Page 11 - Vinkovački list - 16.2.2018.
P. 11
AK, 16.2.2018 KOLUMNA 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
O Bosutu iz davnina
Odnos prema okolišu postao je Nasip izgrađen 1764. godine od Bosut. Svoj današnji izgled Bosut vode sa jugoistočnih padina Dilj- razdoblju obilnih kiša kada su se
sinonimom kulturno civilizacij- Ruščice do Rajevog Sela nije bitno je dobio 1929. godine kada je gore. oborinske vode Jošavom slijevale
skog nivoa neke zajednice, naroda, promijenio stanje Bosuta. Tim podignut nasip uz Savu od Rajevog Zapuštena zelena livada ili u Bosut ubrzavao se njegov tok
države i globalnog svijeta uopće. nasipom, koji je kao prvi izgrađen Sela do Zemuna. Tim nasipom rijeka!? i obavljalo njegovo čišćenje.
Stupanj ugroženosti, onečišćeno- u našem kraju poslije protjeriva- zagrađeno je učešće rukavca kod Prema jednom zapisu u lokalnom
sti ili bezdušnog i stihijskog isko- nja Turaka, nije bio zatrpan ulaz sela Bosut, a 150 m dalje od obale Lopoč i drezga obuhvatili su listu Hrvatski branik, Bosut je
rištavanja prirodnih resursa, a ne Bosuta između Županje i Štitara. Save sagrađena je ustava. korito gustim spletom, pa je ljeti sredinom tridesetih godina 20.
samo tehnološki napredak kojim Ulaz je ostao i dalje otvoren, a cijela širina rijeke bila pokrivena stoljeća izgledao katastrofalno.
se neizmjerno dičimo, odredit će nasip nije bio dovoljno snažan Tako je Bosut odsječen od Save biljem, tako da su i veće ptice Gotovo cijelu površinu Bosuta
u bliskoj budućnosti naše mjesto da zadrži nabujale vode Save, to postao rijeka bez pravog ušća. močvarice mogle slijetati na taj prekrivala je drezga. Na površini
u povijesti ljudskog roda i naše su ga one prelijevale za visokog Vodeno bilje, koje se ranije nije splet bilja. Unatoč tome ribe je bilo vode često su se uočavale uginule
planete.Briga o kvalitetu zraka, vodostaja i plavile okolni prostor. moglo razvijati, jer su ga uništa- u izobilju. Poplavnih terena koji su ribe. Ribiči i ribari ni pred svojom
tla, vode, šuma i drugih prirodnih Bilo je to rijetko, ali su zato vale i odnosile bujice savske vode, bili idealna prirodna mrijestilišta kućom nisu pokazali želju da
obilježja okoliša pokazuje zapravo Bosut i njegove pritoke poduprti počelo je nicati po koritu Bosuta. za sve vrste riba bilo je mnogo. izvuku drezgu na obalu. Bilo je
kako promišljamo našu budućnost. vodama Save potapali zemljište Korito se počelo zamuljivati. Lišće Poslije mrijesta riba je odlazila uobičajeno da se u Bosut baca
Našim pričama o Bosutu ukazat uz svoje obale i stvarali prirodna okolnog grmlja i drveća iz šuma put Save. Odvajanjem Bosuta od smeće, uginula živad, mačići,
ćemo tek na djelić vrlo složenog rnrijestilišta svim vrstama riba. kroz koje je protjecao trunulo je Save životni prostor riba se suzio. štenad, uginuli psi i slično.
problema. Takovo stanje bilo je sve do 1832. na njegovom dnu i stvaralo crni Tek na mjestima gdje je bilo više
godine kada je na početku rukavca mulj. Trunulo je i vodeno bilje i vode, ribe i druge vodene životinje Legla komaraca, izvori zaraze
Glavni hidrološki problemi između Županje i Štitara naprav- pojačavalo zamuljivanje dna. Do opstale su. i nesnosan smrad obilježavao je
Bosuta odavno su poznati, a deter- ljena ustava kako bi se omogućio kraja 19. stoljeća, debljina tog sloja Bosut i njegove obale. Takvi ružni
minirani su malim uzdužnim ulaz brodovima iz Save u Bosut. iznosila je mjestimično i do 50 cm. Zbog enormnog rasta bilja, prizori nalazili su se u samom
padom profila, minimalnom Nije bila dobro izvedena, pragovi Voda je oplićavala. Na prijelazu u plitkog i muljevitog korita, središtu grada od spomenika
brzinom tečenja vode, širokim i 20. stoljeće od ušća Berave pa sve povećanja temperature vode i sv. Roka do Martonove kožare.
