Page 11 - Vinkovački list - 17.8.2018.
P. 11
AK, 17.8.2018. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Nigdar ni tak bilo da ni
nekak bilo
Nakon svršetka prvoga velikoga artikala. Za vrijeme NDH oduzeta 1929. g., gradonačelnik je bio kon- pekarske djelatnosti.
rata promijenila se država, a je od vlasnika židovskog podrijetla troverzni prosrpski orijentira-
Vinkovci počeli su ispisivati novu i poslovala pod upravom državnih ni odvjetnik dr. Pajo Šumanovac Postojale su i neke poluindu-
stranicu svoje povijesti. Vrlo brzo povjerenika. Znatno je uništena koji je tu dužnost obnašao do 1935.
postalo je znano da se očekivanja prilikom savezničkog bombardi- godine. Rođen je u Trnjanima kod strijske i obrtničke radionice
o boljem statusu i životu u zajed- ranja 1944. g. Poslije rata obnov- Sl. Broda, a tragično skončao 1941.
ničkoj državi Južnih Slavena neće ljena u manjem obimu kao državno g. u Jadovnom u Lici. Gimnaziju koje su se bavile preradom kože,
ispuniti. Klasna, socijalna i nacio- poduzeće Srp i čekić, danas se na završio je u Vinkovcima, a studij
nalna neravnopravnost uz među- njenom mjestu nalazi pogon Dale- prava u Zagrebu. Radio kao rezanjem drvene građe i proi-
narodne geopolitičke prilike i kovoda. odvjetnik i javni bilježnik u Vin-
izbijanje novoga velikoga rata kovcima. Voljom politike i proju- zvodnjom cigala. Njihova pro-
dovele su do njezinoga sloma. Zanimljivo je kako su Vinkovci goslavenski orijentiranih stranaka
Republikanske i unitarističke 1926. g. dobili prvo javno kupatilo te izbornih dogovaranja odnosno izvodnja bila je namijenje-
ideje odražavale su se i na lokalne koje su uz svratište kod željeznič- trgovine, nametnut je za grado-
političke prilike kroz djelova- kog kolodvora otvorili Julije i Janka načelnika. Do 1939.g. Hrvati su na lokalnom, domaćem tržištu.
nje brojnih političkih stranaka, Laufer. potiskivani iz Gradskog poglavar-
izbora za lokalnu vlast i gradona- stva i državnih institucija. Nakon Industrija građevinskog materija-
čelnika. U razdoblju od skoro dva Gradsko poglavarstvo na čelu Sporazuma Cvetković Maček
i pol desetljeća na mjestu grado- s Nikolom Jankovićem 1928. g. izgubio je unosni položaj javnog la bila je zastupljena s ciglanama
načelnika izmijenjalo se deset donijelo je odluku o izgradnji tzv. bilježnika. Nakon sloma Jugosla-
osoba. Unatoč nepovoljnim druš- Munjare – vinkovačke elektrane vije ustaše ga uhitile i otpremili Bohn i Kuman te Wilhelmovom
tveno-političkim i ekonomskim čija je izgradnja završena 1929. za Gospić, a odatle u Jadovno.
prilikama u razdoblju između dva godine, no ne i distributivna mreža tvornicom glinenih peći. Nekada
svjetska rata Vinkovci su se ipak koja je završena 1930. g. kada su
mijenjali: gospodarski, teritori- se u opekarskoj industriji većina
jalno, demografski i urbanistički.
radova obavljala ručno. Razvitku
Mijenjali su svoj izgled i veličinu
šireći se u svim pravcima. Tada opekarske industrije, osim siro-
je započela izgradnja vodovoda,
kanalizacije, plinskog osvjetljenja, vinske osnove, išla je u prilog
električna rasvjeta. Uređivane su
i popločavane ulice. Nastajale su činjenica da je ovdje bilo obilje
nove ulice poput Nove ulice ili Ulice
vila, danas Ulice Jurja Dalmatin- radne snage koja se nije imala
ca. Arhitektura grada obogaćena
je pojavom lijepih historicističkih gdje zaposliti pa je morala pri-
i secesijskih zgrada s druge strane
Bosuta, nasuprot Lenija i na nekim hvaćati i teške opekarske poslove.
drugim mjestima.
