Page 8 - Vinkovački list - 26.1.2018.
P. 8
ECEPT PETAK, 26.1.2018
Krofne, krafne, pokladnice - donosimo originalni recept Novo vrijeme nosi svoje, ali poklada nisu radile na pokladnu Gligorević. Nekada, dodaje, krofne
neke dobre stvari uvijek ostaju. nedjelju ili čim krene pokladno su se redovito pekle na masti koja
Zimska Tako i u slastičarskoj ponudi jašenje, kako je to danas, nego su je cvrčala u “šerpi” na “šporetu”
slastica uvijek stižu neki novi recepti, se radile treći dan poklada, dakle na drva. Danas mnogi ih peku na
koju svi koji se uz pomoć interneta sada u utorak, i nisu se radile velike ulju. I nekada i sada, međutim, kod
obožavaju šire u trenu, dok je nekada nešto količine, nego onoliko koliko su domaćih krofni valjalo je dobiti
novo prvo trebalo kod nekoga mislili da će taj dan biti dovoljno udubljenje za pekmez te bijeli pojas
Ovisno o tome koliko krofne narastu probati ili od nekoga čuti pa za obitelj. Nisu radili previše, da oko krofne. “To su onda uspjele
značilo je blagodat pa su se, osim za zapisati olovkom na papir, a ne bi preostalo jer je sutra, na krofne, a isto tako, u narodu se
svinjokolju i poklade, radile i na prvi dan onda i sam napraviti. čistu srijedu, nemrsni dan i post”, znalo reći da krofne uspijevaju
nove godine kako bi se postigla blagodat napominje mr.sc. Gligorević. samo “guzatim” ženama. Znači,
u svakom pogledu. Aneta Pšihistal kako se to reklo u Šokadiji, za dobre
aneta.psihistal@novosti.hr Poznato je, dodaje, da je to krofne morale su biti “guzare”, a
slastica koja se u ovim našim one mršave nisu imale šanse, što
Uz sve novo što se javlja, krajevima nije radila samo za je naravno samo duhovitost, koje
međutim, i u osobnoj predaji poklade, nego, prije svega, u u Šokadiji nikada nije nedostajalo”,
recepata i u ogromnoj ponudi na vrijeme svinjokolja, kada su rađene ističe Ljubica Gligorević.
internetu, stare slastice uvijek krofne i salenjaci. Također, što je
imaju svoje mjesto. Jedna od zani- možda manje poznato, krofne su se Recept iz domaće kuhinje
mljivijih možda su upravo krofne, u prošlosti radile na Novu godinu, Recepte za krofne nude mnogi u
krafne ili pokladnice, ne samo ne na Silvestrovo, već baš na prvi
zato što su ukusne i fine, nego što dan nove godine, zato što je to knjigama, televizijskim emisijama,
se u kućanstvima u pravilu nisu slastica koja može dobro nabujati, na internetu..., a mi prenosimo
spravljale tijekom cijele godine narasti, pa se time željelo postići jednu od verzija iz domaće kuhinje.
već uglavnom zimi u svega dvije, u novoj godini blagodat u svakom Mjere su za nešto brojniju obitelj
tri posebne prigode, pa su samim pogledu. Primjerice, ističe Ljubica pa se može i prepoloviti, a može se
tim bile još poželjnije. Zanimlji- Gligorević, tako je bilo u Tordinci- dodati i limunova korica za aromu.
va je priča o toj tradiciji spravlja- ma i u Rokovcima, a vjerojatno i po I trebale bi uspjeti i bez “dobrih
nja krofni u našem kraju, a rado drugim mjestima naše županije. guzova i muških gaća”. Iskušajte.
nam ju je ispričala mr.sc. Ljubica Tako su svinjokolja, prvi dan nove U 2 dl toplog mlijeka otopiti 40
Gligorević, muzejska savjetni- godine i pokladni utorak, bili su g svježeg kvasca, 70 g šećera, 70
ca u Gradskom muzeju Vinkovci. dani kada su se u pravilu sprav- g brašna. Preostali dio od 1 kg
“Na prehranu u Slavoniji, Srijemu ljale krofne. Znale su se praviti i brašna prosijati i dodati uzdignuti
i Baranji, pa onda i kod nas u vin- tijekom cijele godine, kada je netko kvasac, 1 dl ulja, 4 žumanjka i
kovačkom kraju, veliki su utjecaji baš htio i zaželio se krofni, ali to malo soli. Dodavanjem 4 dl toploga
mađarske, ali i njemačke kuhinje. nije bilo tako često. mlijeka lupati drvenom kuhačom
Tako je i što se tiče određenih sve dok tijesto dobije mjehure
slastica, pa nam tako iz njemačke Guzate žene i muške gaće i odvaja se od posude i kuhače.
