Page 11 - Vinkovački list - 27.7.2018.
P. 11
AK, 27.7.2018. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Matija Antun Relković
- hrvatski prosvjetiteljski prozaik, svestran i utjecajan pisac, gramatičar i prevoditelj
Rijetki su gradovi u našoj zemlji, je pričao o životu naših književ- plemića, pa je Relković svojemu ekshumirani su posmrtni ostaci te po potrebi i druge predmete.
pa i šire koji se mogu pohvaliti nika. Gospođa Molnar predstvila prezimenu dodao von Ehrendorf. jednog broja pokojnika, među Zbog rada u Gimnaziji, gdje je
tolikim brojem značajnih pisaca nam je profesora za kojega je rekla Nakon umirovljenja 1786. do ostalima 1846.g. i posmrtni ostatci bio veoma omiljen zanemarivao
koji su ovdje rođeni ili živjeli da je i sam književnik. Kada smo smrti 1798. g. živio je u Vinkov- Matije Antuna Relkovića i prenijeti je svoje župničke obveze pa ga je
poput naših Vinkovaca. Književ- to čuli slušali smo ga i gledali kao cima. Poticaje za pisanje dobio na novo groblje. Njegovo spomen đakovački biskup Matija Antun
nici Matija Antun i Josip Relković, Boga. Tada sam uz Matiju Antuna u doba pruskoga zarobljeništva, obilježje krasi mramorni medaljon Krtica često korio. Počeo je pisati
Josip i Ivan Kozarac, Joza Ivakić, Relkovića i Josipa Kozarca upoznao kada se susreo s prosvjetiteljskom s likom književnika, rad jednog od uz očevu pomoć još u gimnazij-
Josip Bogner, Zlatko Tomičić, Josip i prvi puta slušao vinkovačkog literaturom. U naše krajeve donio najznačajnijih hrvatskih kipara skim danima, u prosvjetiteljskom
Kosor,Vladimir Kovačić, Izidor eruditu i književnika Dionizija je novu sliku svijeta, utemeljenu druge polovice 19. i prvih deset- duhu. Napisao je dva katekizma
Kršnjavi, Ante Kovač, Dionizije Diku Švagelja. U gimnazijskim na idejama francuskog prosvjeti- ljeća 20. stoljeća. Ivana Rendića. za vojnograničarske potrebe,
Švagelj i Miroslav Slavko Mađer danima o Relkoviću doznao sam teljstva. Pragmatizam europskog desetak pjesama, nekoliko drugih
upisali su Vinkovce na književnu puno podataka. Putujući raznim 18. stoljeća našao je u njemu Josip Stjepan Relković Ehren- napisa, a glavno djelo mu je Kućnik
kartu Hrvatske. Uz njih vrijedni krajevima zemlje kada bi se spomi- svoga najvećeg predstavnika u dorfski, sin Matije Antuna objavljen 1796. godine u desetercu.
spomena su i Josip Aurel Crepić, njalo njegovo ime i značaj bio sam nas. Napisao je gramatiku, Nova Relkovića bio je vinkovački župnik To djelo trebalo je služiti slavon-
Vladimir Lunaček, Antun Mar- nekako ponosan i važan jer mu je slavonska i nimačka gramatika. koji se bavio i književnim radom. skom seljaku kao vodič kroz cijelu
tinovski, Franja Žanić, Slavko rad i djelovanje vezano za moj grad, Zbirka, Nek je svašta, predstav- Rodio se 1754.g. u Zadubravlju kod godinu za sve poslove i potrebe.