Od važnijih industrijskih poduzeća
Započeo je i značajniji razvitak
industrije, bankarstva, trgovine i koja su prelazila lokalne okvire kovački odvjetnik bio je gradona-
obrta. čelnik 1938. g., a nakon svršetka
DRAGUTIN NIKO L A MIŠO LEVIN VIKTOR ĐURO PA JO II. svjetskog rata bio prvi posli-
Za prvoga gradonačelni- BASLER JANKOVIĆ MARIĆ PLEMIĆ URBIHA TOPALOVIĆ ŠUMANOVAC jeratni gradonačelnik, ali ne
ka bio je imenovan odvjetnik zadugo obzirom da nije pristao
dr. Đuro Topalović koji je tu u vinkovačkim kućama zasijale Tridesetih godina 20. stoljeća izdvajale su se ciglana braće Bohn biti članom Komunističke partije.
funkciju obnašao od 1921. – 1923. Vinkovci su bili sjedište Kotarskog i Ferolim U predratnom periodu gradona-
g. Prije i poslije isteka mandata električne žarulje. Do 1931. g. načelništva, Carinarnice, Direkcije čelnik je bio ing. Dragutin Basler,
bio je istaknuti član vinkovačke državnih šuma, Brodske imovne Promjene su se i u selima arhitekt, koji je projektirao i sudje-
knjižnice i čitaonice, a u vinko- javna rasvjeta u Vinkovcima bila općine i Gradskog poglavarstva. okolnog prostora koji je bio funk- lovao u izgradnji najljepših vinko-
vačkoj povijesti zabilježen je kao Razvila su se uglavnom manja cionalno povezanom s gradom i u vačkih zgrada, poput Schlesinge-
prvi predsjednik HGŠK Cibalije. plinska. Plinara se nalazila odmah industrijska poduzeća, a vlasnici koji su se sve više počeli useljavati. rove dvokatnice, Doma Hrvatskog
Nakon njega do 1929. g. grado- su im podrijetlom bili Nijemci, sokola, zgrada šumarija i stanove
načelnik je bio odvjetnik Nikola uz prugu na kraju nekadašnje Ulice Židovi, Mađari ili Slovaci. Sve je izraženije bilo iskorišći- za zaposlenike Brodske imovne
Janković. Jankovići su bili imućna Osnovano je nekoliko većih vanje šuma. Započelo se s većom općine, kuću odvjetnika Viktora
srpska obitelj cincarskog podri- kralja Aleksandra, današnje Zvo- pilana. Prehrambene industrijske preradom drvne mase. Urbihe i druge. Jedno vrijeme bio
jetla čija su se djeca školovala u pogone predstavljali su tvornica je i predsjednik predratne vin-
Beču, Zagrebu i drugim europskim nimirove ulice na mjestu gdje se za preradu ulja, pivovara i klaonica Izvedeni su lokalni melioracij- kovačke Cibalije i s Martinom
gradovima. te nekoliko paromlinova kao što su ski radovi i izvršene kvantitativne Ballingom sudjelovao u izgradnji
danas nalazi Hotel Gem. Dotada su Prvi vinkovački paromlin J. Schle- i kvalitativne promjene u ratarskoj tribine na stadionu HGŠK Cibalije
U tom razdoblju u Vinkovcima singer & sin, Novi vinkovač- i stočarskoj proizvodnji. za koju je besplatno načinio
je 1923. g. osnovano Trgovačko rasvjetu imali samo središte grada, ki paromlin E. Bačoke, paromlin nacrte te nadgledao izgradnju.