muljem ispunjenim koritom, nedo- su joj bili previsoki, pa je srušena Čistilo se nešto malo prostora
voljnim dotokom vode za vrijeme 1840. godine. Ulaz je zatrpan, a do Cerne, tj. do ušća Biđa, Bosut manjka kisika u njoj, već tada oko kupališta na Marici, no ne i
minimalnih oborina i visokih tem- Bosut je odvojen od Save. Tako je bio tako plitak da se mogao na dijelovima toka, javljali su se prema središtu grada. Gradske
peratura i slično. Isto tako poznati je Bosut za normalnog vodostaja pregaziti. Od Cerne do Vinkovaca pomori ribe, poznati pod nazivom vlasti i sami građani neodgovor-
su i desetljetni ekološki problemi ostao bez savske vode, a njegovo vode je bilo u ljetnim mjesecima zijev. Zarastao vodenim biljem, no su se ponašali prema Bosutu.
Bosuta koje se odnose na stanje korito dobivalo je vodu od pritoka oko jedan metar, sa mjestimičnim usporena toka Bosut je poprimao Tadašnje zdravstvene i sanitarne
biocenoze, fizikalno-kemijska Berave i Biđa te od podzemnih i dubljim dijelovima tzv. dubljacima. odlike smrdljive bare. institucije nisu poduzimale učin-
obilježja kakvoće vode, sedimen- oborinskih voda. Bosut je postao Rubove obala prekrivao je šaš, kovite mjere. Slično je bilo i u
taciju ili zamuljivanje, izravno rijeka bez izvora. Ako je ponekad koji se zbog dublje vode nije širio Prije izgradnje Stare brane nekim seoskim atarima. Bilo je
ispuštanje otpadnih i industrij- i dobivao vode Save, to više nije prema sredini rijeke. Sredinu voda je naročito ljeti bila vrlo doduše zanesenjaka, uglavnom
ske vode, nataloženost organske bilo često ni izravno, već samo za korita zatvarale su ostale vrste plitka tako da je u Bosutu članova ŠRD Priroda osnovanog
mase i njezina anaerobna bakte- visokog vodostaja kad bi Sava pre- vodenog bilja poglavito lopoč i bilo oko 30-tak centimeta- 1921. godine koji su poduzimali
rijska razgradnja, nemogućnost lijevala zatrpani početak rukavca, drezga. Poslije uređenja Jošave u ra vode i to ne vode, već kaljuže. sukladno svojim mogućnostima
opstanka faune dna zbog nedostat- odnosno, kad su vode Save ulazile periodu od 1904. – 1909. godine Stara brana podigla je vodostaj određene aktivnosti na uređenju
ka kisika, nekontrolirani rast bilja u korito Bosuta usporom na u Bosut je dospio rašak, napast, u zapadnom dijelu, a istočni, Bosuta, ozelenjavanju njegovih
i fitoplanktona, pojava i razvoj njegovom ušću kod sela Bosut i kojega se desetljećima nije moglo nizvodni dio ostao je plitak, čak obala, uređenju kupališta Marica,
zelene mase na površini, stvaranje pribijale se sve do ušća Berave u odstraniti. Jošava je postala glavni plići nego ranije, jer je Stara brana zaštiti ribljeg fonda i sličnog.
štetnih plinova i preveliko zagri- odvodni kanal za sve oborinske zadržavala mnogo vode, koja bi
javanje površinskog sloja vode u se inače prelila u istočni dio. U U ljetnim mjesecima na Marici
toplijem dijelu godine. se nije samo kupalo već su se na
tom dijelu Bosuta odvijala plivačka
Sve to tijekom nekoliko deset- natjecanja i igrao vaterpolo, čak i
ljeća rezultiralo je pokretanjem za vrijeme Drugog svjetskog rata.
