Page 11 - Vinkovački list - 23.6.2018.
P. 11
OTA, 23.6.2018. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od vojnograničarskih bircuza
do današnjih kafića (1)
Kad prvi proljetni zraci sunca Sve su gostioničke zgrade bile sagrađen Hrvatski dom, a nakon veća, a prema Ivankovu do kraja
obasjaju i zagriju vinkovačke državne za koje se plaćao najam. Drugog svjetskog rata tu se sela još dvije gostionice. Vinkovač- zabavu potražili u bircuzima, pa
ulice ožive ljetne terase na vinko- Kao i većina tadašnjih vinkovačkih nalazilo Veliko kino i Gradska ke kultne četvrti Krnjaš i Ervenica često uz pjesmu i glazbu, oraspolo-
vačkom Korzu, Termama, hotelu ulica imale su njemačke nazive. U knjižnica i čitaonica. Bircuz Stara imale su svoje nadaleko poznate ženi šljivovicom ili vinom spiskali
Slavonija te Gradskoj kavani na tim gostionicama društvo je po pošta nalazila se uz Mali park gostionice. Ervenička se nalazila sav pazar.
zapadnoj strani Velikoga parka. svojim klasama bilo strogo odi- ili na Meraji na lokaciji gdje se na lokaciji gdje je kasnije sagrađena
Sastaju se prijatelji i poznanici, jeljeno. Dok su prosti graničari danas nalaze samostan i crkva sv. Škola učenika u privredi. Prema U većim gostionicama u gra-
stara društva, uglavnom umirov- (ratari) išli popit ili na „ malu rič“ Antuna. pričama starih Erveničana u njoj ničarskom i austro-ugarskom
ljenih Vinkovčana da uz kavicu ili kod svog komšije, kuma ili prija- čest gost bio je poznati slavonski periodu održavane su zabave razli-
neko osvježavajuće piće porazgo- telja kod birtaša u gostionicu je Najbolja kavana s nazivom Bei odmetnik Jovo Stanisavljević čitih društava onoga vremena,
varaju o svemu i svačemu i pro- išao najviše gospodin, građanin i der silbernen Kugel ili Kod Kugle, Čaruga. Na početku današnje Gun- skupovi i druženja, a naročito su
komentiraju aktualne događaje. majstor. Potonji i kalfe nedjeljom poslije nazvana K Caru austrij- dulićeve ulice nasuprot dvorišta bili popularni balovi gdje su žene
Prije nekoliko dana skupina nešto i praznikom izlazili su redovito. skom (Zum Kaiser von Österreich) Velike crkve nalazila se gostioni- oficira, činovničkih namješteni-
starijih Vinkovčana prisjetila se Rakije je bilo u izobilju, šljivika a potom Hotel Slavonija nalazila se ca kod Emila. ka, lokalnih političara, liječnika,
kako su se nekada, družili i zabav- i voćnjaka bilo je na pretek, a u zgradi do nekadašnjeg Cicibana, advokata i bogatijih građana poka-
ljali, pa čak i priča svojih roditelja bome i vinograda. Tu su posjeti- kasnije Rafaela na samom Korzu. U Zvonimirovoj ulici nasuprot zivale modne novitete i trendove
o tome i otvorili temu o kojoj se telji zaboravljali svagdašnju stegu Osim bilijara kojeg su najviše igrali drvare (kod podvožnjaka) koji su eto iz Beča, Pešte i Zagreba
živo raspravljalo cijelo dopodne, a ukalupljenoga života i obmanji- oficiri, mogle su se pročitati neke nalazila se poznata gostioni- stizali i do Vinkovaca.
