Uskrs je blagdan koji prati svečanije blagovanje, a tradicionalno započinje uskrsnim doručkom, u kojem uz kuhanu šunku i mladi luk nezaobilazno mjesto imaju i kuhana jaja. Uskrs je nezamisliv i bez “farbanih” jaja, pa ne čudi što se upravo uoči blagdana u medijima pojavljuju priče o mogućoj nestašici.
Prema nedavnim medijskim objavama, globalna nestašica jaja, uzrokovana epidemijom ptičje gripe, utjecala je na brojna tržišta, uključujući europsko i američko, gdje su cijene znatno porasle. Primjerice, u Belgiji, Nizozemskoj i Poljskoj cijene su u samo mjesec dana, od prosinca do siječnja, porasle za oko 15%.
U Hrvatskoj je situacija ipak stabilnija. Cijene jaja u pet najvećih trgovačkih lanaca, izuzev promotivnih akcija, kreću se od 2,40 do 3,40 eura za deset komada, ovisno o težinskoj kategoriji te načinu uzgoja, slobodnom, podnom ili kaveznom.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, nema razloga za zabrinutost jer domaći proizvođači imaju dugoročne ugovore koji jamče kontinuitet opskrbe. S tim se slaže i Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije, koji u okviru Klastera proizvođača jaja Vukovarsko-srijemske županije, okuplja 16 OPG-ova i vlastitu farmu u Soljanima, a svi proizvode konzumna jaja iz slobodnog uzgoja.
„Ukupno imamo oko 17.000 koka nesilica, od čega se 5.300 nalazi na farmi u Soljanima. Dnevna proizvodnja kreće se između 14.000 i 15.000 jaja. Proizvodnju smo tempirali tako da najveće količine dolaze upravo pred Uskrs, kada je potražnja najveća. Na mjesečnoj razini to je oko 400.000 komada, a do kraja godine očekujemo proizvodnju od otprilike četiri milijuna jaja iz slobodnog uzgoja, čime se svrstavamo među vodeće proizvođače u Hrvatskoj”.
Proizvodnja je prilagođena tržišnim potrebama i plasman je stabilan. „Želja nam je osigurati što širu prodajnu mrežu i doći do što većeg broja krajnjih potrošača. Naši glavni partneri su trgovački lanci, ali surađujemo i s manjim trgovcima, ugostiteljima i hotelijerima u Zagrebu. Važnu ulogu imaju i kratki lanci opskrbe jer želimo da naši proizvodi budu prisutni u našim školama, domovima za starije, bolnicama i drugim ustanovama. Na taj način potičemo lokalnu proizvodnju i potrošnju domaćih proizvoda”, naglašava Podolar.
Ovih se dana ponovno aktualizira i pitanje cijene jaja. Dok je u ožujku 2023. zabilježen porast cijena u odnosu na godinu ranije, što se pravdalo usklađivanjem s povećanim troškovima proizvodnje, danas je naglasak na uvozu jeftinijih jaja, posebice iz Ukrajine, što je znatno utječe na domaće proizvođače.
„Značajna količina jaja je uvezena iz Ukrajine, ali uvoza ima i iz Italije, Španjolske i drugih europskih država. Međutim, riječ je o uvozu jaja iz kaveza i iz podnog uzgoja pa su onda naši proizvođači koji rade takav uzgoj prisiljeni korigirati svoju cijenu. Mi za sada nemamo takvih problema i naša jaja imaju svoje kupce. Riječ je o proizvodu koji osim osnovne nutritivne vrijednosti nudi i dodatne kvalitativne karakteristike, a najvažnija je svakako svježina. Praktički, dva dana nakon što koka snese jaje, ono se već nalazi na polici. To su domaća, kvalitetnija i svježija jaja, zbog čega su i nešto skuplja“.
Cijena jaja koja dolaze iz Agroklastera već tri godine je ista, kaže Podolar. To je od 3 do 3,5 eura za deset komada, a kod nekih trgovaca u Zagrebu, gdje je kupovna moć veća, cijena ide i do 4 eura. Za proizvođače, inače, otkupna cijena za M i L razred, koji čine najveći udio proizvodnje, iznosi 16, odnosno 17 centi.
„Prema informacijama koje imamo, proizvođači su zadovoljni tim cijenama. Dokaz tomu je činjenica da su neki naši kooperanti već dva ili tri puta povećali proizvodnju, a sada imamo i nove zahtjeve za proširenje. Međutim, rast planiramo pažljivo i u skladu s mogućnostima plasmana jer ne želimo širiti proizvodnju ako nismo sigurni da proizvod možemo i prodati”, zaključuje Zdenko Podolar.