niza aktivnosti, često zakaš- U tim vremenima Vinkovčani
njelih, kojima se hidrološko i nisu shvaćali značaj Bosuta, pa
ekološko stanje rijeke na cijelom iako su živjeli uz njega Vinkovci
toku pokušalo popraviti. Problemi nisu bili grad na Bosutu. Nisu to
Bosuta započeli su od vremena bili ni u prvim desetljećima nakon
kada se prostor uz njega počeo Drugog svjetskog rata, no ipak su
intenzivnije naseljavati. Nakon to postali.
izgona Turaka obnavljala su se
stara i nastajala nova naselja. Uz
Bosut uzvodno od Vinkovaca
razvijali su se Gradište, Cerna,
Rokovci i Andrijaševci. Prema
istoku, nizvodno, u blizini Bosuta
razvijala se Privlaka, a uz samu
rijeku Nijemci, Podgrađe i Apševci.
U blizini ušća Spačve u Bosut
razvio se Lipovac. Kako bi se što
bolje iskoristile obradive površine
i dobile nove, započelo se s meli-
oracijskim radovima i regulaci-
jom Bosuta koji je u početku bio
rukavac Save.
Kada je izgradnjom nasipa
prekinuta veza Bosuta i Save
nastali su veliki problemi.
Do tada vode Save tekle su koritom
Bosuta. Kada je Sava mirovala tekle
su polagano, a kada bi nadošla ili
naglo opadala pretvarale su se u
bujice. Zbog toga u koritu nije se
moglo razviti vodeno bilje. Ako bi
se i razvilo bujice bi ga otkidale i
odnosile.
Impressum Redakcija: Foto: Grafički dizajn: Vinkovacki
Žarko Kljajić, Dario Lamut Promo Cibalae: Ivan Gale
Direktorica: Željko Komljenović, dario.lamut@novosti.hr list
Mirjam Jukić Snježana Kraljević, Marketing: Tel: 032/332-250
mirjam.jukic@novosti.hr Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh Radio: 332-777, 332-999
Glavna urednica: Franjo Sorčik marketing@novosti.hr
Marija Gerovac redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje Pretplata za 2018. 378 kn
glavna.urednica@novosti.hr Grafičko oblikovanje: Mirjana Ešegović Naklada: 1800
Mirela Andabak mirjana.esegovic@novosti.hr Cijena jednog primjerka je 6 kn
mirela.andabak@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
OIB: 64415267112
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
O Bosutu iz davnina
Odnos prema okolišu postao je Nasip izgrađen 1764. godine od Bosut. Svoj današnji izgled Bosut vode sa jugoistočnih padina Dilj- razdoblju obilnih kiša kada su se
sinonimom kulturno civilizacij- Ruščice do Rajevog Sela nije bitno je dobio 1929. godine kada je gore. oborinske vode Jošavom slijevale
skog nivoa neke zajednice, naroda, promijenio stanje Bosuta. Tim podignut nasip uz Savu od Rajevog Zapuštena zelena livada ili u Bosut ubrzavao se njegov tok
države i globalnog svijeta uopće. nasipom, koji je kao prvi izgrađen Sela do Zemuna. Tim nasipom rijeka!? i obavljalo njegovo čišćenje.
Stupanj ugroženosti, onečišćeno- u našem kraju poslije protjeriva- zagrađeno je učešće rukavca kod Prema jednom zapisu u lokalnom
sti ili bezdušnog i stihijskog isko- nja Turaka, nije bio zatrpan ulaz sela Bosut, a 150 m dalje od obale Lopoč i drezga obuhvatili su listu Hrvatski branik, Bosut je
rištavanja prirodnih resursa, a ne Bosuta između Županje i Štitara. Save sagrađena je ustava. korito gustim spletom, pa je ljeti sredinom tridesetih godina 20.
samo tehnološki napredak kojim Ulaz je ostao i dalje otvoren, a cijela širina rijeke bila pokrivena stoljeća izgledao katastrofalno.