u koju su se uključivali i drugi koji vali se na kratko ugodnim ras- novine, a na katu jedno vrijeme ca Graničar. U blizini željeznič-
su pristizali. Kako sam nazočio položenjem, a i prosti graničari održavala se škola plesa. kog putničkog kolodvora nalazilo Između dva svjetska rata u Kra-
spomenutom kružoku dobio sam tu bi rado privirili u prostorije se Reisovo svratište, a kasnije ljevini Jugoslaviji u tim objektima
zadaću da o tome nešto napišem Na Prkosu stari bircuz zamijenio gostionica Laufer. Gostionica se održavani su također različiti
u ovoj kolumni. Godinama sam za njih određene. U vinkovačkim je novi veliki Zum letzten skupovi, te nastupi kultur-
prikupljao raznorazne podatke iz bircuzima uz tambure i violine nalazila i na samom kolodvoru a no-umjetničkih društava kakvo
starije i novije prošlosti Vinkovaca razlijegale su se melodije tadašnje Groschen. imala je otvoren prostor ograđen je bilo Relković, Veseli pustinjak i
pregledao ih poredao nekim kro- građanske lirike, ali pjevane su i Nakon Prvog svjetskog rata u metalnom ogradom s pogledom drugi. Gostujuće kazališne skupine
nološkim redom i zaplovio mojim njemačke pjesme. na kolosijeke. Gotovo da nije bilo u njima održavale su predstave,
vinkovačkim vremeplovom. doba Kraljevine SHS, kasnije Jugo- važnije ulice u Vinkovcima, a da se održavane su čak i kino projek-
I nakon razvojačenja Vojne slavije uz većinu starih otvoreno u njoj nije nalazila nekakva gosti- cije i plesne večeri. Održavani su
U nekim zapisima iz vojno- granice, pa do propasti Habsbur- je i niz novih bircuza koji su onica. Kako je u Vinkovcima toga politički skupovi, a u njima ugo-
graničarskih vremena našao sam ške Carevine bilo je slično. Puno egzistirali do sloma Kraljevi- vremena, posebno u rubnim dije- šćavani su i visoki državnički duž-
podatke kako su se u tadašnjim, toga se promijenilo i nestalo, no ne. Sa zapadne strane kod mosta lovima grada bilo dosta ratara koji nosnici i najviši crkveni velikodo-
brojem stanovnika malim Vin- većina bircuza održala se i nadalje, na Bosutu nalazila se Hetzlova su nakon napornoga rada običavali stojanstvenici koji su dolazili u
kovcima, nalazile desetine ugosti- a vinkovački birgeri sve odaniji gostionica koja je kasnije nosila malo predahnuti i razmijeni- Vinkovce. U njima svoje sastanke
teljskih objekata odnosno bircuza, posjetitelji nekih bircuza koji su ime Šokadija. Nasuprot neka- ti informacije, rado su to uz koju održavale su različite udruge
gostionica ili krčmi u kojima su se postali kultna mjesta gdje su se dašnje robne kuće Vinkovčanka čašicu, često i po koju više činili u i osnivana društva i sportski
naši stari zabavljali. Kako ih ne bi mogli lijepo zabaviti. u Dugoj ulici nalazio se Lovački obližnjim gostionicama. Gostioni- klubovi. Primjerice prije 99. godina
i bilo, kad su Vinkovci bili sjedište rog. Na križanju Duge i Kačićeve ce su naročito dobro bile posjećene u prostorima tadašnjeg hotela
Pukovnije u kojem je uz obične Najbolje posjećivani lokal ulice nalazila se Bijela Lađa koja je u dane kada se održavala tržnica Slavonije na Korzu, 7. svibnja 1919.
graničare-ratare bilo dosta vojnih tadašnjeg vremena, bila je gosti- sedamdesetih godina 20. stoljeća ili vašari ( sajmovi). Iz okolnih godine osnovan je i GŠK Cibalija.
