraća se u Vinkovce gdje radi i danas.
Njezin visoko profesionalni rad, koji je zapažen i izvan granica našega grada i županije, odnos prema bolesnom čovjeku koji se temelji na izrazitoj humanosti i visokim etičkim načelima i standardima, pridonio je da se na kirurgiju gleda drugačijim očima. Zamjetan je njezin angažman i u organizaciji palijativne skrbi na našem području, a dr. Švagelj aktivno je sudjelovala i u radu Medicinskog centra, danas OŽB Vinkovci, za vrijeme Domovinskog rata kada su brojni ranjeni liječeni i operirani u improviziranim ratnim uvjetima.
“Medicinu sam odabrala iz razloga što sam oduvijek htjela pomagati ljudima, a činilo mi se da ću kao liječnik to najlakše moći ostvariti. Kad sam završila Medicinski fakultet u Zagrebu obvezni staž sam obavljala u Medicinskom centru Vinkovci i tada me je jako zainteresirala kirurgija. Kirurgija je medicinska struka gdje vrlo brzo vidite rezultat svoga rada, a to privuče svakog mladog čovjeka”, priča nam Marija Švagelj, dodajući kako je nakon završetka fakulteta, razmišljala o eventualnom ostanku u Zagrebu, gradu u kojem je studirala, no da je nakon Domovinskog rata u potpunosti shvatila kako je njezino mjesto u Vinkovcima. “Ti dani usjekli su se u moje sjećanje, svi koji su tada živjeli u Vinkovcima pamte jedno veliko zajedništvo i zajedničku borbu za jedan cilj, a to je slobodna Hrvatska. Bilo je vrlo teških dana kada smo u improviziranim uvjetima u podrumu vinkovačke bolnice zbrinjavali i operirali brojne ranjenike, većinom mlade branitelje i civile. Doživjela sam tada i nezaboravne kratkotrajne lijepe trenutke, nezaboravni doživljaj Polnoćke za Božić 1991. godine u podrumu bolnice, zatim susreti sa mnogim poznatim osobama koji su posjetili bolnicu, kao što su kardinal Kuharić, Imra Agotić, Zdravko Tomac, članovi tadašnje vlade Republike Hrvatske i drugi, a povremeno su nas znali razveseliti tamburaši Dike i Zlatni dukati, te muška pjevačka grupa Lipa”, prisjeća se tih vremena dr. Švagelj.
Vraćajući se u sadašnjost pitali smo je kako bi okarakterizirala stanje u našoj županiji i u Vinkovcima, a kada je kirurgija u pitanju i što je potrebno učiniti da bi tu granu medicine podignuli na višu razinu.
“Što se tiče kirurgije u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci, kadrovski smo relativo dobro ekipirani, iako bilo bi dobro kada bi imali još kojeg abdominalnog kirurga, a očekujemo i povratak mladih specijalista. Što se tiče opreme također smo solidno opremljeni. Smatram da pacijenti imaju jako dobru medicinsku skrb kad je u pitanju kirurgija, a da bi se to još i poboljšalo potrebna je kontinuirana edukacija medicinskog kadra, liječnika i medicinskih sestara, te stalno obnavljanje i nabavka suvremene medicinske opreme”, ističe dr. Švagelj.
Mišljenja je, kaže, da je razlog odlaska medicinskih djelatnika, odnosno liječnika i sestara, cjelokupna situacija u društvu, jedan neuređeni sustav u kojem mladi ljudi ne vide perspektivu, a posebice zbog izrazite financijske podcijenjenosti rada u zdravstvu. “Razlog odlaska nije isključivo materijalne prirode, barem što se tiče liječnika, nego i često nemogućnost napredovanja u struci. Neke zemlje Europske unije, na primjer Poljska i Rumnjska, koje su bile suočene sa egzodusom liječnika nakon ulaska u EU, ovaj problem su riješile tako što su liječnicima značajno povećali plaće, tako da im se određeni broj liječnika vratio natrag. Smatram da se u rješavanje problema odlaska mladih liječnika osim Ministarstva zdravstva svakako treba uključiti i lokalna samouprava, a posebice Županija kao osnivač i vlasnik zdravstvenih ustanova na području županije. Recimo sustavno rješavanje stambenog pitanja, a također i edukacije, plaćanje doktorskog studija, stručnih tečajeva i slično, može pomoći”, objašnjava.
Mladim liječnicima savjetuje da nastoje obavljati svoj posao po pravilima struke držeći se svih etičkih načela Hipokratove zakletve. Što se odnosa prema pacijentima tiče, napominje da je najvažnija komunikacija, jer danas pacijenti imaju puno više informacija i do njih brzo i lako dolaze, pa je na neki način i teže raditi u takvim uvjetima.