Mađer, Đuro Šnajder, Boro za naše Vinkovce. Eto razloga da i lja početak pučkoga kalendarskog Slavonskog Broda. Polazio je isuso- U Kućniku navodio je i narodne
Pavlović, Vladimir Rem, Ivan vas podsjetim na ovoga književno- štiva u Hrvatskoj. Pisao je i basne, vačku gimnaziju u Požegi studirao nazive za mjesece, koje su kasnije
Berislav Grigić, Vlado Andrilo- ga velikana Slavonije i Vinkovaca. aforizme, prevodio je s njemačko- Bogosloviju u Zagrebu, a vjerou- s oduševljenjem preuzeli naši ilirci
vić, Nikola Jukić, Mirko Hunjadi, ga, francuskoga i latinskoga. Naj- čiteljski tečaj završio je u Petro- i eto nam i danas u kalendarima
Zvonimir Stahl, Katica Čorkalo, Matija Antun Relković ( 1732. – varadinu. Godine 1794. došao za naših starinskih narodnih naziva
Bogdan Mesinger, Vladimir značajnije Relkovićevo djelo Satir za mjesece. Kod njega je nakon
Reinhofer, Vlasta Markasović, 1798.g. ) zauzima posebno mjesto iliti divji čovik, didaktični spjev župnika u Vinkovce gdje je ostao umirovljenja živio otac Matija
Milan Maćešić, Franjo Tanocki, u povijesti ovoga grada, ali i cijele ispjevan je ikavskom štokavšti- do kraja života. Još kao Ivankovački Antun Reljković koji je umro
Goran Rem, Gordan Nuhanović, Slavonije i Hrvatske. Bio je hrvatski nom, u puku bliskom deseterač- župnik postao je profesorom u vin- 1798.g. Nadživio je oca samo tri
Vladimir Bakarić i drugi. Ma koji prosvjetiteljski prozaik, svestran i kome stihu. Kao uzore slavonsko- kovačkoj gimnaziji. Doseljenjem u
grad to još ima!? izuzetno utjecajan pisac, grama- mu seljaku Relković je navodio Vinkovce suradnja se nastavila na godine. Umro je u 47. godini života
tičar i prevoditelj, poslije Kačića pruske zemlje, koje je obišao kao obostrano zadovoljstvo. Predavao 1801. godine.
Kako nastavljamo s temom o najznačajniji hrvatski autor 18. vojnik za Sedmogodišnjega rata. je vjeronauk, latinski i grčki jezik,
graničarskim Vinkovcima držim stoljeća, čija se djelatnost odrazila Na južnom dijelu današnjeg sre- Dojam je kako bi priču o Relko-
kako je potrebno sjetiti se jednog na književnom, jezikoslovnom, dišnjeg trga nalazila se građevina vićima i drugim značajnim knji-
od slavonskih velikana koji je jedno didaktičnom i prosvjetnom polju. poznata po nazivu Bikara. Ona je ževnicima mogli bolje iskoristi-
vrijeme djelovao i živio u Vinkov- Sin krajiškoga časnika, osnovno bila smještena nasuprot Glavne ti u promoviranja Vinkovaca kao
cima gdje je i završio svoj životni obrazovanje stekao je u franje- Straže, današnjeg Gradskog destinacije kulturnog turizma.
put – Matije Antuna Relkovića. vačkom samostanu u Cerniku te, muzeja, odakle je započinja-
Prva ozbiljnija saznanja o njemu vjerojatno i u nekom od slavonskih la Dugačka ili Duga ulica. U toj
stekao sam 1960./ 61.g. kao učenik samostana. Godine 1748. stupio je zgradi djelovao je kao graničar-
šestoga razreda osnovne škole. u vojsku, gdje je napredovao do čina ski časnik. Na njezinom mjestu
Školu sam pohađao u Vinkovač- kapetana. 1756. godine otišao je u sagrađena je nova poslovna zgrada
kom Novom Selu. Nastavu hrvat- Sedmogodišnji rat, a 1757.g. pao je koja odudara od vojnograničarske
skoga jezika predavala mi je jedna u prusko zarobljeništvo. Zaroblje- arhitekture Trga. Nasuprot vin-
iznimna, neponovljiva, fascinan- ničke dane proveo je u Frankfur- kovačke pošte koja se nalazi u ulici
tna nastavnica koja bitno utjecala tu na Odri, u kući nekog obrazova- koja po njemu nosi ime, nalazila se
ne samo da sam zavolio književ- nog čovjeka, gdje je imao na raspo- kuća u kojoj je živio. Nažalost, ni
nost već i na moj životni poziv, laganju bogatu knjižnicu i gdje je ona nije sačuvana, već je porušena.
