Page 4 - Vinkovački list - 1.6.2018.
P. 4
ETAK, 1.6.2018.
Završna konferencija projekta ForestFlow
Oporavak od posljedica poplave i
suradnja za sigurniju budućnost
Obnova infrastrukture za obranu od poplava i uspostava prekograničnog sustava za
zaštitu ljudi i prirodnih dobara od poplava bio je cilj dvogodišnjeg projekta
U Vinkovcima je u utorak, 29. dvije godine trajanja partnerima voditelj Uprave šuma Podruž- nanijela poplava, a ovim projektom
svibnja, održana završna konfe- je na raspolaganju bilo ukupno nica Vinkovci i Marta Takač, pokazujemo i kako se pripremiti da
rencija EU projekta ForestFlow 1,4 milijuna eura, uz EU sufinan- direktorica Vojvodinašuma. u budućnosti do takvih situacija
– prekogranična suradnja na ciranje od 85 %. Ta su sredstva “Izuzetno sam zadovoljan cijelom ni ne dođe”, istaknuo je Damir
zaštiti ljudi i prirodnih dobara utrošena u obnovu objekata pričom vezanom uz ovaj projekt Dekanić. Marta Takač, između
od poplava kroz unaprjeđe- oštećenih u poplavama, osiguranje i suradnjom s kolegama iz Voj- ostaloga, kazala je: “Ulaganja
nje infrastrukture i razvoj pre- i razvijanje djelotvornih sustava vodinašuma i svim partneri- kroz ovaj projekt su vrlo vrijedna
kogranične suradnje. zaštite od poplava u pogranič- ma na projektu. Projekt je vezan i znatno će poboljšati situaciju na
nom području spačvanskog i uz naš životni prostor s jedne i s terenu, a ako ne uspijemo zaštiti
Aneta Pšihistal bosutskog bazena te uređenje pri- druge strane granice gdje bude i sav prostor, prije svega stanov-
aneta.psihistal@novosti.hr stupnih putova u slučaju kata- situacija koje nam zaprečavaju nike s obje strane granice, težit
strofičnih situacija. Značajan suradnju, a priroda nas vrlo često ćemo ka tome da barem ublažimo
Vodeći partner projekta Fore- dio projekta bilo je i obnavljanje navede da neke stvari moramo snagu te vode, koju smo na našim
stFlow bile su Hrvatske šume UŠP populacije jelenske divljači koja rješavati zajedno. Tako je bilo i u prostorima 2014. godine imali
Vinkovci te JP Vojvodinašume, uz je nastradala za vrijeme poplava ovom slučaju sanacije šteta koje je priliku vidjeti i koju ljudska snaga
partnere na projektu: Hrvatske te izgradnja prihvatilišta, motri- ne može zaustaviti ako se kvalitet-
vode, Institut za razvoj i među- onica, hranilica i pojilišta kako bi U katastrofalnoj poplavi 2014. no ne pripremi u nekom prethod-
narodne odnose iz Hrvatske te se reintroducirana divljač što bolje godine, štete u poljoprivredi pro- nom razdoblju”.
JVP Vode Vojvodine i Institut snašla u novome okolišu. Također, cijenjene su na oko 30 mil. eura u
za nizijsko šumarstvo i životnu provedene su i zajedničke akcije Hrvatskoj i 64,8 mil. eura u Srbiji. Upravo u tom dijelu kvalitet-
sredinu iz Srbije. Cilj projekta bio je poput uspostave interventnih Poplavom je pogođeno 250 km2 ne pripreme, posebice ako se zna
nalaženje rješenja za brži oporavak timova i planova te pokazne vježbe površine u Hrvatskoj te 300 km2 u da u vrijeme poplave 2014. godine
pograničnih područja stradalih u u svrhu djelotvornije obrane od Srbiji, a život je izgubilo najmanje nije bilo protokola komunikaci-
katastrofalnim poplavama 2014. poplave, a provedena je i edukacija 60 osoba. Poljoprivrednici u oba je između organizacija nadležnih
godine u Vukovarsko-srijem- najmlađih u šest osnovnih škola te područja pretrpjeli su velike štete, za zaštitu od poplava obiju država,
skoj županiji u Hrvatskoj te u Sri- dvije srednje šumarske škole s obje uključujući i oko 180 tona uginulih poseban je značaj projekta Fore-
jemskom okrugu u Srbiji. Fore- strane granice. domaćih i divljih životinja u stFlow i provedenih aktivnosti na
stFlow realiziran je u okviru IPA Hrvatskoj i 288 tona u Srbiji. uspostavi prekograničnog sustava
programa prekogranične suradnje Među ostalima, na završnoj prevencije od poplava i prekogra-
Hrvatska-Srbija 2007.-2013. Za konferenciji projekta ForestFlow ničnog partnerstva u upravljanju
obratili su se i Damir Dekanić, zaštitom od poplava.
