Page 11 - Vinkovački list - 9.2.2018.
P. 11
AK, 9.2.2018 KOLUMNA 11

mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti

Puste želje, pusti snovi

Kako bosutskim pričama nema izgradnji kanala. Na prvoj konfe- lacijom Bosuta i izgradnjom kanala 17. 4. 1964. g. održan prvi sastanak cijske su prirode, sporosti izrade
kraja vjerujemo kako će i ova biti renciji u Osijeku održanoj 11.10. odstranile bi se suvišne vode i time radnih organizacija i društveno studijske i projektne dokumen-
zanimljiva. Vijugajući slavonskim 1936. godine donijeta je odluka bi problem kultiviranja ovih bara pravnih osoba zainteresiranih tacije, dupliranja u izradi studija
i srijemskim dijelom Panonske da se osnivačka skupština Saveza bio riješen. Takve bare zauzimale za izgradnju kanala. Sastanku je utjecaja Kanala na okoliš, česte
nizine negdje na polovici puta gradova i pristaništa i svih organi- su velike površine. Kod šumske nazočilo 69 predstavnika iz 19 promjene prostornih planova,
između ćudljive, ali plovne Save i zacija zainteresiranih za izgradnju uprave u Županji u općini Podgajci radnih organizacija. Prvi kubici zakona o javnoj nabavi i slično.
panonskog diva Dunava, dijelovi kanala Vukovar-Vinkovci-Ša- obuhvaćale su oko 900 jutara. U zemlje iskopani su 1964. g. na 3 Strateški ciljevi uglavnom su isti
Vuke, Bosuta, Biđa i lokalnih mac održi u Vinkovcima što je i općini Drenovci 28 jutara, općini km dugačkom prokopu između samo su drukčije formulirani, a
mikrodepresija pogodni su učinjeno. Razne neprilike omele Otok oko 130 jutara. Kod šumske dvije najbliže točke velikog zavoja odnose se na navodnjavanje poljo-
izgradnju kanala koji bi ih povezao. su izgradnju toga plovnog kanala, uprave u Vrbanji u poreznoj općini toka rijeke Bosut. Tim kanalom privrednog zemljišta, kontrolu
Projekt za izgradnju takvog premda je bilo izgledno kako će se Drenovci obuhvaćale su oko 95, a u riješilo bi se pitanje režima vode vodnog režima površinskih i
kanala datira iz druge polovice započeti kopati. Neki radovi su već općini Vrbanja 20 jutara. U općini na ovom području. Omogućila podzemnih voda poljoprivred-
18. stoljeća. Planirali su ga obavljeni. Na budućoj trasi kanala Soljani zapremale su oko 75, a u bi se odvodnja vode s podvodnih nih površina i na dijelu područja
carevi, visoki graničarski časnici, bilo je iskopano 35 dubokih bunara Strošincima oko 300 jutara. Kod područja i navodnjavanje područja nizinskih šuma Spačvansko-stud-
grofovi, inženjeri, čelnici brodar- kako bi se utvrdio geološki sastav šumske uprave Nijemci u općini gdje je to moguće. Velike površine vanskog bazena. Njegovom izgrad-
skih kompanija, gospodarstveni- i stanje podzemnih voda. Projekt Komletinci zapremale su 400 neproduktivnih pašnjaka i livada njom stvorili bi se tehnički uvjeti
ci, ministri i drugi iz doba crno je tada promoviran kao najveći jutara, a u općini Donje Novo bile bi pretvorene u plodne za oplemenjivanja malih voda na
žute Monarhije, stare i socijalistič- tehnički poduhvat u našoj povijesti Selo oko 70 jutara. Na području oranice. O opravdanosti izgradnje području Biđ-bosutskog polja.
ke Jugoslavije, a bome i neovisne grandioznog značaja za gospodar- Državne direkcije šuma u Vin- navođeni su brojni argumenti ne Poseban značaj trebao bi imati u
Republike Hrvatske. Prođe eto stvo. Od izgradnje kanala puno se kovcima bare i nizine koje su se samo lokalnog, već nacionalnog i povezivanju hrvatske mreže unu-
preko 225 godina, a od kanala još očekivalo. Svi su imali neka očeki- mogle privesti kulturi obuhvaćale međunarodnog značaja. Iznosili su tarnjih plovnih puteva i skraći-
uvijek ništa. Ostadoše samo pusti vanja i interes. Građani su s nestr- su oko 3.000 jutara. Priča o kanalu je vodeći ljudi iz struke i politike. vanju plovidbe iz Save u smjeru
snovi. Održano je puno konferen- pljenjem očekivali izgradnju i aktualizirana u doba izbora i borbe Posebno je istican značaj plovidbe srednje i zapadne Europe za 417
ci kako su se skupovi u povodu sanjali kako će se šetati uz njegove za vlast u slabo uređenoj državi i razvitak riječnog prometa u km, a istočne za 85 km. Vrijeme
toga nekada nazivali, simpozija i prolazi, unatoč najavama o osigu-
stručnih savjetovanja. Ondašnje i obale i gledati šlepove pune žita. koja je u Drugom svjetskom ratu sklopu velikih projekata povezi- ravanju financija od strane Vlade
