Page 11 - Vinkovački list - 26.1.2018.
P. 11
AK, 26.1.2018 KOLUMNA 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Vinkovačka tržnica
nekada i sada
Stiže roba sa svih strana pilići, koke, pijetlovi, patke, guske i po svijetu to je prilika za druženje gasnog tornja. Tržnica nije bila nema kafića. Vremena je napretek,
Građani Vinkovaca među inim i druga živina prodavali u živom i razmjenu novosti. estetski, sanitarno i higijenski stigneš pročitati čak Rat i mir, a ne
stanju. Kada bi se ta ljudska bujica uređena, a prodavači i kupci nisu samo dnevni tisak.
navadama i običajima poznati su s kolodvora Starčevićevom ulicom Tržnica kroz pola grada se pridržavali propisa o tržnom
i po tome da vole vršiti nabavku uputila prema gradu istočnom Za vrijeme Vojne granice, na redu. Na južnoj strani tržnice nije Izgradnja nove tržnice
voća, povrća, suhomesnatih stranom ulice nije se moglo bilo dovoljno klupa, prodavači Urbanističkim planom dio
proizvoda, peradi, jaja i drugih kretati u pravcu kolodvora. Ta prostoru današnjeg gradskog parka starih stvari robu su postavlja-
živežnih namirnica na tržnici. šarolika kolona u kojoj su se isticali nalazio se prostrani neizgrađeni li pred klupe zakrčujući prolaz, a prostora tržnice bio je predviđen
Tržnica ili pijaca u Vinkovci- gimnazijalci u plavim, ekonomi- prostor tzv. paradierplatz. Na tom oni koristili klupe za sjedenje. Kroz za izgradnju nove zgrade SUP – a,
ma utemeljena je u vojnograni- sti i učenice medicinske škole u prostoru nije vršena samo smotra redove i između klupa kretali su pa je iz tih razloga bilo je potrebno
čarskom periodu. Unatoč pojavi crnim kutama s bijelim čipkastim graničara, nego su se tu održavali se biciklisti, gurala se kolica, a pronaći novi prostor za tržnicu. Na
trgovačkih centara u kojima se kragnama, protezala se od platoa tjedni, mjesečni, godišnji i drugi sam prolaz kroz tržnicu bio je jednom manjem prostoru u ulici
uz raznu robu prodaje svježe voće na kolodvoru do današnje Gajeve sajmovi. To je bila prva lokacija opterećen dovozom živežnih JNA, danas Duga ulica, na mjestu
i povrće Vinkovčani, posebice ulice. Po robi se selo prepoznaje vinkovačke tržnice. Nakon toga namirnica. Prolazi između redova gdje se nekada nalazila gostionica
stariji radije kupuju na vinkovač- tu je zasađen park. Bio je ograđen bili su zakrčeni pa su kupci morali Zlatno burence, a gdje je kasnije
koj tržnici. Srijedom i subotom Iako se nije radilo o nekoj velikoj je ogradom od letvica. Tu se više preskakati izloženu robu i živad i izgrađena velebna robna kuća
u prijepodnevnim satima ožive proizvodnji i prodaji, brojne su nisu mogli održavati svi sajmovi, odlaziti do kraja reda kako bi mogli bila je postavljena dnevna tržnica
ulice oko Tržnice. Iz svih dijelova obitelji zahvaljujući tome poprav- pa su sajmovi preneseni na prostor ući u drugi red. Jedan dio tržnice tzv. Mala pijaca koja je funkcio-
grada pristižu kupci obilaze, ljale svoj kućni budžet, a neki i vašarišta. U gradskom parku su se bio je betoniran i uređena cesta, nirala od 1965. do 1976. godine.
razgledaju, a za kupovinu se školovali djecu. Stari Jankovci i nadalje održavali samo tjedni a dio bliži Bosutu nije, tako da Tržnica kraj Bosuta funkcionirala
odlučuju kod poznatih prodavača. bili su poznati po mljevenoj sajmovi na pijačne dane. Između je ljeti bio pun prašine, a u jesen je do1959. godine kada je djelomič-
Svoje proizvode proizvedene na paprici, Ilača po lubenicama, drvoreda bile su postavljene tržne i zimu blata. Govorilo se o nat- no preseljena na današnju lokaciju.