časnika. Kako su se ratni sukobi onica Velika pivara, kasnije hotel premještena na sadašnju lokaciju. sela seljaci su zaprežnim kolima Poradi tuge i žalosti zbog nesretne
okončavali, a Granica na Savi Kadić-Potočnjak, prije Lehrner, Na kraju Kačićeve na skretanju dovozili robu. Dok su snaše današnje Cibalijine sudbine ovdje
postajala mirnija Vinkovci su kako bila je poznata i kao Goldgrube. prema nekadašnjoj Bohnovoj prodavale kako bi došle do novaca ćemo se zaustaviti. Kako pišemo
je zapisao vinkovački povjesničar ciglani nalazila se također poznata odlazak u dućane, muškarci su o bircuzima, a u njima se toči i
Josip Matasović postajali pensio- Ostale gostionice bile su Crni gostionica. U Vinkovačkom Novom pije, natočite i vi, pa nazdravite
nopolis. Eto povijest se ponavljala konjić na čijem je mjestu kasnije Selu u samom središtu bila je jedna našoj Cibaliji i poželite joj bolje
jer su i u rimskim Cibalama rado dane. Zgrada u kojoj je osnovana
živjeli rimski vojni veterani. srušena je nekoliko godina nakon
Drugog svjetskog rata, a na njenim
U graničarskim Vinkovci- temeljima sagrađena je nova, prva
ma prema njegovom zapisu višekatnica tzv. Privredni dom
kao centru Pukovnije stjecajem Vinkovaca, valjda i Cibalija ima
prilika i života bilo je vojnih umi- nekakve temelje, a i ja građe za
rovljenika, udovica, doseljeni- nastavak priče od vojnograničar-
ka iz drugih dijelova Carevine skih bircuza do suvremenih kafića.
koji su se bavili trgovinom,
obrtom, manufakturom te otva-
ranjem industrijskih pogona.
Doseljavali su se domorodni
Šokci iz okolnih sela kako zbog
posla tako i školovanja djece.
Škola je tada u Vinkovcima bilo
najrazličnijih. Napokon mjesto
je bilo zborištem Regimente. Tu
je bio i Špital (bolnica). Uopće je
mjesto za tadašnje doba bilo vrlo
prometno, na glavnom poštan-
skom drumu. Iz toga perioda datira
veći broj gostionica od kojih su naj-
poznatije bile: Winkowzer Militär
Wirtshaus, Zum schwarzen Rössel,
Beim Hirschen, Beim grünen
Baum, Einkehr Wirtshaus und
Bräuhaus, Beim weissen Wolfen,
Beim Posthorn, Beim Ochsen,
Bei der silbernen Kugel, Beim
goldenen Fassel, Beim Schützen.
Impressum Redakcija: Foto: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Radio: 332-777, 332-999
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr Pretplata za 2018. 378 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Cijena jednog primjerka je 6 kn
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
Grafički dizajn: Mirjana Ešegović
Ivan Gale mirjana.esegovic@novosti.hr
Mirela Andabak
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od vojnograničarskih bircuza
do današnjih kafića (1)
Kad prvi proljetni zraci sunca Sve su gostioničke zgrade bile sagrađen Hrvatski dom, a nakon veća, a prema Ivankovu do kraja
obasjaju i zagriju vinkovačke državne za koje se plaćao najam. Drugog svjetskog rata tu se sela još dvije gostionice. Vinkovač- zabavu potražili u bircuzima, pa
ulice ožive ljetne terase na vinko- Kao i većina tadašnjih vinkovačkih nalazilo Veliko kino i Gradska ke kultne četvrti Krnjaš i Ervenica često uz pjesmu i glazbu, oraspolo-
vačkom Korzu, Termama, hotelu ulica imale su njemačke nazive. U knjižnica i čitaonica. Bircuz Stara imale su svoje nadaleko poznate ženi šljivovicom ili vinom spiskali
Slavonija te Gradskoj kavani na tim gostionicama društvo je po pošta nalazila se uz Mali park gostionice. Ervenička se nalazila sav pazar.