kuhinje dolaze tačke, valjušci, “Da bi krofne tako dobro narasle, Ostaviti ga pokrivenog na toplom
štrudle, drobljenac, ali svakako i 45 minuta da se uzdizanjem udvo-
krafna odnosno krofna. Njemački kako su mi govorili moji sugovorni- struči i zatim lagano premijesi-
je to slatkiš, slastica od nabujala ci, posebice starije osobe, trebalo je ti. Nakon 15 minuta istresti na
tijesta, pečena najčešće u vreloj tijesto dok raste, dok buja, prekriti dasku, još jednom lagano premi-
masti u ovim našim krajevima, muškim gaćama da bi dobro jesiti ( preklopiti ) i razvaljati na
ili u ulju, i to je prigodno jelo za naraslo, ali i krušnim otarčićem 1 cm debljine. Kalupom oblikova-
poklade. Inače, mi sada u Hrvatskoj ili jastukom s perjem. Tako se to ti krofne i ostaviti pokrivene da
kažemo pokladnice, ali kod nas u nekada radilo. Danas zasigurno ne, se dignu na 3 cm debljine. Peći na
Slavoniji se zadržao naziv krofna, nego se samo prekrije kuhinjskom vreloj masnoći. U slast!
malo iskrivljeni od njemačkog salvetom da nabuja”, kaže Ljubica
izvornika ( krapfen ), a u sjevernim
krajevima, u Zagrebu i zagrebačkoj
okolici, najčešći naziv je krafna”,
kaže Ljubica Gligorević.
Svinjokolja, pokladni utorak Zanimljivu priču o
U susret pokladnom tjednu tradiciji spravljanja
krofni u našem
krofne se danas puno ranije aktu- kraju rado nam
aliziraju zbog pokladnih jahanja je ispričala mr.sc.
pa se diljem Slavonije svakoga Ljubica Gligorević,
vikenda, uz ostale slatke i slane muzejska savjetnica
slavonske delicije, i krofne sprav- u Gradskom muzeju
ljaju za jahače koji u ophode Vinkovci.
kreću odmah poslije Nove godine.
“Nekada, međutim, krofne se za
Krofne, krafne, pokladnice - donosimo originalni recept Novo vrijeme nosi svoje, ali poklada nisu radile na pokladnu Gligorević. Nekada, dodaje, krofne
neke dobre stvari uvijek ostaju. nedjelju ili čim krene pokladno su se redovito pekle na masti koja
Zimska Tako i u slastičarskoj ponudi jašenje, kako je to danas, nego su je cvrčala u “šerpi” na “šporetu”
slastica uvijek stižu neki novi recepti, se radile treći dan poklada, dakle na drva. Danas mnogi ih peku na
koju svi koji se uz pomoć interneta sada u utorak, i nisu se radile velike ulju. I nekada i sada, međutim, kod
obožavaju šire u trenu, dok je nekada nešto količine, nego onoliko koliko su domaćih krofni valjalo je dobiti
novo prvo trebalo kod nekoga mislili da će taj dan biti dovoljno udubljenje za pekmez te bijeli pojas
Ovisno o tome koliko krofne narastu probati ili od nekoga čuti pa za obitelj. Nisu radili previše, da oko krofne. “To su onda uspjele
značilo je blagodat pa su se, osim za zapisati olovkom na papir, a ne bi preostalo jer je sutra, na krofne, a isto tako, u narodu se
svinjokolju i poklade, radile i na prvi dan onda i sam napraviti. čistu srijedu, nemrsni dan i post”, znalo reći da krofne uspijevaju
nove godine kako bi se postigla blagodat napominje mr.sc. Gligorević. samo “guzatim” ženama. Znači,
u svakom pogledu. Aneta Pšihistal kako se to reklo u Šokadiji, za dobre
aneta.psihistal@novosti.hr Poznato je, dodaje, da je to krofne morale su biti “guzare”, a
slastica koja se u ovim našim one mršave nisu imale šanse, što
Uz sve novo što se javlja, krajevima nije radila samo za je naravno samo duhovitost, koje
međutim, i u osobnoj predaji poklade, nego, prije svega, u u Šokadiji nikada nije nedostajalo”,
recepata i u ogromnoj ponudi na vrijeme svinjokolja, kada su rađene ističe Ljubica Gligorević.