okućnici, vrtu ili njivi na tržnici Vođinci i Ivankovo po kupusu, klupe. Kada je 1905. godine prostor krivanju tržnice kako bi se roba Nakon probijanja i spajanja
prodavale su uglavnom žene iz Pačetin po svježem siru, Jarmina u parku potpuno uređen, tržnica štitila od kiše, a ljeti sunca, no to nastavka Zagrebačke s Lenjino-
okolnih sela, zatim nekoliko tzv. po jabukama i drugom voću, je premještena na prometnicu se nije ostvarilo. Unatoč svemu vom ulicom, danas Zvonimiro-
piljara i piljarica koji su se pro- Đeletovci po rasadi za povrće, između parka i zgrada istočnog bio je to dobro posjećen prostor va, 1958. g. komunalno poduzeće
fesionalno bavili tim poslom. dijela ulice i tu se zadržala četiri Čistoća započelo je s izgrad-
Zaprežnim kolima, zatim traktori- Stari Mikanovci po kulinu i suho- gdje su građani zadovoljava- njom nove tržnice. Tek 1961.g.
ma s prikolicama i ranim vlakovima mesnatim proizvodima. Iz srijem- i pol desetljeća. Do 1925./26. g. li svoje potrebe uz napomenu da dovršeno je betoniranje prostra-
pristizali su nekada prodavači skih sela i Iloka dopremano je kva- održavala se nedjeljom, a kasnije se takvi proizvodi nisu prodavali nog platoa nove tržnice u Vinkov-
i pripremali svoje tezge kako bi litetno grožđe, a bilo je vina i rakije srijedom i subotom. Ispred u tadašnjim trgovinama. Kako se cima čija površina iznosila 1.620
što spremnije dočekali kupce. Sa koji se nisu smjeli javno prodavati. Gimnazije uz istočnu stranu tržnica nalazila u srcu grada, gdje m² i radovi na uređenju pomoćnog
željezničkog kolodvora slijevala Danas toga više nema. Asorti- parka trgovalo se sitnom robom. i većina tadašnjih trgovina, snaše platoa u površini od 1.800 m²,
se rijeka ljudi koji su u velikom manom i cijenama gospodare Od početka Jelačićeve do Barice iz sela lako su mogle obići tada koji je također služio kao prodajni
broju pristizali iz svih pravaca. nakupci. Malih proizvođača iz poljoprivrednim proizvodima. poznate trgovine poput Staklane, prostor. 30. travnja održan je
Sa zapada stizala je roba iz Starih rubnih dijelova grada i obližnjih Od središta do današnje Galerije Delikatese, Šmituca ili Šlomovi- miting povodom 1. maja u Zagre-
i Novih Mikanovaca, Vođinaca, naselja sve je manje. Dio tržnice, živežnim namirnicama. U Gun- ćevog Robnog magazina, kasnije bačkoj ulici, kada je otvorena nova
Ivankova. Sa sjevera iz Markušice, posebno nekadašnji buvljak je dulićevoj, nekada Relkovićevoj stare NAME, Varteksa i druge tržnica te skladište voća i povrća s
Gaboša, Antina, Ostrova i Nuštra. uređen, no potrebno je još puno ulici trgovalo se grožđem i vinom. kako bi kupile tkanine, vunu, hladnjačom trgovačkog poduzeća
Sa istoka dopremani su proizvodi toga učiniti. Valjalo bi je moderni- Sijeno se prodavalo uz cestu kraj konac, odjeću, špeceraj i druge Opskrba Vinkovci. Prostor se
iz Tovarnika, Ilače, Banovaca, zirati i natkriti. Dolazak na tržnicu parka Lenije. Tako je tržnica bila potrepštine. Vješte Šlomovićeve uređivao, postavljene su betonske
Đeletovaca, Orolika, Slakovaca, ima i jednu posebnu vrijednost. To pola gradskog središta. Kako se kalfe i šegrti sačekivali su ih pred klupe, jedan dio je natkriven,
Srijemskih Laza, Starih i Novih je mjesto kojega ljudi posjećuju i u godinama poslije II. svjetskog izlozima te nudili prodaju robe postavljeno je nekoliko vitrina za
Jankovaca i Mirkovaca, a s juga iz zbog toga što se tu susreću s pri- rata povećao promet održavanje i na veresiju. S zapadne strane držanje mliječnih i drugih lako
