U središnjem vinkovačkom parku ovih dana završena je sadnja novih mladih stabala divljeg kestena. Riječ je o svojevrsnoj obnovi parka jer uklonjeno je šest starih i bolesnih stabla, a posađeno 16 novih. Kako nam je pojasnio zamjenik gradonačelnika Josip Romić, posječena stabla bila su u stvarno lošem stanju i kao takva predstavljala su opasnost za prolaznike.
„Prvi sam kojemu je žao vidjeti kada se ruši stablo, ali morali smo to odraditi, obnoviti naš središnji park, učiniti ga sigurnijim i u konačnici ljepšim jer će sva ta mlada stabla narasti i onda ćemo ponovno imati hlad i lijepe krošnje na koje smo naviknuli. Taj određeni nesrazmjer u odnosu posjećenih i posađenih stabala dogodio se jer smo na nekim mjestima boljim rasporedom dobili mogućnost sadnje dva umjesto jednog stabla, a odlučili smo se i popuniti drugu stranu uz središnju stazu, na kojoj do sada nismo imali stabla”, pojašnjava Romić.
Pitali smo ga i zašto baš divlji kesten? Kako kaže, u povijesnoj studiji sadnje stabala u ovom parku, još iz doba Austro-ugarske, nalaze se većinom divlji kesteni tako da su u obnovi parka odlučili biti vjerni očuvanju povijesne baštine našega grada.
Najavljuje kako je ovo tek dio puno veće priče, tzv. pošumljavanja Vinkovaca. Naime, Vinkovci su među prvim gradovima u Hrvatskoj izradili Strategiju zelene urbane infrastrukture koja je temelj za sve buduće „zelene“ projekte i po kojoj je u planu u vrlo kratkom vremenu diljem grada posaditi preko dvije tisuće mladih stabala. „Bilo da se radi o drvoredima u ulicama, obnovi parkova, prije svega Lenija, sadnji potpuno novog parka na Papuku, naš grad će biti sve zeleniji i zeleniji, a samim tim i zdraviji i ljepši za život”, dodaje naš sugovornik.
Među našim sugrađanima dosta se raspravljalo i o tome kako su u nekim dijelovima grada posađena manja stabla, uglavnom kuglaste forme, a negdje velika stabla koja daju hlad. Romić pojašnjava: „Naravno da ćemo iskoristiti priliku odnosno veći prostor kako bi posadili veliko stablo koje će osigurati hlad, no, u određenim dijelovima garda tako nešto jednostavno nije moguće zbog podzemne i nadzemne infrastrukture. Uzmimo samo primjer kako je u nekim ulicama prostor za sadnju stabla od obiteljskih kuća i dvorišnih ograda udaljen tek dva metra ili manje, a ne smijemo zaboraviti ni podzemne instalacije koje na prvu ne vidimo, ali na njih isto moramo računati prilikom sadnje. Velika stabla u takvim prostorima mogu prouzročiti štetu i tu uvijek gledamo posaditi neku dekorativnu formu koja će biti i oku ugodna i primjerena za takav prostor”.
Velika obnova čeka i naš najveći, po mnogima i najljepši park Lenije, budući da ima određen broj suhih i bolesnih stabala. „Proces će biti prilično opsežan, no vjerujem kako ćemo uspjeti sve odraditi kroz jedan projekt kako bi sva nova stabla bila posađena u isto vrijeme. Naravno da ćemo paziti na vrste koje sadimo i da će Lenije u narednim godinama biti lijepe kao i do sada”, istaknuo je Romić.
Papuk je jedna posebna priča. S jedne strane Vinkovci će imati sportska i dječja igrališta, prostor za druženje i odmor, a s druge strane novi veliki park.
„U jednom dijelu upravo se gradi najveće dječje igralište takvoga tipa u Hrvatskoj, sportski tereni za nekoliko sportova i prave oaze odmora za sve naše sugrađane, a uskoro ćemo i na drugom dijelu te uistinu velike površine od 12 hektara krenuti s oformljivanjem novog parka i to na otprilike osam hektara te ćemo u biti na samo kilometar od središta grada imati pravu malu šumu koju će građani moći koristiti za šetnje, trčanje, izlete i slično”, rekao je Romić ne zaboravljajući ni izletište Sopot gdje su također nedavno posađena mlada stabla, zelene oaze odnosno sjenice na 14 lokacija u gradu uz koje niču nove sadnice te brojne druge lokacije koje zajedno čine sjajnu vinkovačku zelenu priču.