gospođa Nedjeljka Molnar. Učenike naučio francuski. Nakon povratka Relković je prvotno sahranjen na
koji su voljeli čitati knjige i koji iz zarobljeništva ponovno je groblju koje se nalazilo uz crkvu
su pokazivali sklonost ka pisanju ušao u vojnu službu. Car Josip sv Ilije, na Meraji. Iz toga groblja
okupljala je u literarnoj sekciji. Uz II. dodijelio mu je 1785.g. titulu
njezinu pomoć sami smo uređivali
i objavljivali školski časopis, a neki
od nas objavili su literarne radove
u dječjim časopisima kakvi su bili
Radost, Modra lasta, Plavi vjesnik
i sarajevske Male novine. Uz nju
divili smo se pjesnicima i sanjali
kako jednoga dana i mi to možemo
postati. U našu školu dovodila je
tada poznate književnike s kojima
smo mogli razgovarati. Za dječake i
djevojčice, kako tada nije bilo tele-
vizije i interneta, bili su to posebni
događaji koji se pamte cijeloga
života. Uz tada poznate književ-
nike čija su djela bila sastavni
dijelovi školske lektire govorila
nam je da su i u našem gradu
živjeli važni pjesnici. Kako bi nam
to dokazala u proljeće 1961. g.,
članove literarne grupe povela je
na gradsko groblje u Kačićevoj ulici
kako bismo obišli i uredili grobove
Matije Antuna Relkovića i Josipa
Kozarca. Uredili smo i cvijećem
okitili grobna mjesta naših knji-
ževnika. Pri kraju našega posla
došao je jedan profesor koji nam
Impressum Redakcija: Foto: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Radio: 332-777
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr Pretplata za 2018. 378 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Cijena jednog primjerka je 6 kn
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
Grafički dizajn: Mirjana Ešegović
Ivan Gale mirjana.esegovic@novosti.hr
Mirela Andabak
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Matija Antun Relković
- hrvatski prosvjetiteljski prozaik, svestran i utjecajan pisac, gramatičar i prevoditelj
Rijetki su gradovi u našoj zemlji, je pričao o životu naših književ- plemića, pa je Relković svojemu ekshumirani su posmrtni ostaci te po potrebi i druge predmete.
pa i šire koji se mogu pohvaliti nika. Gospođa Molnar predstvila prezimenu dodao von Ehrendorf. jednog broja pokojnika, među Zbog rada u Gimnaziji, gdje je
tolikim brojem značajnih pisaca nam je profesora za kojega je rekla Nakon umirovljenja 1786. do ostalima 1846.g. i posmrtni ostatci bio veoma omiljen zanemarivao
koji su ovdje rođeni ili živjeli da je i sam književnik. Kada smo smrti 1798. g. živio je u Vinkov- Matije Antuna Relkovića i prenijeti je svoje župničke obveze pa ga je
poput naših Vinkovaca. Književ- to čuli slušali smo ga i gledali kao cima. Poticaje za pisanje dobio na novo groblje. Njegovo spomen đakovački biskup Matija Antun
nici Matija Antun i Josip Relković, Boga. Tada sam uz Matiju Antuna u doba pruskoga zarobljeništva, obilježje krasi mramorni medaljon Krtica često korio. Počeo je pisati
Josip i Ivan Kozarac, Joza Ivakić, Relkovića i Josipa Kozarca upoznao kada se susreo s prosvjetiteljskom s likom književnika, rad jednog od uz očevu pomoć još u gimnazij-
Josip Bogner, Zlatko Tomičić, Josip i prvi puta slušao vinkovačkog literaturom. U naše krajeve donio najznačajnijih hrvatskih kipara skim danima, u prosvjetiteljskom
Kosor,Vladimir Kovačić, Izidor eruditu i književnika Dionizija je novu sliku svijeta, utemeljenu druge polovice 19. i prvih deset- duhu. Napisao je dva katekizma
Kršnjavi, Ante Kovač, Dionizije Diku Švagelja. U gimnazijskim na idejama francuskog prosvjeti- ljeća 20. stoljeća. Ivana Rendića. za vojnograničarske potrebe,
Švagelj i Miroslav Slavko Mađer danima o Relkoviću doznao sam teljstva. Pragmatizam europskog desetak pjesama, nekoliko drugih
upisali su Vinkovce na književnu puno podataka. Putujući raznim 18. stoljeća našao je u njemu Josip Stjepan Relković Ehren- napisa, a glavno djelo mu je Kućnik
kartu Hrvatske. Uz njih vrijedni krajevima zemlje kada bi se spomi- svoga najvećeg predstavnika u dorfski, sin Matije Antuna objavljen 1796. godine u desetercu.