Gradišta, Cerne, Rokovaca, Andri- jateljima i poznanicima. Kućani- tržnice na tom mjestu nije bilo ceste uz Bosut nalazila se poznata kvarljivih proizvoda, oko tržnice
jaševaca, Privlake, Otoka i Komle- cama i umirovljenicama to je neka moguće. Tržnica se zato jedno birtija Šokadija, gdje je muški rod izgrađeni su manji kiosci nami-
tinaca. Dok nije bilo automobila, vrsta izlaska i razbijanja svakod- vrijeme nalazila na prostoru od uz čašicu i tamburu liječio dušu i jenjeni za prodaju kruha, mesa
kamiona i traktora potegnule bi nevne monotonije. Kupovina Grossovog željezara do pravo- trošio ostvarenu zaradu. Tako je i kafići. Bio je to veliki napredak
naše Šolje i Šokice ranom zorom obično završava odlaskom na kavu slavnog križa. Odatle je tržnica to bilo onda. I danas je slično, kad i odnosu na stanje tržnice kraj
put Vinkovaca iz Prkovaca, ili kolače s prijateljicama. Muškoj početkom pedesetih godina pre- supruge i kćeri krenu u obilazak Bosuta, no sve ima svoj vijek
Retkovaca, Tordinaca, Pačetina, populaciji, posebno samcima čija mještena na prostor pokraj Bosuta, trgovina u velikim trgovačkim trajanja, a ako se u njega ne ulaže
Marinaca, Cerića pa i Nijemaca, su se djeca razlila diljem domovine danas Trg dr. Franje Tuđmana kod centrima, što bi muški rod da i propadanja. Vrijeme je da se opet
lenijama i prašnjavim drumovima, nekadašnje baždarnice i vatro- u tom smislu nešto učini i pobolj-
ne bi li se kako zaradio koji dinar šaju uvjeti prodaje na tržnici.
pa u Vinkovcima kupilo štogod
za kućanstvo. Željeznički vagoni
u to doba, osim prve klase, nisu
imali odjeljke već drvene klupe
iznad kojih se nalazio prostor za
odlaganje prtljage. I brojni učenici
iz okolnih sela svakodnevno su
putovali na nastavu tako da je
za pijačnih dana vladala velika
gužva u vagonima. Naše vrijedne
bake i majke spremale su robu i
nosile je u korpama napravlje-
nim od vrbovog šiblja, pletenim
torbama, cekerima ili maramama
satkanim od čvršćeg končanog ili
vunenog materijala čije bi kutove
povezale i nosile kao svežanj. Uz
graju i žamor ljudi i veselih đaka
često bi se oglasila i perad koju
su sa sobom nosili jer su se tada
Impressum Redakcija: Marketing: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Žarko Kljajić, Jasna Kanjuh Radio: 332-777, 332-999
Direktorica: Željko Komljenović, marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110 list
Mirjam Jukić Snježana Kraljević, Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
mirjam.jukic@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović PRETPLATA:
Glavna urednica: Franjo Sorčik mirjana.esegovic@novosti.hr 6 MJESECI 156 kn 12 MJESECI 312 kn
Marija Gerovac redakcija@novosti.hr Grafička priprema: Naklada: 1800
glavna.urednica@novosti.hr Grafičko oblikovanje: Promo Cibalae: Ivan Gale Cijena jednog primjerka je 6 kn,
Dario Lamut, www.novosti.hr a za europske zemlje dvostruko
Mirela Andabak
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Vinkovačka tržnica
nekada i sada
Stiže roba sa svih strana pilići, koke, pijetlovi, patke, guske i po svijetu to je prilika za druženje gasnog tornja. Tržnica nije bila nema kafića. Vremena je napretek,
Građani Vinkovaca među inim i druga živina prodavali u živom i razmjenu novosti. estetski, sanitarno i higijenski stigneš pročitati čak Rat i mir, a ne
stanju. Kada bi se ta ljudska bujica uređena, a prodavači i kupci nisu samo dnevni tisak.