ovdašnje vlade donosile su odluke Trgovci su se nadali procvatu propala opet je neslavno završila. vanja Dunava i Jadrana vodenim i EU fondova, od kanala opet
i zaključke. Izvedeni su čak i neki trgovine, a industrijalci procvatu putem, ali i međunarodnog ništa. Puno je prijepora, osobito
industrije. U duše naših seljaka Princip je isti samo su u pitanju plovnog sustava Rajna-Majna-Du- u lokalnoj zajednici. Dok jedni
početni radovi, a od ustava, pri- uvukao se strah. Jedni su mislili nijanse nav. Velika očekivanja i obećanja očekuju kako će izgradnja kanala
staništa i šlepova prepunih žita i što će biti ako im kanal bude sjekao nisu bila popraćena i financijskim potaknuti razvitak prometa,
razne robe koji mile kanalom ni njivu, pa jedna polovica bude s Krajem pedesetih i početkom sredstvima. U nekoliko navrata turizma, gospodarstva i drugih
traga. jedne, a druga sa druge strane. šezdesetih godina 20. stoljeća u bilo je promjena kako u pogledu djelatnosti te utjecati na povećanje
Bilo je govora kako će mnoge Jugoslaviji, ideja o izgradnji kanala tipa i namjene kanala, trase, te zaposlenosti i životni standard,
U izvješću iz 1737. g. zapisano općine biti primorane podizati opet je aktualizirana. Projektira- njegove dubine i širine. Prođoše ima i drukčijih razmišljanja. Trasa
je kako se istraživala mogućnost ogromne željezne mostove za nje kanala predviđeno je Društve- desetljeća, dogodi se rat, propade Kanala, zbog svoje dužine i kon-
izvedbe savsko-dunavskog prijelaz s jedne strane polja na nim planom perspektivnog razvoja država, a od kanala opet ništa. figuracije terena kojim prolazi,
priekopa koji bi Savu kod Šamca drugu stranu. Seoska sirotinja koje NR Hrvatske za razdoblje 1957. – zauzet će velik dio poljoprivred-
preko Bosuta, Ervenice i Vuke je bilo mnogo gledala je u izgradnji 1961. g. U tom razdoblju izvršena Vlada Republike Hrvatske 19.3. nog zemljišta. S druge strane,
povezao s Dunavom. Prvi nacrt kanala mogućnost za poboljšava- su temeljita istraživanja, izrađene 1991. g. donijela je odluku o pripre- gradnjom Kanala omogućit će se
kanala koji se nalazio u c.k. nje života jer bi im izgradnja mogla studije, tehnička i ostala dokumen- mama za izgradnju kanala Dunav navodnjavanje poljoprivrednih
Ratnom arhivu u Beču datira iz pružiti mogućnost rada i zarade. tacija. Godine 1959 Izvršno vijeće – Sava. Projekt kanala nalazio se površina. Planirana trasa Kanala
1795 godine. Jedan od najstari- Sitni posjednici očekivali su kako NR Hrvatske prihvatilo je prijedlog u svim strateškim dokumentima prolazi kroz šumska područja ili
jih zapisa o kanalu nalaze se u bi kanal i njima donio neku korist. NOK Vinkovci o izgradnji kanala svih dosadašnjih vlada RH. Kao u neposrednoj blizini šumskih
knjizi Stare i nove vodograđevi- Po njima u svim našim šumama Dunav - Sava čime bi se ostvarile i ranije sve je ostajalo na razini područja i sigurno će utjecati
ne u Hrvatskoj i Slavoniji koju je ima dosta puste zemlje koju nitko izvanredne ekonomske koristi u predizbornih obećanja većine na hidrološke i ekološke uvjete
napisao Valentin Lapaine, a izdao ne obrađuje. Trebalo bi je posijati i području prometa i poljoprivrede. državnih i lokalnih političara. u šumama djelujući na razinu
Građevni odsjek u Zagrebu 1896. poorati, ali prije toga isušiti. Regu- Nakon izrađenih osnovnih studija Stvarni razlozi ne izgradnje finan- voda u Kanalu, Bosutu i njegovim
godine. Postojao je i projekt iz o izgradnji kanala u Vinkovcima je pritocima, a koji se može kretati
1908. g. ali s trasom udaljenom od u granicama od povoljnog do
Vinkovaca. nepovoljnog. Hoće li i ovoga puta
Kanal ostati sanak pusti pokazat
Sredinom tridesetih godina će vrijeme.
20. stoljeća oživjela je ideja o

Impressum Redakcija: Foto: Grafička dizajn: Vinkovacki
Žarko Kljajić, Dario Lamut Promo Cibalae: Ivan Gale
Direktorica: Željko Komljenović, dario.lamut@novosti.hr Tel: 032/332-250 list
Mirjam Jukić Snježana Kraljević, Marketing: Radio: 332-777, 332-999
mirjam.jukic@novosti.hr Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
Glavna urednica: Franjo Sorčik marketing@novosti.hr OIB: 64415267112
Marija Gerovac redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje PRETPLATA:
glavna.urednica@novosti.hr Grafičko oblikovanje: Mirjana Ešegović 6 MJESECI 156 kn 12 MJESECI 312 kn
Mirela Andabak mirjana.esegovic@novosti.hr Naklada: 1800
mirela.andabak@novosti.hr Cijena jednog primjerka je 6 kn,
a za europske zemlje dvostruko
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16