društvo Ferolim, tvornica limene Slavonija Lj. Engela i neki drugi. Grad i okolni prostor Za vrijeme II. svjetskoga rata,
i željezne robe. Ferolim R. Grossa, javne ustanove i kuće imućnih Tekstilna industrija bila je postali su imigracijski pri- tada više nije bio gradonačelnik
bila je jedna od najznačajnijih zastupljena s nekoliko manjih vlačniji, što se odrazilo na Nijemci su ga otpremili u logor u
tvornica metalnih proizvoda u građana. Plinara je prestala raditi poduzeća kao što su Štefanova porastu broja stanovnika. Njemačkoj. Premda podrijetlom
tadašnjoj Kraljevini SHS. Bila je tvornica za preradu vune i Nijemac, rođen u Jarminama, nije
to tada u Slavoniji prva moderna 1938. godine. pletene odjeće, tvornica vunene Nakon Šumanovca, 1935. g. se htio izjašnjavati kao Nijemac,
tvornica lijevanog poljoprivred- robe I. Šmituca, Viteks, tvornica dužnost gradonačelnika obnašali već kao Hrvat. Nakon povratka iz
nog oruđa, štednjaka i peći, koja U to vrijeme Vinkovci su imali A. Borovica koja je proizvodi- su dr. Levin Plemić, iznimno logora odselio se u Zagreb gdje je
je izrasla u najvećega proizvođa- la vatu za krojačke obrtnike i obrazovana, aktivna i cijenjena po direktivi radio u upravi želje-
ča poljoprivrednog oruđa u jugo- kožaru koju su 1930. g. moderni- jorgane, tvornica J. Zilzera za osoba u tadašnjem društve- znica. Poginuo je na poslovnom
istočnom dijelu Europe. Zapošlja- preradu kudjelje, tvornica N. nom i kulturnom životu grada. putovanju pri prijelazu željeznič-
vala je oko 200 radnika. Pred II. zirala braća Marton, a koja je zapo- Schlesingera & komp., proizvod- Od 1935. – 1938. g. gradonačelnik ke pruge automobilom kod Čulinca
svjetski rat proizvodila je oko 200 nja šešira J. Ćurko & sin, pro- Vinkovaca bio je također odvjetnik blizu Zagreba 1947. godine.
šljavala oko 40 radnika. Sirovinu izvodnja ćilima Vitas i slično. Mišo Marić koji je odvjetničku Đuro Bader bio je gradonačelnik
Poljoprivrednim proizvo- aktivnost započeo i jedno vrijeme 1940., a Franjo Dučmelić u ratnom
je dobivala od Gradske klaonice, dima bogata okolica pogo- obavljao kod dr. Paje Šumanovca. periodu od 1941- 1945. godine.
dovala je razvoju mlinarsko Zbog političkog neslaganja i drugih
a snabdijevala je brojne opančare razloga dolazili su u konflikte i Tijekom II. svjetskog rata,
sudske procese o čemu su naveliko Vinkovci su doživjeli velika
oko 8 i oko 40 postolara u gradu i pisale lokalne tiskovine koje stradanja prilikom savezničkog
su tada izlazile u Vinkovcima. bombardiranja. Ginuli su stanov-
bližoj okolici. U Viktor Urbiha također poznati vin- nici, uništavane su kuće i gos-
podarski objekti, pa se nakon
gradu čija je okolica bila poznata njegovog svršetka opet moralo
ispočetka.
po uzgoju stoke proizvodnji te
Bila su to teška vremena, no i
preradi mesa 1931. g. u Ervenici nada za bolja vremena tada, pa i
sada - “ Nigdar ni tak bilo da ni
sagrađena je i dugo godina i nakon nekak bilo, pak ni vezda ne bu
da nam nekak ne bu.“ ( Miroslav
drugog velikoga rata djelovala Krleža)
Klaonica Vinkovci.
Zbog strateških razloga
sagrađena je vojarna potom tzv.
Oficirski dom, i druge ustanove
poput Hrvatskog i Sokolskog doma
koje su djelovale na kulturni i
društveni život grada.