Zdrastveno-stručni skup Pod nazivom „Poljoprivre- koje određuju i našu budućnost. ti svoje programe te to prenijeti
da u zaštiti prirode i okoliša“ u Između ostaloga klimatske na djelovanje na niže razine.”Hr-
Zaštita Vukovaru je održan trodnevni 11. promjene određuju i kako ćemo vatska već radi neke smjernice u
prirode i Međunarodni znanstveno-struč- i koliko proizvoditi hrane ali i prilagodbi klimatskim promjena-
okoliša ni skup. Predsjednik znanstvenog koliko će one intenzivno utjecati ma i na tome treba još puno raditi.
odbora skupa Daniel Jug rekao je na oblike našeg djelovanja, To su promjene koje se ne donose
Marija Gerovac kako cijela svjetska zajednica, življenja“, rekao je Jug. danas pa zauvijek.
glavna.urednica@novosti.hr a sve više i stručna, izvlači
zaključke na temelju onoga što Hrvatski poljopivrednici danas To su vrlo intenzivne i burne
kaže znanost. kada je riječ o klimatskim promje- promjene koje se odvijaju svakod-
nama trebaju pratiti prilagođa- nevno. Kontinuirano usklađivanje
“Ide se u smjeru toga da se vanje klimatskim promjenama, sa spoznajama koje se mijenjaju iz
moramo prilagoditi klimatskim a hrvatska ministarstva moraju dana u dan, u tom smjeru moraju
promjenama koje nas određuju i slušati struku i moraju prilagodi- ići promjene“, rekao je Jug.
Završna konferencija projekta ForestFlow
Oporavak od posljedica poplave i
suradnja za sigurniju budućnost
Obnova infrastrukture za obranu od poplava i uspostava prekograničnog sustava za
zaštitu ljudi i prirodnih dobara od poplava bio je cilj dvogodišnjeg projekta
U Vinkovcima je u utorak, 29. dvije godine trajanja partnerima voditelj Uprave šuma Podruž- nanijela poplava, a ovim projektom
svibnja, održana završna konfe- je na raspolaganju bilo ukupno nica Vinkovci i Marta Takač, pokazujemo i kako se pripremiti da
rencija EU projekta ForestFlow 1,4 milijuna eura, uz EU sufinan- direktorica Vojvodinašuma. u budućnosti do takvih situacija
– prekogranična suradnja na ciranje od 85 %. Ta su sredstva “Izuzetno sam zadovoljan cijelom ni ne dođe”, istaknuo je Damir
zaštiti ljudi i prirodnih dobara utrošena u obnovu objekata pričom vezanom uz ovaj projekt Dekanić. Marta Takač, između
od poplava kroz unaprjeđe- oštećenih u poplavama, osiguranje i suradnjom s kolegama iz Voj- ostaloga, kazala je: “Ulaganja
nje infrastrukture i razvoj pre- i razvijanje djelotvornih sustava vodinašuma i svim partneri- kroz ovaj projekt su vrlo vrijedna
kogranične suradnje. zaštite od poplava u pogranič- ma na projektu. Projekt je vezan i znatno će poboljšati situaciju na
nom području spačvanskog i uz naš životni prostor s jedne i s terenu, a ako ne uspijemo zaštiti
Aneta Pšihistal bosutskog bazena te uređenje pri- druge strane granice gdje bude i sav prostor, prije svega stanov-
aneta.psihistal@novosti.hr stupnih putova u slučaju kata- situacija koje nam zaprečavaju nike s obje strane granice, težit
strofičnih situacija. Značajan suradnju, a priroda nas vrlo često ćemo ka tome da barem ublažimo
Vodeći partner projekta Fore- dio projekta bilo je i obnavljanje navede da neke stvari moramo snagu te vode, koju smo na našim
stFlow bile su Hrvatske šume UŠP populacije jelenske divljači koja rješavati zajedno. Tako je bilo i u prostorima 2014. godine imali
Vinkovci te JP Vojvodinašume, uz je nastradala za vrijeme poplava ovom slučaju sanacije šteta koje je priliku vidjeti i koju ljudska snaga
partnere na projektu: Hrvatske te izgradnja prihvatilišta, motri- ne može zaustaviti ako se kvalitet-
vode, Institut za razvoj i među- onica, hranilica i pojilišta kako bi U katastrofalnoj poplavi 2014. no ne pripremi u nekom prethod-
narodne odnose iz Hrvatske te se reintroducirana divljač što bolje godine, štete u poljoprivredi pro- nom razdoblju”.