navadama i običajima poznati su s kolodvora Starčevićevom ulicom Tržnica kroz pola grada se pridržavali propisa o tržnom
i po tome da vole vršiti nabavku uputila prema gradu istočnom Za vrijeme Vojne granice, na redu. Na južnoj strani tržnice nije Izgradnja nove tržnice
voća, povrća, suhomesnatih stranom ulice nije se moglo bilo dovoljno klupa, prodavači Urbanističkim planom dio
proizvoda, peradi, jaja i drugih kretati u pravcu kolodvora. Ta prostoru današnjeg gradskog parka starih stvari robu su postavlja-
živežnih namirnica na tržnici. šarolika kolona u kojoj su se isticali nalazio se prostrani neizgrađeni li pred klupe zakrčujući prolaz, a prostora tržnice bio je predviđen
Tržnica ili pijaca u Vinkovci- gimnazijalci u plavim, ekonomi- prostor tzv. paradierplatz. Na tom oni koristili klupe za sjedenje. Kroz za izgradnju nove zgrade SUP – a,
ma utemeljena je u vojnograni- sti i učenice medicinske škole u prostoru nije vršena samo smotra redove i između klupa kretali su pa je iz tih razloga bilo je potrebno
čarskom periodu. Unatoč pojavi crnim kutama s bijelim čipkastim graničara, nego su se tu održavali se biciklisti, gurala se kolica, a pronaći novi prostor za tržnicu. Na
trgovačkih centara u kojima se kragnama, protezala se od platoa tjedni, mjesečni, godišnji i drugi sam prolaz kroz tržnicu bio je jednom manjem prostoru u ulici
uz raznu robu prodaje svježe voće na kolodvoru do današnje Gajeve sajmovi. To je bila prva lokacija opterećen dovozom živežnih JNA, danas Duga ulica, na mjestu
i povrće Vinkovčani, posebice ulice. Po robi se selo prepoznaje vinkovačke tržnice. Nakon toga namirnica. Prolazi između redova gdje se nekada nalazila gostionica
stariji radije kupuju na vinkovač- tu je zasađen park. Bio je ograđen bili su zakrčeni pa su kupci morali Zlatno burence, a gdje je kasnije
koj tržnici. Srijedom i subotom Iako se nije radilo o nekoj velikoj je ogradom od letvica. Tu se više preskakati izloženu robu i živad i izgrađena velebna robna kuća
u prijepodnevnim satima ožive proizvodnji i prodaji, brojne su nisu mogli održavati svi sajmovi, odlaziti do kraja reda kako bi mogli bila je postavljena dnevna tržnica
ulice oko Tržnice. Iz svih dijelova obitelji zahvaljujući tome poprav- pa su sajmovi preneseni na prostor ući u drugi red. Jedan dio tržnice tzv. Mala pijaca koja je funkcio-
grada pristižu kupci obilaze, ljale svoj kućni budžet, a neki i vašarišta. U gradskom parku su se bio je betoniran i uređena cesta, nirala od 1965. do 1976. godine.
razgledaju, a za kupovinu se školovali djecu. Stari Jankovci i nadalje održavali samo tjedni a dio bliži Bosutu nije, tako da Tržnica kraj Bosuta funkcionirala
odlučuju kod poznatih prodavača. bili su poznati po mljevenoj sajmovi na pijačne dane. Između je ljeti bio pun prašine, a u jesen je do1959. godine kada je djelomič-
Svoje proizvode proizvedene na paprici, Ilača po lubenicama, drvoreda bile su postavljene tržne i zimu blata. Govorilo se o nat- no preseljena na današnju lokaciju.