Poslije uvođenja diktature Alek-
sandra Karađorđevića, u siječnju
Impressum Redakcija: Foto: Pretplata za 2018. 378 kn Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Naklada: 1800
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr Cijena jednog primjerka je 6 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: OIB: 64415267112
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje
Grafički dizajn: Mirjana Ešegović
Ivan Gale mirjana.esegovic@novosti.hr
Mirela Andabak Tel: 032/332-250
Milan Lazarević - Zolja Radio: 332-777
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Nigdar ni tak bilo da ni
nekak bilo
Nakon svršetka prvoga velikoga artikala. Za vrijeme NDH oduzeta 1929. g., gradonačelnik je bio kon- pekarske djelatnosti.
rata promijenila se država, a je od vlasnika židovskog podrijetla troverzni prosrpski orijentira-
Vinkovci počeli su ispisivati novu i poslovala pod upravom državnih ni odvjetnik dr. Pajo Šumanovac Postojale su i neke poluindu-
stranicu svoje povijesti. Vrlo brzo povjerenika. Znatno je uništena koji je tu dužnost obnašao do 1935.
postalo je znano da se očekivanja prilikom savezničkog bombardi- godine. Rođen je u Trnjanima kod strijske i obrtničke radionice
o boljem statusu i životu u zajed- ranja 1944. g. Poslije rata obnov- Sl. Broda, a tragično skončao 1941.
ničkoj državi Južnih Slavena neće ljena u manjem obimu kao državno g. u Jadovnom u Lici. Gimnaziju koje su se bavile preradom kože,
ispuniti. Klasna, socijalna i nacio- poduzeće Srp i čekić, danas se na završio je u Vinkovcima, a studij
nalna neravnopravnost uz među- njenom mjestu nalazi pogon Dale- prava u Zagrebu. Radio kao rezanjem drvene građe i proi-
narodne geopolitičke prilike i kovoda. odvjetnik i javni bilježnik u Vin-
izbijanje novoga velikoga rata kovcima. Voljom politike i proju- zvodnjom cigala. Njihova pro-
dovele su do njezinoga sloma. Zanimljivo je kako su Vinkovci goslavenski orijentiranih stranaka
Republikanske i unitarističke 1926. g. dobili prvo javno kupatilo te izbornih dogovaranja odnosno izvodnja bila je namijenje-
ideje odražavale su se i na lokalne koje su uz svratište kod željeznič- trgovine, nametnut je za grado-
političke prilike kroz djelova- kog kolodvora otvorili Julije i Janka načelnika. Do 1939.g. Hrvati su na lokalnom, domaćem tržištu.
nje brojnih političkih stranaka, Laufer. potiskivani iz Gradskog poglavar-
izbora za lokalnu vlast i gradona- stva i državnih institucija. Nakon Industrija građevinskog materija-
čelnika. U razdoblju od skoro dva Gradsko poglavarstvo na čelu Sporazuma Cvetković Maček
i pol desetljeća na mjestu grado- s Nikolom Jankovićem 1928. g. izgubio je unosni položaj javnog la bila je zastupljena s ciglanama
načelnika izmijenjalo se deset donijelo je odluku o izgradnji tzv. bilježnika. Nakon sloma Jugosla-
osoba. Unatoč nepovoljnim druš- Munjare – vinkovačke elektrane vije ustaše ga uhitile i otpremili Bohn i Kuman te Wilhelmovom
tveno-političkim i ekonomskim čija je izgradnja završena 1929. za Gospić, a odatle u Jadovno.
prilikama u razdoblju između dva godine, no ne i distributivna mreža tvornicom glinenih peći. Nekada
svjetska rata Vinkovci su se ipak koja je završena 1930. g. kada su
mijenjali: gospodarski, teritori- se u opekarskoj industriji većina
jalno, demografski i urbanistički.
radova obavljala ručno. Razvitku
Mijenjali su svoj izgled i veličinu
šireći se u svim pravcima. Tada opekarske industrije, osim siro-
je započela izgradnja vodovoda,
kanalizacije, plinskog osvjetljenja, vinske osnove, išla je u prilog
električna rasvjeta. Uređivane su
i popločavane ulice. Nastajale su činjenica da je ovdje bilo obilje
nove ulice poput Nove ulice ili Ulice
vila, danas Ulice Jurja Dalmatin- radne snage koja se nije imala
ca. Arhitektura grada obogaćena
je pojavom lijepih historicističkih gdje zaposliti pa je morala pri-
i secesijskih zgrada s druge strane
Bosuta, nasuprot Lenija i na nekim hvaćati i teške opekarske poslove.
drugim mjestima.