se neizmjerno dičimo, odredit će nasip nije bio dovoljno snažan Tako je Bosut odsječen od Save biljem, tako da su i veće ptice Gotovo cijelu površinu Bosuta
u bliskoj budućnosti naše mjesto da zadrži nabujale vode Save, to postao rijeka bez pravog ušća. močvarice mogle slijetati na taj prekrivala je drezga. Na površini
u povijesti ljudskog roda i naše su ga one prelijevale za visokog Vodeno bilje, koje se ranije nije splet bilja. Unatoč tome ribe je bilo vode često su se uočavale uginule
planete.Briga o kvalitetu zraka, vodostaja i plavile okolni prostor. moglo razvijati, jer su ga uništa- u izobilju. Poplavnih terena koji su ribe. Ribiči i ribari ni pred svojom
tla, vode, šuma i drugih prirodnih Bilo je to rijetko, ali su zato vale i odnosile bujice savske vode, bili idealna prirodna mrijestilišta kućom nisu pokazali želju da
obilježja okoliša pokazuje zapravo Bosut i njegove pritoke poduprti počelo je nicati po koritu Bosuta. za sve vrste riba bilo je mnogo. izvuku drezgu na obalu. Bilo je
kako promišljamo našu budućnost. vodama Save potapali zemljište Korito se počelo zamuljivati. Lišće Poslije mrijesta riba je odlazila uobičajeno da se u Bosut baca
Našim pričama o Bosutu ukazat uz svoje obale i stvarali prirodna okolnog grmlja i drveća iz šuma put Save. Odvajanjem Bosuta od smeće, uginula živad, mačići,
ćemo tek na djelić vrlo složenog rnrijestilišta svim vrstama riba. kroz koje je protjecao trunulo je Save životni prostor riba se suzio. štenad, uginuli psi i slično.
problema. Takovo stanje bilo je sve do 1832. na njegovom dnu i stvaralo crni Tek na mjestima gdje je bilo više
godine kada je na početku rukavca mulj. Trunulo je i vodeno bilje i vode, ribe i druge vodene životinje Legla komaraca, izvori zaraze
Glavni hidrološki problemi između Županje i Štitara naprav- pojačavalo zamuljivanje dna. Do opstale su. i nesnosan smrad obilježavao je
Bosuta odavno su poznati, a deter- ljena ustava kako bi se omogućio kraja 19. stoljeća, debljina tog sloja Bosut i njegove obale. Takvi ružni
minirani su malim uzdužnim ulaz brodovima iz Save u Bosut. iznosila je mjestimično i do 50 cm. Zbog enormnog rasta bilja, prizori nalazili su se u samom
padom profila, minimalnom Nije bila dobro izvedena, pragovi Voda je oplićavala. Na prijelazu u plitkog i muljevitog korita, središtu grada od spomenika
brzinom tečenja vode, širokim i 20. stoljeće od ušća Berave pa sve povećanja temperature vode i sv. Roka do Martonove kožare.
muljem ispunjenim koritom, nedo- su joj bili previsoki, pa je srušena Čistilo se nešto malo prostora
voljnim dotokom vode za vrijeme 1840. godine. Ulaz je zatrpan, a do Cerne, tj. do ušća Biđa, Bosut manjka kisika u njoj, već tada oko kupališta na Marici, no ne i
minimalnih oborina i visokih tem- Bosut je odvojen od Save. Tako je bio tako plitak da se mogao na dijelovima toka, javljali su se prema središtu grada. Gradske
peratura i slično. Isto tako poznati je Bosut za normalnog vodostaja pregaziti. Od Cerne do Vinkovaca pomori ribe, poznati pod nazivom vlasti i sami građani neodgovor-
su i desetljetni ekološki problemi ostao bez savske vode, a njegovo vode je bilo u ljetnim mjesecima zijev. Zarastao vodenim biljem, no su se ponašali prema Bosutu.