okućnici, vrtu ili njivi na tržnici Vođinci i Ivankovo po kupusu, klupe. Kada je 1905. godine prostor krivanju tržnice kako bi se roba Nakon probijanja i spajanja
prodavale su uglavnom žene iz Pačetin po svježem siru, Jarmina u parku potpuno uređen, tržnica štitila od kiše, a ljeti sunca, no to nastavka Zagrebačke s Lenjino-
okolnih sela, zatim nekoliko tzv. po jabukama i drugom voću, je premještena na prometnicu se nije ostvarilo. Unatoč svemu vom ulicom, danas Zvonimiro-
piljara i piljarica koji su se pro- Đeletovci po rasadi za povrće, između parka i zgrada istočnog bio je to dobro posjećen prostor va, 1958. g. komunalno poduzeće
fesionalno bavili tim poslom. dijela ulice i tu se zadržala četiri Čistoća započelo je s izgrad-
Zaprežnim kolima, zatim traktori- Stari Mikanovci po kulinu i suho- gdje su građani zadovoljava- njom nove tržnice. Tek 1961.g.
ma s prikolicama i ranim vlakovima mesnatim proizvodima. Iz srijem- i pol desetljeća. Do 1925./26. g. li svoje potrebe uz napomenu da dovršeno je betoniranje prostra-
pristizali su nekada prodavači skih sela i Iloka dopremano je kva- održavala se nedjeljom, a kasnije se takvi proizvodi nisu prodavali nog platoa nove tržnice u Vinkov-
i pripremali svoje tezge kako bi litetno grožđe, a bilo je vina i rakije srijedom i subotom. Ispred u tadašnjim trgovinama. Kako se cima čija površina iznosila 1.620
što spremnije dočekali kupce. Sa koji se nisu smjeli javno prodavati. Gimnazije uz istočnu stranu tržnica nalazila u srcu grada, gdje m² i radovi na uređenju pomoćnog
željezničkog kolodvora slijevala Danas toga više nema. Asorti- parka trgovalo se sitnom robom. i većina tadašnjih trgovina, snaše platoa u površini od 1.800 m²,
se rijeka ljudi koji su u velikom manom i cijenama gospodare Od početka Jelačićeve do Barice iz sela lako su mogle obići tada koji je također služio kao prodajni
broju pristizali iz svih pravaca. nakupci. Malih proizvođača iz poljoprivrednim proizvodima. poznate trgovine poput Staklane, prostor. 30. travnja održan je
Sa zapada stizala je roba iz Starih rubnih dijelova grada i obližnjih Od središta do današnje Galerije Delikatese, Šmituca ili Šlomovi- miting povodom 1. maja u Zagre-
i Novih Mikanovaca, Vođinaca, naselja sve je manje. Dio tržnice, živežnim namirnicama. U Gun- ćevog Robnog magazina, kasnije bačkoj ulici, kada je otvorena nova
Ivankova. Sa sjevera iz Markušice, posebno nekadašnji buvljak je dulićevoj, nekada Relkovićevoj stare NAME, Varteksa i druge tržnica te skladište voća i povrća s
Gaboša, Antina, Ostrova i Nuštra. uređen, no potrebno je još puno ulici trgovalo se grožđem i vinom. kako bi kupile tkanine, vunu, hladnjačom trgovačkog poduzeća
Sa istoka dopremani su proizvodi toga učiniti. Valjalo bi je moderni- Sijeno se prodavalo uz cestu kraj konac, odjeću, špeceraj i druge Opskrba Vinkovci. Prostor se
iz Tovarnika, Ilače, Banovaca, zirati i natkriti. Dolazak na tržnicu parka Lenije. Tako je tržnica bila potrepštine. Vješte Šlomovićeve uređivao, postavljene su betonske
Đeletovaca, Orolika, Slakovaca, ima i jednu posebnu vrijednost. To pola gradskog središta. Kako se kalfe i šegrti sačekivali su ih pred klupe, jedan dio je natkriven,