internetu, stare slastice uvijek krofne i salenjaci. Također, što je
imaju svoje mjesto. Jedna od zani- možda manje poznato, krofne su se Recept iz domaće kuhinje
mljivijih možda su upravo krofne, u prošlosti radile na Novu godinu, Recepte za krofne nude mnogi u
krafne ili pokladnice, ne samo ne na Silvestrovo, već baš na prvi
zato što su ukusne i fine, nego što dan nove godine, zato što je to knjigama, televizijskim emisijama,
se u kućanstvima u pravilu nisu slastica koja može dobro nabujati, na internetu..., a mi prenosimo
spravljale tijekom cijele godine narasti, pa se time željelo postići jednu od verzija iz domaće kuhinje.
već uglavnom zimi u svega dvije, u novoj godini blagodat u svakom Mjere su za nešto brojniju obitelj
tri posebne prigode, pa su samim pogledu. Primjerice, ističe Ljubica pa se može i prepoloviti, a može se
tim bile još poželjnije. Zanimlji- Gligorević, tako je bilo u Tordinci- dodati i limunova korica za aromu.
va je priča o toj tradiciji spravlja- ma i u Rokovcima, a vjerojatno i po I trebale bi uspjeti i bez “dobrih
nja krofni u našem kraju, a rado drugim mjestima naše županije. guzova i muških gaća”. Iskušajte.
nam ju je ispričala mr.sc. Ljubica Tako su svinjokolja, prvi dan nove U 2 dl toplog mlijeka otopiti 40
Gligorević, muzejska savjetni- godine i pokladni utorak, bili su g svježeg kvasca, 70 g šećera, 70
ca u Gradskom muzeju Vinkovci. dani kada su se u pravilu sprav- g brašna. Preostali dio od 1 kg
“Na prehranu u Slavoniji, Srijemu ljale krofne. Znale su se praviti i brašna prosijati i dodati uzdignuti
i Baranji, pa onda i kod nas u vin- tijekom cijele godine, kada je netko kvasac, 1 dl ulja, 4 žumanjka i
kovačkom kraju, veliki su utjecaji baš htio i zaželio se krofni, ali to malo soli. Dodavanjem 4 dl toploga
mađarske, ali i njemačke kuhinje. nije bilo tako često. mlijeka lupati drvenom kuhačom
Tako je i što se tiče određenih sve dok tijesto dobije mjehure
slastica, pa nam tako iz njemačke Guzate žene i muške gaće i odvaja se od posude i kuhače.
kuhinje dolaze tačke, valjušci, “Da bi krofne tako dobro narasle, Ostaviti ga pokrivenog na toplom
štrudle, drobljenac, ali svakako i 45 minuta da se uzdizanjem udvo-
krafna odnosno krofna. Njemački kako su mi govorili moji sugovorni- struči i zatim lagano premijesi-
je to slatkiš, slastica od nabujala ci, posebice starije osobe, trebalo je ti. Nakon 15 minuta istresti na
tijesta, pečena najčešće u vreloj tijesto dok raste, dok buja, prekriti dasku, još jednom lagano premi-
masti u ovim našim krajevima, muškim gaćama da bi dobro jesiti ( preklopiti ) i razvaljati na
ili u ulju, i to je prigodno jelo za naraslo, ali i krušnim otarčićem 1 cm debljine. Kalupom oblikova-
poklade. Inače, mi sada u Hrvatskoj ili jastukom s perjem. Tako se to ti krofne i ostaviti pokrivene da
kažemo pokladnice, ali kod nas u nekada radilo. Danas zasigurno ne, se dignu na 3 cm debljine. Peći na
Slavoniji se zadržao naziv krofna, nego se samo prekrije kuhinjskom vreloj masnoći. U slast!
malo iskrivljeni od njemačkog salvetom da nabuja”, kaže Ljubica
izvornika ( krapfen ), a u sjevernim
krajevima, u Zagrebu i zagrebačkoj
okolici, najčešći naziv je krafna”,
kaže Ljubica Gligorević.
Svinjokolja, pokladni utorak Zanimljivu priču o
U susret pokladnom tjednu tradiciji spravljanja
krofni u našem
krofne se danas puno ranije aktu- kraju rado nam
aliziraju zbog pokladnih jahanja je ispričala mr.sc.
pa se diljem Slavonije svakoga Ljubica Gligorević,
vikenda, uz ostale slatke i slane muzejska savjetnica
slavonske delicije, i krofne sprav- u Gradskom muzeju
ljaju za jahače koji u ophode Vinkovci.
kreću odmah poslije Nove godine.
“Nekada, međutim, krofne se za
