Page 11 - Vinkovački list 14. rujna 2018.
P. 11
AK, 14.9.2018. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Pjesma blaži, pjesma snaži, diže,
žari, sladi, ori, pjesma zbori
ijepo je ovih dana biti u Vinkov- 1886. godine. je nekoliko vrsnih plesača koji su se sudjeluje preko dvije stotine Spačva, osnovali su tamburaški
cima. Sve je živnulo, događanja kao Nakon Sloge koja je djelovala nakon odlaska na studij uključili u aktivnih članova: dječje folklorne sastav, okosnicu današnjega res-
u priči, pa kako i ne bi, Vinkovač- rad najboljih folklornih sekcija i grupe od 6-10 godina i od 11-14 pektabilnoga KUD Šumari koje
ke su jeseni. U večernjim satima nekoliko godina osnovano je društava među kojima i poznatog godina, prva postava od 15-40 je s vremenom preraslo lokalne
prepune su ljetne terasi na Trgu Hrvatsko pjevačko društvo čiji zagrebačkog Lada. Tamburašku godina te tamburaški sastav. U okvire. Od početka do danas kroz
bana Josipa Šokčevića, Šokačkoga je prvi predsjednik 1900. g. bio sekciju vodilo je nekoliko dirigena- svojoj vlastitoj riznici Kulturno Društvo je prošao velik broj ljudi,
sokaka na Trgu Franje Tuđmana, Ivan pl. Domac – Privlački, a pot- ta među kojima posebnu pozornost umjetničko društvo Lisinski šumarskih stručnjaka, djece i
šator i prostor oko njega na Trgu predsjednik Franjo Radauš mlađi. zaslužuje Mirko Brodšnajder koji posjeduje bogat sadržaj izvornih mladeži, svrstanih u različitim
Vinkovačkih jeseni. Puno je kako Od 1901. g. društvo je imalo ime je skladao nekoliko pjesama, a narodnih nošnji, u čijoj su obnovi sekcijama, skupljajući kulturno
starijih tako i mladih i u drugim pjesnika Matije Antuna Relkovića. među njima i vrlo popularnu Moji većim dijelom pomogli: Poglavar- bogatstvo našega kraja i prenoseći
ulicama u samom središtu grada, Prvi zborovođa je bio Josip Epner, Vinkovci. Također tamburaškim stvo grada Vinkovaca , Vukovar- ga brojnom gledateljstvu na
kao u kakvom turističkom središtu a prve prostorije nalazile su se u tajnama naučio je brojne vinkovač- sko-srijemska županija i Ministar- svojim koncertima. Prekretnica u
na vrhuncu sezone negdje na našem gostionici Militär, danas sjedište ke djevojčice i mladiće od kojih su stvo turizma Republike Hrvatske. radu društva uslijedila je kada je
Jadranu. Sa svih strana odzvanjaju KUD Šumari.U razdoblju između neki osnovali vrlo kvalitetne prve Kulturno umjetničko društvo u društvo došao Ivica Orešković,
zvuci tambura i drugih glazbala, ori dva velika rata Hrvatsko pjevačko i tamburaške sastave u Vinkovci- Lisinski poznato je po ljepoti umjet- vrsni poznavatelj folklora, koji
se pjesma na sve strane i priprema glazbeno društvo (HPGD) Relković ma, a također bavili se skladanjem ničkih plesnih pokreta i figura, počinje rad na koreografiji slavon-
za svečanost otvorenja Jeseni i bio je glavni nositelji organiza- i aranžiranjem skladbi. Nakon osa- iznijansiranosti glazbenih tonova skih plesova, a s njim i profesio-
priredbi koje će se održati ovih tor cjelokupnoga kulturno-zabav- mostaljenja Republike Hrvatske i glasova što pokazuju i njihovi nalniji pristup folklornoj plesnoj
dana. nog života Vinkovaca, posebice u društvo je nastavilo djelovati pod brojni nastupi, priznanja i nagrade umjetnosti. Njegovanjem etno-
periodu kada je njegov zborovođa nazivom HŽKUD Reljković. na različitim smotrama folklora glazbe vinkovačkog i slavonskog
Unatoč svakodnevnim bio veliki hrvatski muzikolog u Hrvatskoj i Europi (Austrija, melosa, kao i plesnih koreografi-
teškoćama i uvjetima u kojima Slavko Janković. U Relkoviću sudje- Početkom 50 – tih godina 20. st. ja tzv. Panonske zone programski
živimo, mi smo narod vesele ćudi Belgija, Bugarska, Francuska, je obogaćena aktivnost i kvaliteta
i vrela srca, a pjesma nam je vjerna lovali su mnogobrojni Vinkovčani djelovalo je i RKPD Vladimir Nazor Grčka, Njemačka, Rumunjska, Šumara koji su prvi javni nastup
suputnica života. Nekad davno bez obzira na nacionalnost koje je imalo pjevačku, tamburašku Rusija, Slovačka, Španjolska, kao KUD »Šumari« imali 1973. g.