zapadnoj strani Velikoga parka. svojim klasama bilo strogo odi- ili na Meraji na lokaciji gdje se na lokaciji gdje je kasnije sagrađena
Sastaju se prijatelji i poznanici, jeljeno. Dok su prosti graničari danas nalaze samostan i crkva sv. Škola učenika u privredi. Prema U većim gostionicama u gra-
stara društva, uglavnom umirov- (ratari) išli popit ili na „ malu rič“ Antuna. pričama starih Erveničana u njoj ničarskom i austro-ugarskom
ljenih Vinkovčana da uz kavicu ili kod svog komšije, kuma ili prija- čest gost bio je poznati slavonski periodu održavane su zabave razli-
neko osvježavajuće piće porazgo- telja kod birtaša u gostionicu je Najbolja kavana s nazivom Bei odmetnik Jovo Stanisavljević čitih društava onoga vremena,
varaju o svemu i svačemu i pro- išao najviše gospodin, građanin i der silbernen Kugel ili Kod Kugle, Čaruga. Na početku današnje Gun- skupovi i druženja, a naročito su
komentiraju aktualne događaje. majstor. Potonji i kalfe nedjeljom poslije nazvana K Caru austrij- dulićeve ulice nasuprot dvorišta bili popularni balovi gdje su žene
Prije nekoliko dana skupina nešto i praznikom izlazili su redovito. skom (Zum Kaiser von Österreich) Velike crkve nalazila se gostioni- oficira, činovničkih namješteni-
starijih Vinkovčana prisjetila se Rakije je bilo u izobilju, šljivika a potom Hotel Slavonija nalazila se ca kod Emila. ka, lokalnih političara, liječnika,
kako su se nekada, družili i zabav- i voćnjaka bilo je na pretek, a u zgradi do nekadašnjeg Cicibana, advokata i bogatijih građana poka-
ljali, pa čak i priča svojih roditelja bome i vinograda. Tu su posjeti- kasnije Rafaela na samom Korzu. U Zvonimirovoj ulici nasuprot zivale modne novitete i trendove
o tome i otvorili temu o kojoj se telji zaboravljali svagdašnju stegu Osim bilijara kojeg su najviše igrali drvare (kod podvožnjaka) koji su eto iz Beča, Pešte i Zagreba
živo raspravljalo cijelo dopodne, a ukalupljenoga života i obmanji- oficiri, mogle su se pročitati neke nalazila se poznata gostioni- stizali i do Vinkovaca.
u koju su se uključivali i drugi koji vali se na kratko ugodnim ras- novine, a na katu jedno vrijeme ca Graničar. U blizini željeznič-
su pristizali. Kako sam nazočio položenjem, a i prosti graničari održavala se škola plesa. kog putničkog kolodvora nalazilo Između dva svjetska rata u Kra-
spomenutom kružoku dobio sam tu bi rado privirili u prostorije se Reisovo svratište, a kasnije ljevini Jugoslaviji u tim objektima
zadaću da o tome nešto napišem Na Prkosu stari bircuz zamijenio gostionica Laufer. Gostionica se održavani su također različiti
u ovoj kolumni. Godinama sam za njih određene. U vinkovačkim je novi veliki Zum letzten skupovi, te nastupi kultur-
prikupljao raznorazne podatke iz bircuzima uz tambure i violine nalazila i na samom kolodvoru a no-umjetničkih društava kakvo
starije i novije prošlosti Vinkovaca razlijegale su se melodije tadašnje Groschen. imala je otvoren prostor ograđen je bilo Relković, Veseli pustinjak i
pregledao ih poredao nekim kro- građanske lirike, ali pjevane su i Nakon Prvog svjetskog rata u metalnom ogradom s pogledom drugi. Gostujuće kazališne skupine
nološkim redom i zaplovio mojim njemačke pjesme. na kolosijeke. Gotovo da nije bilo u njima održavale su predstave,
vinkovačkim vremeplovom. doba Kraljevine SHS, kasnije Jugo- važnije ulice u Vinkovcima, a da se održavane su čak i kino projek-
I nakon razvojačenja Vojne slavije uz većinu starih otvoreno u njoj nije nalazila nekakva gosti- cije i plesne večeri. Održavani su
U nekim zapisima iz vojno- granice, pa do propasti Habsbur- je i niz novih bircuza koji su onica. Kako je u Vinkovcima toga politički skupovi, a u njima ugo-
graničarskih vremena našao sam ške Carevine bilo je slično. Puno egzistirali do sloma Kraljevi- vremena, posebno u rubnim dije- šćavani su i visoki državnički duž-
podatke kako su se u tadašnjim, toga se promijenilo i nestalo, no ne. Sa zapadne strane kod mosta lovima grada bilo dosta ratara koji nosnici i najviši crkveni velikodo-
brojem stanovnika malim Vin- većina bircuza održala se i nadalje, na Bosutu nalazila se Hetzlova su nakon napornoga rada običavali stojanstvenici koji su dolazili u
kovcima, nalazile desetine ugosti- a vinkovački birgeri sve odaniji gostionica koja je kasnije nosila malo predahnuti i razmijeni- Vinkovce. U njima svoje sastanke
teljskih objekata odnosno bircuza, posjetitelji nekih bircuza koji su ime Šokadija. Nasuprot neka- ti informacije, rado su to uz koju održavale su različite udruge
gostionica ili krčmi u kojima su se postali kultna mjesta gdje su se dašnje robne kuće Vinkovčanka čašicu, često i po koju više činili u i osnivana društva i sportski
naši stari zabavljali. Kako ih ne bi mogli lijepo zabaviti. u Dugoj ulici nalazio se Lovački obližnjim gostionicama. Gostioni- klubovi. Primjerice prije 99. godina
i bilo, kad su Vinkovci bili sjedište rog. Na križanju Duge i Kačićeve ce su naročito dobro bile posjećene u prostorima tadašnjeg hotela
Pukovnije u kojem je uz obične Najbolje posjećivani lokal ulice nalazila se Bijela Lađa koja je u dane kada se održavala tržnica Slavonije na Korzu, 7. svibnja 1919.
