Po izdvojenim sredstvima za poticaje poljoprivredi 2018. godine bila je Zagrebačka županija, a slijede ju Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija. Ako pogledamo odnos izdvojenih sredstava za poljoprivredu i broj stanovnika, onda je vodeća Sisačko-moslavačka, pa Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka i Požeško-slavonska županija, prenosi župan.hr.

Provedena je analiza bazirana na konsolidiranim proračunima županija iz 2018. godine koje dostavlja FINA, i ona pokazuje da u subvencije za poljoprivredu najviše ulažu županije Kontinentalne Hrvatske, a tek je Zadarska županija jedina u prvih deset koja dolazi s juga zemlje.

I dok je godinama poljoprivreda bila u padu, posljednjih godina opet dobiva na značaju, a kroz razne poticaje broj OPG-ova opet raste. Lokalne jedinice pridonose tome različitim potporama, a posebno su značajna sredstva iz fondova EU, jer taj bespovratni novac daje velike projekte. Uz financijsku pomoć i sami proizvođači moraju raditi na unaprjeđenju, a kao uputa često se spominje njihova konsolidacija.

Vodeća po izdvojenim sredstvima iz proračuna bila je Zagrebačka županija, s izdvojenih 0,512 posto proračunskih sredstava za poljoprivredu, a četvrta je, gleda li se omjer izdvojenih sredstava i broja stanovnika – 14,7 kuna po stanovniku Županije. Vodeća je i po broju OPG-ova. Vukovarsko-srijemska županija je na četvrtoj poziciji s izdvojenih 0,247 posto sredstava za poticaje poljoprivredi, a trećoj gleda li se omjer subvencija u odnosu na broj stanovnika – 15,1 kunu po stanovniku VSŽ. Velik napor ulaže se u razvoj poljoprivrede u našoj županiji, koja veliku prednost vidi u navodnjavanju, ali i poveznici poljoprivrede s modernim tehnologijama.

Kako bi postigli da poljoprivreda bude pokretač gospodarske aktivnosti, ali i da ruralni prostor unaprijeđen društvenom i krajobraznom ulogom bude privlačan za ostanak stanovništva i doseljavanje, Vukovarsko-srijemska županija ima niz mjera za poljoprivrednike i ruralni razvoj.

„Najznačajnije su mjere unaprjeđenja gospodarenja prirodnom osnovom, tj. poljoprivrednim zemljištem, primarnom infrastrukturom i vodom koja je sada, nakon okončanja investicije u Melioracijski kanal na trasi budućega Kanala Dunav-Sava, dostupna za sve sustave navodnjavanja na kojima intenzivno radimo. Ove mjere traže sustavan pristup, dugogodišnje aktivnosti i višemilijunske izdatke. No, uspjeli smo. Konačno, i kao županija i kao PG uspješno koristimo i EU sredstva i sredstva iz Programa Slavonija, Srijem i Baranja i kroz nove poslovne modele pronalazimo rješenja za brojna PG pritom spajajući javni i privatni kapital, spajajući javnu vlast sa znanošću i proizvođačima“, rekao je pročelnik Upravnog odbora za poljoprivredu i infrastrukturu u VSŽ Andrija Matić te dodao kako su i druge mjere usmjerene na bolju organizaciju primarnih proizvođača, pa županija pomaže ustroj Proizvođačkih organizacija.

Rekao je kako je tu i niz „malih mjera koje otklanjanju glavobolju“ malim OPG-ima kao što su mjere sufinanciranja kamata za posebne programe, sakupljanje animalnog otpada, sufinanciranje i organizacija nastupa na sajmovima i manifestacijama. Radi očuvanja i unaprjeđenja društvene uloge poljoprivrede, županija podupire tradicijske obrte i druge aktivnosti kojima selo potvrđuje svoje vrijednosti čuvajući sve značajnije štićenu i očito sve vrjedniju kulturnu baštinu.

Broj OPG-a i poljoprivrednih obrta bio je u stalnom padu do 2018., a onda je zbor ponajprije Programa ruralnog razvoja te drugih propisa i sve očitije svijetle perspektive u laganom rastu. Sve je veći broj onih, kaže Matić, koji žele svoju sudbinu vezati uz svoje selo.