spomena su i Josip Aurel Crepić, njalo njegovo ime i značaj bio sam nas. Napisao je gramatiku, Nova Relkovića bio je vinkovački župnik To djelo trebalo je služiti slavon-
Vladimir Lunaček, Antun Mar- nekako ponosan i važan jer mu je slavonska i nimačka gramatika. koji se bavio i književnim radom. skom seljaku kao vodič kroz cijelu
tinovski, Franja Žanić, Slavko rad i djelovanje vezano za moj grad, Zbirka, Nek je svašta, predstav- Rodio se 1754.g. u Zadubravlju kod godinu za sve poslove i potrebe.
Mađer, Đuro Šnajder, Boro za naše Vinkovce. Eto razloga da i lja početak pučkoga kalendarskog Slavonskog Broda. Polazio je isuso- U Kućniku navodio je i narodne
Pavlović, Vladimir Rem, Ivan vas podsjetim na ovoga književno- štiva u Hrvatskoj. Pisao je i basne, vačku gimnaziju u Požegi studirao nazive za mjesece, koje su kasnije
Berislav Grigić, Vlado Andrilo- ga velikana Slavonije i Vinkovaca. aforizme, prevodio je s njemačko- Bogosloviju u Zagrebu, a vjerou- s oduševljenjem preuzeli naši ilirci
vić, Nikola Jukić, Mirko Hunjadi, ga, francuskoga i latinskoga. Naj- čiteljski tečaj završio je u Petro- i eto nam i danas u kalendarima
Zvonimir Stahl, Katica Čorkalo, Matija Antun Relković ( 1732. – varadinu. Godine 1794. došao za naših starinskih narodnih naziva
Bogdan Mesinger, Vladimir značajnije Relkovićevo djelo Satir za mjesece. Kod njega je nakon
Reinhofer, Vlasta Markasović, 1798.g. ) zauzima posebno mjesto iliti divji čovik, didaktični spjev župnika u Vinkovce gdje je ostao umirovljenja živio otac Matija
Milan Maćešić, Franjo Tanocki, u povijesti ovoga grada, ali i cijele ispjevan je ikavskom štokavšti- do kraja života. Još kao Ivankovački Antun Reljković koji je umro
Goran Rem, Gordan Nuhanović, Slavonije i Hrvatske. Bio je hrvatski nom, u puku bliskom deseterač- župnik postao je profesorom u vin- 1798.g. Nadživio je oca samo tri
Vladimir Bakarić i drugi. Ma koji prosvjetiteljski prozaik, svestran i kome stihu. Kao uzore slavonsko- kovačkoj gimnaziji. Doseljenjem u
grad to još ima!? izuzetno utjecajan pisac, grama- mu seljaku Relković je navodio Vinkovce suradnja se nastavila na godine. Umro je u 47. godini života
tičar i prevoditelj, poslije Kačića pruske zemlje, koje je obišao kao obostrano zadovoljstvo. Predavao 1801. godine.