JVP Vode Vojvodine i Institut snašla u novome okolišu. Također, cijenjene su na oko 30 mil. eura u
za nizijsko šumarstvo i životnu provedene su i zajedničke akcije Hrvatskoj i 64,8 mil. eura u Srbiji. Upravo u tom dijelu kvalitet-
sredinu iz Srbije. Cilj projekta bio je poput uspostave interventnih Poplavom je pogođeno 250 km2 ne pripreme, posebice ako se zna
nalaženje rješenja za brži oporavak timova i planova te pokazne vježbe površine u Hrvatskoj te 300 km2 u da u vrijeme poplave 2014. godine
pograničnih područja stradalih u u svrhu djelotvornije obrane od Srbiji, a život je izgubilo najmanje nije bilo protokola komunikaci-
katastrofalnim poplavama 2014. poplave, a provedena je i edukacija 60 osoba. Poljoprivrednici u oba je između organizacija nadležnih
godine u Vukovarsko-srijem- najmlađih u šest osnovnih škola te područja pretrpjeli su velike štete, za zaštitu od poplava obiju država,
skoj županiji u Hrvatskoj te u Sri- dvije srednje šumarske škole s obje uključujući i oko 180 tona uginulih poseban je značaj projekta Fore-
jemskom okrugu u Srbiji. Fore- strane granice. domaćih i divljih životinja u stFlow i provedenih aktivnosti na
stFlow realiziran je u okviru IPA Hrvatskoj i 288 tona u Srbiji. uspostavi prekograničnog sustava
programa prekogranične suradnje Među ostalima, na završnoj prevencije od poplava i prekogra-
Hrvatska-Srbija 2007.-2013. Za konferenciji projekta ForestFlow ničnog partnerstva u upravljanju
obratili su se i Damir Dekanić, zaštitom od poplava.
Zdrastveno-stručni skup Pod nazivom „Poljoprivre- koje određuju i našu budućnost. ti svoje programe te to prenijeti
da u zaštiti prirode i okoliša“ u Između ostaloga klimatske na djelovanje na niže razine.”Hr-
Zaštita Vukovaru je održan trodnevni 11. promjene određuju i kako ćemo vatska već radi neke smjernice u
prirode i Međunarodni znanstveno-struč- i koliko proizvoditi hrane ali i prilagodbi klimatskim promjena-
okoliša ni skup. Predsjednik znanstvenog koliko će one intenzivno utjecati ma i na tome treba još puno raditi.
odbora skupa Daniel Jug rekao je na oblike našeg djelovanja, To su promjene koje se ne donose
Marija Gerovac kako cijela svjetska zajednica, življenja“, rekao je Jug. danas pa zauvijek.
glavna.urednica@novosti.hr a sve više i stručna, izvlači
zaključke na temelju onoga što Hrvatski poljopivrednici danas To su vrlo intenzivne i burne
kaže znanost. kada je riječ o klimatskim promje- promjene koje se odvijaju svakod-
nama trebaju pratiti prilagođa- nevno. Kontinuirano usklađivanje
“Ide se u smjeru toga da se vanje klimatskim promjenama, sa spoznajama koje se mijenjaju iz
moramo prilagoditi klimatskim a hrvatska ministarstva moraju dana u dan, u tom smjeru moraju
promjenama koje nas određuju i slušati struku i moraju prilagodi- ići promjene“, rekao je Jug.