Bosuta koje se odnose na stanje korito dobivalo je vodu od pritoka oko jedan metar, sa mjestimičnim usporena toka Bosut je poprimao Tadašnje zdravstvene i sanitarne
biocenoze, fizikalno-kemijska Berave i Biđa te od podzemnih i dubljim dijelovima tzv. dubljacima. odlike smrdljive bare. institucije nisu poduzimale učin-
obilježja kakvoće vode, sedimen- oborinskih voda. Bosut je postao Rubove obala prekrivao je šaš, kovite mjere. Slično je bilo i u
taciju ili zamuljivanje, izravno rijeka bez izvora. Ako je ponekad koji se zbog dublje vode nije širio Prije izgradnje Stare brane nekim seoskim atarima. Bilo je
ispuštanje otpadnih i industrij- i dobivao vode Save, to više nije prema sredini rijeke. Sredinu voda je naročito ljeti bila vrlo doduše zanesenjaka, uglavnom
ske vode, nataloženost organske bilo često ni izravno, već samo za korita zatvarale su ostale vrste plitka tako da je u Bosutu članova ŠRD Priroda osnovanog
mase i njezina anaerobna bakte- visokog vodostaja kad bi Sava pre- vodenog bilja poglavito lopoč i bilo oko 30-tak centimeta- 1921. godine koji su poduzimali
rijska razgradnja, nemogućnost lijevala zatrpani početak rukavca, drezga. Poslije uređenja Jošave u ra vode i to ne vode, već kaljuže. sukladno svojim mogućnostima
opstanka faune dna zbog nedostat- odnosno, kad su vode Save ulazile periodu od 1904. – 1909. godine Stara brana podigla je vodostaj određene aktivnosti na uređenju
ka kisika, nekontrolirani rast bilja u korito Bosuta usporom na u Bosut je dospio rašak, napast, u zapadnom dijelu, a istočni, Bosuta, ozelenjavanju njegovih
i fitoplanktona, pojava i razvoj njegovom ušću kod sela Bosut i kojega se desetljećima nije moglo nizvodni dio ostao je plitak, čak obala, uređenju kupališta Marica,
zelene mase na površini, stvaranje pribijale se sve do ušća Berave u odstraniti. Jošava je postala glavni plići nego ranije, jer je Stara brana zaštiti ribljeg fonda i sličnog.
štetnih plinova i preveliko zagri- odvodni kanal za sve oborinske zadržavala mnogo vode, koja bi
javanje površinskog sloja vode u se inače prelila u istočni dio. U U ljetnim mjesecima na Marici
toplijem dijelu godine. se nije samo kupalo već su se na
tom dijelu Bosuta odvijala plivačka
Sve to tijekom nekoliko deset- natjecanja i igrao vaterpolo, čak i
ljeća rezultiralo je pokretanjem za vrijeme Drugog svjetskog rata.
niza aktivnosti, često zakaš- U tim vremenima Vinkovčani
njelih, kojima se hidrološko i nisu shvaćali značaj Bosuta, pa
ekološko stanje rijeke na cijelom iako su živjeli uz njega Vinkovci
toku pokušalo popraviti. Problemi nisu bili grad na Bosutu. Nisu to
Bosuta započeli su od vremena bili ni u prvim desetljećima nakon
kada se prostor uz njega počeo Drugog svjetskog rata, no ipak su
intenzivnije naseljavati. Nakon to postali.
izgona Turaka obnavljala su se
stara i nastajala nova naselja. Uz
Bosut uzvodno od Vinkovaca
razvijali su se Gradište, Cerna,
Rokovci i Andrijaševci. Prema
istoku, nizvodno, u blizini Bosuta
razvijala se Privlaka, a uz samu
rijeku Nijemci, Podgrađe i Apševci.
U blizini ušća Spačve u Bosut
razvio se Lipovac. Kako bi se što
bolje iskoristile obradive površine
i dobile nove, započelo se s meli-
oracijskim radovima i regulaci-
jom Bosuta koji je u početku bio
rukavac Save.
Kada je izgradnjom nasipa
prekinuta veza Bosuta i Save
nastali su veliki problemi.
Do tada vode Save tekle su koritom
Bosuta. Kada je Sava mirovala tekle
su polagano, a kada bi nadošla ili
naglo opadala pretvarale su se u
bujice. Zbog toga u koritu nije se
moglo razviti vodeno bilje. Ako bi
se i razvilo bujice bi ga otkidale i
odnosile.
Impressum Redakcija: Foto: Grafički dizajn: Vinkovacki
Žarko Kljajić, Dario Lamut Promo Cibalae: Ivan Gale
Direktorica: Željko Komljenović, dario.lamut@novosti.hr list
Mirjam Jukić Snježana Kraljević, Marketing: Tel: 032/332-250
mirjam.jukic@novosti.hr Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh Radio: 332-777, 332-999
Glavna urednica: Franjo Sorčik marketing@novosti.hr
Marija Gerovac redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje Pretplata za 2018. 378 kn
glavna.urednica@novosti.hr Grafičko oblikovanje: Mirjana Ešegović Naklada: 1800
Mirela Andabak mirjana.esegovic@novosti.hr Cijena jednog primjerka je 6 kn
mirela.andabak@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
OIB: 64415267112