Kako nastavljamo s temom o najznačajniji hrvatski autor 18. vojnik za Sedmogodišnjega rata. je vjeronauk, latinski i grčki jezik,
graničarskim Vinkovcima držim stoljeća, čija se djelatnost odrazila Na južnom dijelu današnjeg sre- Dojam je kako bi priču o Relko-
kako je potrebno sjetiti se jednog na književnom, jezikoslovnom, dišnjeg trga nalazila se građevina vićima i drugim značajnim knji-
od slavonskih velikana koji je jedno didaktičnom i prosvjetnom polju. poznata po nazivu Bikara. Ona je ževnicima mogli bolje iskoristi-
vrijeme djelovao i živio u Vinkov- Sin krajiškoga časnika, osnovno bila smještena nasuprot Glavne ti u promoviranja Vinkovaca kao
cima gdje je i završio svoj životni obrazovanje stekao je u franje- Straže, današnjeg Gradskog destinacije kulturnog turizma.
put – Matije Antuna Relkovića. vačkom samostanu u Cerniku te, muzeja, odakle je započinja-
Prva ozbiljnija saznanja o njemu vjerojatno i u nekom od slavonskih la Dugačka ili Duga ulica. U toj
stekao sam 1960./ 61.g. kao učenik samostana. Godine 1748. stupio je zgradi djelovao je kao graničar-
šestoga razreda osnovne škole. u vojsku, gdje je napredovao do čina ski časnik. Na njezinom mjestu
Školu sam pohađao u Vinkovač- kapetana. 1756. godine otišao je u sagrađena je nova poslovna zgrada
kom Novom Selu. Nastavu hrvat- Sedmogodišnji rat, a 1757.g. pao je koja odudara od vojnograničarske
skoga jezika predavala mi je jedna u prusko zarobljeništvo. Zaroblje- arhitekture Trga. Nasuprot vin-
iznimna, neponovljiva, fascinan- ničke dane proveo je u Frankfur- kovačke pošte koja se nalazi u ulici
tna nastavnica koja bitno utjecala tu na Odri, u kući nekog obrazova- koja po njemu nosi ime, nalazila se
ne samo da sam zavolio književ- nog čovjeka, gdje je imao na raspo- kuća u kojoj je živio. Nažalost, ni
nost već i na moj životni poziv, laganju bogatu knjižnicu i gdje je ona nije sačuvana, već je porušena.
gospođa Nedjeljka Molnar. Učenike naučio francuski. Nakon povratka Relković je prvotno sahranjen na
koji su voljeli čitati knjige i koji iz zarobljeništva ponovno je groblju koje se nalazilo uz crkvu
su pokazivali sklonost ka pisanju ušao u vojnu službu. Car Josip sv Ilije, na Meraji. Iz toga groblja
okupljala je u literarnoj sekciji. Uz II. dodijelio mu je 1785.g. titulu
njezinu pomoć sami smo uređivali
i objavljivali školski časopis, a neki
od nas objavili su literarne radove
u dječjim časopisima kakvi su bili
Radost, Modra lasta, Plavi vjesnik
i sarajevske Male novine. Uz nju
divili smo se pjesnicima i sanjali
kako jednoga dana i mi to možemo
postati. U našu školu dovodila je
tada poznate književnike s kojima
smo mogli razgovarati. Za dječake i
djevojčice, kako tada nije bilo tele-
vizije i interneta, bili su to posebni
događaji koji se pamte cijeloga
života. Uz tada poznate književ-
nike čija su djela bila sastavni
dijelovi školske lektire govorila
nam je da su i u našem gradu
živjeli važni pjesnici. Kako bi nam
to dokazala u proljeće 1961. g.,
članove literarne grupe povela je
na gradsko groblje u Kačićevoj ulici
kako bismo obišli i uredili grobove
Matije Antuna Relkovića i Josipa
Kozarca. Uredili smo i cvijećem
okitili grobna mjesta naših knji-
ževnika. Pri kraju našega posla
došao je jedan profesor koji nam
Impressum Redakcija: Foto: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Radio: 332-777
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr Pretplata za 2018. 378 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Cijena jednog primjerka je 6 kn
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
Grafički dizajn: Mirjana Ešegović
Ivan Gale mirjana.esegovic@novosti.hr
Mirela Andabak
