Zadnjeg vikenda u listopadu ponovno ćemo pomjeriti kazaljke jedan sat unazad i prijeći na zimsko računanje vremena. Iako se očekivalo da će ova praksa od ove godine biti ukinuta države članice Europske unije još uvijek nisu postigle konsenzus, posljedično ni postupile u skladu s preporukom Komisije. Ovaj se dio, naime, usuglašava posljednje tri godine, no nikako da zaživi.
Da članice EU, koje su se u međuvremenu našle s većim izazovom – koronom, trenutačno nemaju volju provoditi odluku o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena potvrdio je za Jutarnji list hrvatski ministar prometa Oleg Butković. Naime, upravo su ministarstva prometa država članica dobila zadatak uskladiti tu odluku prije njezinog donošenja.
„To trenutačno nije na dnevnom redu EU i o tome se trenutačno ne razgovara. Kad dođe vrijeme za to Hrvatska će iznijeti svoj stav, a to je da se zalažemo za ljetno računanje vremena,” potvrdio je Butković.
S obzirom na da još uvijek ni jedna država ne pokazuje interes, očito je da ju ne namjeravaju provesti.
„Lopta je sada u rukama država članica koje trebaju usuglasiti zajedničko stajalište,” rekao je glasnogovornik Europske komisije Stefan De Keersmaecker.
Iako je većina građana Unije podržala ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena, problemi su nastali jer nije postignut dogovor koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, a svaka država ima svoje preferencije, piše Jutarnji. Europska komisija je stoga prepustila državama članicama da same odluče koje vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta godišnje. To bi izazvao još veći kaos jer se ispostavilo da neke države preferiraju različitu opciju od svojih susjeda. Pa bi i putovanje kroz njih u kratkom roku značilo prečesto prelazak iz jedne u drugu vremensku zonu.
Prema Europskom parlamentu, ove godine je trebalo biti zadnje pomicanje sata, ali se to sada odgađa za “neki rok u budućnosti”.
U EU postoje tri vremenske zone, a najveća je srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske. Ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom kasnijeg prijepodneva.
U slučaju trajnog zimskog računanja, ljeti bi se ne samo ranije smračilo nego bi na istoku sunce izašlo jako rano, primjerice u Bialystoku u Poljskoj na dan ljeta sunce bi izašlo u 3.01 sati ujutro. Farmeri su upozoravali da pomicanje sata zbunjuje krave koje odjednom dobivaju hranu sat vremena ranije ili kasnije, pa im je teško to podnijeti. Tijekom rasprave o potrebi da se prestane pomicati sat čuli su se brojni argumenti, od onih zdravstvenih do logističkih. I analize zdravstvenih osiguranja izdvojile su oko 30% ljudi ima tjelesnih i psihičkih problema nakon pomicanja sata. Najčešće se radi o umoru i nesanici. Nasuprot tome, čak 76 posto ispitanika u Njemačkoj je ocijenilo pomicanje sata suvišno preferirajući ukidanje. No, i interes za tu temu u Europi nije isti. Za sada se od ove ideje ne namjerava u potpunosti odustati, no nemaju projekciju kada bi ono moglo zaživjeti.