Srijemskih Laza, Starih i Novih je mjesto kojega ljudi posjećuju i u godinama poslije II. svjetskog izlozima te nudili prodaju robe postavljeno je nekoliko vitrina za
Jankovaca i Mirkovaca, a s juga iz zbog toga što se tu susreću s pri- rata povećao promet održavanje i na veresiju. S zapadne strane držanje mliječnih i drugih lako
Gradišta, Cerne, Rokovaca, Andri- jateljima i poznanicima. Kućani- tržnice na tom mjestu nije bilo ceste uz Bosut nalazila se poznata kvarljivih proizvoda, oko tržnice
jaševaca, Privlake, Otoka i Komle- cama i umirovljenicama to je neka moguće. Tržnica se zato jedno birtija Šokadija, gdje je muški rod izgrađeni su manji kiosci nami-
tinaca. Dok nije bilo automobila, vrsta izlaska i razbijanja svakod- vrijeme nalazila na prostoru od uz čašicu i tamburu liječio dušu i jenjeni za prodaju kruha, mesa
kamiona i traktora potegnule bi nevne monotonije. Kupovina Grossovog željezara do pravo- trošio ostvarenu zaradu. Tako je i kafići. Bio je to veliki napredak
naše Šolje i Šokice ranom zorom obično završava odlaskom na kavu slavnog križa. Odatle je tržnica to bilo onda. I danas je slično, kad i odnosu na stanje tržnice kraj
put Vinkovaca iz Prkovaca, ili kolače s prijateljicama. Muškoj početkom pedesetih godina pre- supruge i kćeri krenu u obilazak Bosuta, no sve ima svoj vijek
Retkovaca, Tordinaca, Pačetina, populaciji, posebno samcima čija mještena na prostor pokraj Bosuta, trgovina u velikim trgovačkim trajanja, a ako se u njega ne ulaže
Marinaca, Cerića pa i Nijemaca, su se djeca razlila diljem domovine danas Trg dr. Franje Tuđmana kod centrima, što bi muški rod da i propadanja. Vrijeme je da se opet
lenijama i prašnjavim drumovima, nekadašnje baždarnice i vatro- u tom smislu nešto učini i pobolj-
ne bi li se kako zaradio koji dinar šaju uvjeti prodaje na tržnici.
pa u Vinkovcima kupilo štogod
za kućanstvo. Željeznički vagoni
u to doba, osim prve klase, nisu
imali odjeljke već drvene klupe
iznad kojih se nalazio prostor za
odlaganje prtljage. I brojni učenici
iz okolnih sela svakodnevno su
putovali na nastavu tako da je
za pijačnih dana vladala velika
gužva u vagonima. Naše vrijedne
bake i majke spremale su robu i
nosile je u korpama napravlje-
nim od vrbovog šiblja, pletenim
torbama, cekerima ili maramama
satkanim od čvršćeg končanog ili
vunenog materijala čije bi kutove
povezale i nosile kao svežanj. Uz
graju i žamor ljudi i veselih đaka
često bi se oglasila i perad koju
su sa sobom nosili jer su se tada
Impressum Redakcija: Marketing: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Žarko Kljajić, Jasna Kanjuh Radio: 332-777, 332-999
Direktorica: Željko Komljenović, marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110 list
Mirjam Jukić Snježana Kraljević, Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
mirjam.jukic@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović PRETPLATA:
Glavna urednica: Franjo Sorčik mirjana.esegovic@novosti.hr 6 MJESECI 156 kn 12 MJESECI 312 kn
Marija Gerovac redakcija@novosti.hr Grafička priprema: Naklada: 1800
glavna.urednica@novosti.hr Grafičko oblikovanje: Promo Cibalae: Ivan Gale Cijena jednog primjerka je 6 kn,
Dario Lamut, www.novosti.hr a za europske zemlje dvostruko
Mirela Andabak