Od važnijih industrijskih poduzeća
Započeo je i značajniji razvitak
industrije, bankarstva, trgovine i koja su prelazila lokalne okvire kovački odvjetnik bio je gradona-
obrta. čelnik 1938. g., a nakon svršetka
DRAGUTIN NIKO L A MIŠO LEVIN VIKTOR ĐURO PA JO II. svjetskog rata bio prvi posli-
Za prvoga gradonačelni- BASLER JANKOVIĆ MARIĆ PLEMIĆ URBIHA TOPALOVIĆ ŠUMANOVAC jeratni gradonačelnik, ali ne
ka bio je imenovan odvjetnik zadugo obzirom da nije pristao
dr. Đuro Topalović koji je tu u vinkovačkim kućama zasijale Tridesetih godina 20. stoljeća izdvajale su se ciglana braće Bohn biti članom Komunističke partije.
funkciju obnašao od 1921. – 1923. Vinkovci su bili sjedište Kotarskog i Ferolim U predratnom periodu gradona-
g. Prije i poslije isteka mandata električne žarulje. Do 1931. g. načelništva, Carinarnice, Direkcije čelnik je bio ing. Dragutin Basler,
bio je istaknuti član vinkovačke državnih šuma, Brodske imovne Promjene su se i u selima arhitekt, koji je projektirao i sudje-
knjižnice i čitaonice, a u vinko- javna rasvjeta u Vinkovcima bila općine i Gradskog poglavarstva. okolnog prostora koji je bio funk- lovao u izgradnji najljepših vinko-
vačkoj povijesti zabilježen je kao Razvila su se uglavnom manja cionalno povezanom s gradom i u vačkih zgrada, poput Schlesinge-
prvi predsjednik HGŠK Cibalije. plinska. Plinara se nalazila odmah industrijska poduzeća, a vlasnici koji su se sve više počeli useljavati. rove dvokatnice, Doma Hrvatskog
Nakon njega do 1929. g. grado- su im podrijetlom bili Nijemci, sokola, zgrada šumarija i stanove
načelnik je bio odvjetnik Nikola uz prugu na kraju nekadašnje Ulice Židovi, Mađari ili Slovaci. Sve je izraženije bilo iskorišći- za zaposlenike Brodske imovne
Janković. Jankovići su bili imućna Osnovano je nekoliko većih vanje šuma. Započelo se s većom općine, kuću odvjetnika Viktora
srpska obitelj cincarskog podri- kralja Aleksandra, današnje Zvo- pilana. Prehrambene industrijske preradom drvne mase. Urbihe i druge. Jedno vrijeme bio
jetla čija su se djeca školovala u pogone predstavljali su tvornica je i predsjednik predratne vin-
Beču, Zagrebu i drugim europskim nimirove ulice na mjestu gdje se za preradu ulja, pivovara i klaonica Izvedeni su lokalni melioracij- kovačke Cibalije i s Martinom
gradovima. te nekoliko paromlinova kao što su ski radovi i izvršene kvantitativne Ballingom sudjelovao u izgradnji
danas nalazi Hotel Gem. Dotada su Prvi vinkovački paromlin J. Schle- i kvalitativne promjene u ratarskoj tribine na stadionu HGŠK Cibalije
U tom razdoblju u Vinkovcima singer & sin, Novi vinkovač- i stočarskoj proizvodnji. za koju je besplatno načinio
je 1923. g. osnovano Trgovačko rasvjetu imali samo središte grada, ki paromlin E. Bačoke, paromlin nacrte te nadgledao izgradnju.