graničare-ratare bilo dosta vojnih tadašnjeg vremena, bila je gosti- sedamdesetih godina 20. stoljeća ili vašari ( sajmovi). Iz okolnih godine osnovan je i GŠK Cibalija.
časnika. Kako su se ratni sukobi onica Velika pivara, kasnije hotel premještena na sadašnju lokaciju. sela seljaci su zaprežnim kolima Poradi tuge i žalosti zbog nesretne
okončavali, a Granica na Savi Kadić-Potočnjak, prije Lehrner, Na kraju Kačićeve na skretanju dovozili robu. Dok su snaše današnje Cibalijine sudbine ovdje
postajala mirnija Vinkovci su kako bila je poznata i kao Goldgrube. prema nekadašnjoj Bohnovoj prodavale kako bi došle do novaca ćemo se zaustaviti. Kako pišemo
je zapisao vinkovački povjesničar ciglani nalazila se također poznata odlazak u dućane, muškarci su o bircuzima, a u njima se toči i
Josip Matasović postajali pensio- Ostale gostionice bile su Crni gostionica. U Vinkovačkom Novom pije, natočite i vi, pa nazdravite
nopolis. Eto povijest se ponavljala konjić na čijem je mjestu kasnije Selu u samom središtu bila je jedna našoj Cibaliji i poželite joj bolje
jer su i u rimskim Cibalama rado dane. Zgrada u kojoj je osnovana
živjeli rimski vojni veterani. srušena je nekoliko godina nakon
Drugog svjetskog rata, a na njenim
U graničarskim Vinkovci- temeljima sagrađena je nova, prva
ma prema njegovom zapisu višekatnica tzv. Privredni dom
kao centru Pukovnije stjecajem Vinkovaca, valjda i Cibalija ima
prilika i života bilo je vojnih umi- nekakve temelje, a i ja građe za
rovljenika, udovica, doseljeni- nastavak priče od vojnograničar-
ka iz drugih dijelova Carevine skih bircuza do suvremenih kafića.
koji su se bavili trgovinom,
obrtom, manufakturom te otva-
ranjem industrijskih pogona.
Doseljavali su se domorodni
Šokci iz okolnih sela kako zbog
posla tako i školovanja djece.
Škola je tada u Vinkovcima bilo
najrazličnijih. Napokon mjesto
je bilo zborištem Regimente. Tu
je bio i Špital (bolnica). Uopće je
mjesto za tadašnje doba bilo vrlo
prometno, na glavnom poštan-
skom drumu. Iz toga perioda datira
veći broj gostionica od kojih su naj-
poznatije bile: Winkowzer Militär
Wirtshaus, Zum schwarzen Rössel,
Beim Hirschen, Beim grünen
Baum, Einkehr Wirtshaus und
Bräuhaus, Beim weissen Wolfen,
Beim Posthorn, Beim Ochsen,
Bei der silbernen Kugel, Beim
goldenen Fassel, Beim Schützen.
Impressum Redakcija: Foto: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Radio: 332-777, 332-999
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr Pretplata za 2018. 378 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Cijena jednog primjerka je 6 kn
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
Grafički dizajn: Mirjana Ešegović
Ivan Gale mirjana.esegovic@novosti.hr
Mirela Andabak
