Vinkovački povjesničar, mr.sc. Zlatko Virc temu Velikoga rata na području vinkovačkoga kraja obradio je u nekoliko navrata, a sada je tako nastale tekstove povezao, pridodao im nove podatke (izvore) te dobio zaokruženu cjelinu objavljenu pod naslovom “Vinkovački kraj u Velikom ratu (1914.-1918.)”.
Nova knjiga mr.sc. Zlatka Virca izašla je u izdanju Povijesnog i športskog društva “Hrvatski sokol” Vinkovci (prosinac 2019.), a autor ju potpisuje i kao urednik. Tema je obrađena kroz dvije cjeline: I. Veliki rat od izbijanja do osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba i II. Iz dvojne monarhije u državu Slovenaca, Hrvata i Srba te u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, a na kraju autor daje popis kratica, izvora i literature te kazalo imena i mjesta.
Zbivanja i društvena događanja vezana uz stanovništvo vinkovačkog kraja
“Obilježavanje stote obljetnice početka Prvoga svjetskoga rata (1914.-2014.), ponukalo me da i mi u Vinkovcima obilježimo tu obljetnicu. Tako je prvo nastala prigodna izložba, potom izložba s detaljnijom obrada zbivanja u Vinkovcima i okolici 1918. godine i, evo sada, kao rezultat arhivističkoga i drugih višegodišnjih istraživanja, nastala je ova knjiga. Pristup vremenu Prvog svjetskog rata, kojeg su naši stari zvali Veliki rat, je posve drukčiji od svih dosadašnjih. Većina povjesničara analizirala je situacije na bojištima i u tome ulogu naših vojnika, a zatim se razglabalo o nastojanjima da se hrvatska konsolidira kao samostalna država ili, u krajnjoj liniji, da bude u federalnom odnosu sa Srbijom i drugim južnoslavenskim zemljama. Moj pristup ratu okrenut je više zbivanjima i društvenim događanjima vezanim uz stanovništvo vinkovačkog kraja s tim da su se neka zbivanja na bojišnici morala protumačiti pogotovo ako su utjecala na situaciju kod nas. Budući da je sačuvan fond Kotarske oblasti Vinkovci, koji se čuva u našem Arhivskom sabirnom centru, imao sam mogućnost da detaljno istražim arhivsku građu”, ističe Zlatko Virc.
Regrutacija najaktivnijeg dijela radnog stanovništva
Prva neželjena posljedica koju je izazvao rat, navodi autor, bila je regrutacija najaktivnijeg dijela radnog stanovništva. Time su na selu obitelji ostale bez nositelja poljoprivredne proizvodnje, obrtnici, trgovci i tvornice, ostajali su bez dobrih majstora i pomoćnika. Obim proizvodnje je smanjen, a ni radno vrijeme preko 10 sati dnevno nije moglo riješiti probleme. Na selu u radovima su morala sudjelovati i djeca, koja zbog toga nisu išla u školu, a što je izazvalo problem izvođenja nastave. Rekviriran je dio vučne stoke, a kosilica i vršalica nije bilo dovoljno. Uvedena je obveza predaje poljoprivrednih proizvoda te krupne i sitne stoke uz zajamčene cijene, a domaćinstvima su ostajale tek najnužnije količine prinosa bez viškova za prodaju. Nedostatak radne snage u poljoprivredi primorao je vojne vlasti da dozvole vojnicima odlazak na dopust kako bi mogli sudjelovati u radovima.
Nestašice
“Cijene roba na tržištu su vrtoglavo rasle što je već prve godine rata izazvalo pojavu neishranjenosti i nedovoljne opskrbljenosti obrtničkim i industrijskim proizvodima. To je postupno povećavalo nezadovoljstvo. U takvoj situaciji radnici koji nisu bili u vojsci i seoski bezemljaši ili sitni posjednici našli su se u teškoj situaciji. Slavonija, koja je bila pojam blagostanja odjednom i sama trpi nestašicu. Istina nije bilo gladi kao u drugim krajevima monarhije, a ljudi su teško prihvaćali da ono malo što su imali ne mogu podijeliti sa svojim rođacima koji su živjeli u drugim sredinama”, ističe Zlatko Virc.
Između ostaloga, u posebnom poglavlju u knjizi je obrađeno područje zdravstva. Vinkovački kraj, navodi autor, nije bio u neposrednoj blizini bojišnice, ali kao veliko željezničko raskrižje bio je strateški pogodan za prihvat i organizirani smještaj ranjenika. Izgrađene su dvije bolnice, u Bršadinu i u Vinkovcima u blizini željezničkoga kolodvora. Osim toga postojale su četiri bolnice Crvenoga križa isključivo za ranjenike i vojne bolesnike, dok je opća bolnica i dalje radila za civilno stanovništvo, ali je i ona primala vojnike. U Vinkovcima je kapacitet bolnica bio 2.500 bolesnika, a toliki broj izazivao je svakodnevne poteškoće posebice u opskrbi kruhom i ledom koji su trebale bolnice.
Opskrba je uopće bila problem. Obrtnicima je nedostajala sirovina. Nedostajalo je tkanina, kože i pojedinih metala tako da obrtnici koji nisu bili unovačeni, nisu mogli opskrbljivati pučanstvo, a kamoli vojsku. Pred kraj rata toliko je pomanjkalo ugljena da se nije mogla osigurati dovoljna količina rasvjetnoga plina.
Solidarnost Slavonaca
“U toj nestašici zaoštrili su se odnosi između austrijskih i mađarskih upravnih područja. Pojava gladi u Istri, Dalmaciji, Hercegovini, Bosni, Lici i Zagorju izazvala je pojavu solidarnosti kod Slavonaca pa se organizira prihvat siromašne djece iz tih krajeva i njihovo smještanje u porodice koje su bile u mogućnosti da ih prime. Bez obzira na to što su samo Lika i Zagorje bili u sklopu Hrvatske, Slavonci su sve primali. Nije se gledalo ni na vjeroispovijest. Točan broj djece, nažalost, ne može se utvrditi zbog netočnih popisa, ali naš kraj prihvatio je preko tristo djece”, ističe mr.sc. Virc napominjući kako knjiga po prvi put daje popis djece s područja Hercegovine.
Kako se rat odužio, navodi autor, nestašice su postajale sve veće, što je narod teško podnosio, pogotovo što su se opskrbljivači vojske bogatili. Javlja se nezadovoljstvo, pogotovo što se na ratištima pokazuje da vojska ne postiže vojne uspjehe.
U Velikom ratu poginulo je 200 do 250 Vinkovčana
“To je sve rezultiralo dezertiranjima, povratkom u rodna sela i skrivanjem kako ne bi bili uhićeni i vraćeni na bojišnice. Dolazi do pojave tzv. zelenoga kadra koji je u prošlosti prenaglašen kao utjecaj ruskoga Oktobra. Krajem rata popušta policijska i upravna vlast, dolazi do pljački skladišta i željezničkih vagona kad sirotinja, ona u gradovima i na selima pljačka” ističe Zlatko Virc i zaključuje: “Svaki rat je ostavio negativne posljedice pa i ovaj Veliki rat. Samo za Vinkovce postoji okvirna procjena da je poginulo 200 do 250 Vinkovčana. Negativno je da se radilo o pogibiji najaktivnijeg dijela stanovništva, da je zaustavljen razvoj obrta i trgovine koji je u vinkovačkom kraju bio u dinamičnom razvoju, a ratne prilike uvjetovale su raspadanje patrijarhalnoga odgoja što je utjecalo na promjene u odgoju i moralnim shvaćanjima”.