društvo Ferolim, tvornica limene Slavonija Lj. Engela i neki drugi. Grad i okolni prostor Za vrijeme II. svjetskoga rata,
i željezne robe. Ferolim R. Grossa, javne ustanove i kuće imućnih Tekstilna industrija bila je postali su imigracijski pri- tada više nije bio gradonačelnik
bila je jedna od najznačajnijih zastupljena s nekoliko manjih vlačniji, što se odrazilo na Nijemci su ga otpremili u logor u
tvornica metalnih proizvoda u građana. Plinara je prestala raditi poduzeća kao što su Štefanova porastu broja stanovnika. Njemačkoj. Premda podrijetlom
tadašnjoj Kraljevini SHS. Bila je tvornica za preradu vune i Nijemac, rođen u Jarminama, nije
to tada u Slavoniji prva moderna 1938. godine. pletene odjeće, tvornica vunene Nakon Šumanovca, 1935. g. se htio izjašnjavati kao Nijemac,
tvornica lijevanog poljoprivred- robe I. Šmituca, Viteks, tvornica dužnost gradonačelnika obnašali već kao Hrvat. Nakon povratka iz
nog oruđa, štednjaka i peći, koja U to vrijeme Vinkovci su imali A. Borovica koja je proizvodi- su dr. Levin Plemić, iznimno logora odselio se u Zagreb gdje je
je izrasla u najvećega proizvođa- la vatu za krojačke obrtnike i obrazovana, aktivna i cijenjena po direktivi radio u upravi želje-
ča poljoprivrednog oruđa u jugo- kožaru koju su 1930. g. moderni- jorgane, tvornica J. Zilzera za osoba u tadašnjem društve- znica. Poginuo je na poslovnom
istočnom dijelu Europe. Zapošlja- preradu kudjelje, tvornica N. nom i kulturnom životu grada. putovanju pri prijelazu željeznič-
vala je oko 200 radnika. Pred II. zirala braća Marton, a koja je zapo- Schlesingera & komp., proizvod- Od 1935. – 1938. g. gradonačelnik ke pruge automobilom kod Čulinca
svjetski rat proizvodila je oko 200 nja šešira J. Ćurko & sin, pro- Vinkovaca bio je također odvjetnik blizu Zagreba 1947. godine.
šljavala oko 40 radnika. Sirovinu izvodnja ćilima Vitas i slično. Mišo Marić koji je odvjetničku Đuro Bader bio je gradonačelnik
Poljoprivrednim proizvo- aktivnost započeo i jedno vrijeme 1940., a Franjo Dučmelić u ratnom
je dobivala od Gradske klaonice, dima bogata okolica pogo- obavljao kod dr. Paje Šumanovca. periodu od 1941- 1945. godine.
dovala je razvoju mlinarsko Zbog političkog neslaganja i drugih
a snabdijevala je brojne opančare razloga dolazili su u konflikte i Tijekom II. svjetskog rata,
sudske procese o čemu su naveliko Vinkovci su doživjeli velika
oko 8 i oko 40 postolara u gradu i pisale lokalne tiskovine koje stradanja prilikom savezničkog
su tada izlazile u Vinkovcima. bombardiranja. Ginuli su stanov-
bližoj okolici. U Viktor Urbiha također poznati vin- nici, uništavane su kuće i gos-
podarski objekti, pa se nakon
gradu čija je okolica bila poznata njegovog svršetka opet moralo
ispočetka.
po uzgoju stoke proizvodnji te
Bila su to teška vremena, no i
preradi mesa 1931. g. u Ervenici nada za bolja vremena tada, pa i
sada - “ Nigdar ni tak bilo da ni
sagrađena je i dugo godina i nakon nekak bilo, pak ni vezda ne bu
da nam nekak ne bu.“ ( Miroslav
drugog velikoga rata djelovala Krleža)
Klaonica Vinkovci.
Zbog strateških razloga
sagrađena je vojarna potom tzv.
Oficirski dom, i druge ustanove
poput Hrvatskog i Sokolskog doma
koje su djelovale na kulturni i
društveni život grada.
Poslije uvođenja diktature Alek-
sandra Karađorđevića, u siječnju
Impressum Redakcija: Foto: Pretplata za 2018. 378 kn Vinkovacki
Željko Komljenović, Dario Lamut Naklada: 1800
Direktorica: Aneta Pšihistal, dario.lamut@novosti.hr Cijena jednog primjerka je 6 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: OIB: 64415267112
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje
Grafički dizajn: Mirjana Ešegović
Ivan Gale mirjana.esegovic@novosti.hr
Mirela Andabak Tel: 032/332-250
Milan Lazarević - Zolja Radio: 332-777