pjesnik reče: pjesma blaži, pjesma i folklornu sekciju. Švicarska, Irska, Ukrajina itd...), a na Vinkovačkim jesenima glazbe-
snaži, diže, žari, sladi, ori, pjesma Godine 1910. umjesto dotadaš- i van Europe :Venezuela, Karibi, no-scenskim recitalom »Pozdrav
zbori. Pjesmom se slavi Bog, veliča njeg Srpskog crkvenog pjevačkog KUD Živan Sedlan djelovao je u Kanada i SAD. Ovo gradsko društvo šumama«. Tijekom godina bilo je
domovina, zavičaj, narod, ljubav, društva koje je djelovalo od 1886. okviru vinkovačke Gimnazije. Dje- jedinstveno je i kao domaćin, mnogo raznih turneja, gostova-
radost, sreća i veselje, bol i tuga, g. djelovalo je u doba Kraljevine lomično je upotpunio prazninu, organizator jedinog koreografira- nja i nastupa u zemlji i inozem-
prijateljstvo….. Pjesmom se odgaja Jugoslavije Srpsko pjevačko društva koja je ranijih godina postojala nog Festivala folklora u Hrvatskoj stvu, obavljeno je audio snimanje
i oplemenjuje ljudska duša. U Vila. u kulturno-umjetničkom radu Robert Bajtal koji se tradicional- tamburaša, pjevača solista, te
ovakvim prigodama uz modernu, omladine. no održava od 2000. g. Kroz dugo- okteta muške pjevačke skupine za
aktualnu, trendovsku, zabavnu Nakon II. svjetskog rata u Vin- godišnji rad Kulturno umjetničkog Radio televiziju Zagreb s više od 20
pjeva se i svira i ono što su pjevali kovcima osnovano je nekoliko kul- Slabost mu je bila u činjenici, društva Lisinski prošlo je nekoliko »numera« pjesama i poskočica.
naši stari da se ne zaboravi, da se turno-umjetničkih društava. Naj- što u svoje redove nije okupljao tisuća građana grada Vinkovaca i
pamti i da pjevaju i naši mladi. starije bio je ŽKUD Maksim Gorki. omladinu izvan okolice doprinoseći svojim plesom Pored spomenutih u Vinkov-
Sve to na ulicama i pozornicama Društvo je imalo folklornu sekciju, i pjesmom očuvanju i razvoju cima djelovali su i druga kultur-
Vinkovaca izvode danas profesio- tamburaški orkestar, mješoviti Gimnazije. hrvatske kulturne tradicije. no-umjetnička društva kao što su
nalni popularni pjevači i grupe, ali i pjevački zbor, muški i ženski zbor. Kulturno umjetničko društvo KUD Žeteoci i KUD Tkanica koji su
članovi amaterskih kulturno umjet- Društvo je okupljalo veliki broj vin- Lisinski kao i željezničarski Maksim U vrijeme kada se tamburica obuhvaćali kako starije tako i mlađe
ničkih društava koji u Vinkovce kovačkih željezničara, aktivnih je Gorki pronio je ime Vinkovaca rijetko čula, ili stavljala hrvatska članove i godinama čuvali bogatu
dolaze iz raznih krajeva Hrvatske bilo oko 300, a podupirujućih oko diljem bivše države i svijeta trobojnica oko struka, marljivi glazbenu, tamburašku i folklornu
i dijaspore kako bi pokazale i pro- 1200. U folklornoj sekciji koja je svojim kvalitetnim nastupima na šumari daleke 1952. godine u srcu tradiciju Vinkovaca na koju smo
movirale uz pjesmu i ples svoje tra- svojim nastupima i koreografijama poznatim priredbama i festivalima. spačvanskih šuma, na radilištu ponosni i u kojoj uživamo. Uživajte
dicijske običaje i narodnu baštinu. nastupala diljem bivše države te u Društvo je osnovano 1951. i vi poštovani čitatelji, kad ako ne
nekoliko zemalja Europe nastupalo godine i od tada djeluje svojim sada, u doba naših jeseni.
Poznato je kako su Vinkovci radom u grupama u kojima
metropola Šokadije, poznati
između ostaloga po specifičnom
glazbenom i plesnom izričaju koje
datira od davnih vremena. Vinkov-
čani i stanovnici okolnih sela znali
su se lijepo zabavljati ne samo u
obiteljskim tradicijskim prigodama,
poput svatova i sličnoga, već vrlo
rano i u uređenim priredbama
čiji su organizatori bili društva i
udruge od kojih su dolazeće gene-
racije to naslijedile. Vrijedno je to
spomena bar u vrijeme Vinkovač-
kih jeseni.
Još u doba Vojne granice u Vin-
kovcima je 1872. godine inicijati-
vom vojničkih časnika i pukovnika
Nikole Todorovića osnovano je
Pjevačko i glazbeno društvo Sloga
koje je u kavanama Crni konjić,
K Caru austrijskom, hotelima
Lehrner i Slavonija imalo nastupe.
Pjevačkim zborom ravnao je Ivan
Tropsch. Društvo je djelovalo do
Impressum Redakcija: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Željko Komljenović, Ivan Gale Radio: 332-777
Direktorica: Aneta Pšihistal, Mirela Andabak Pretplata za 2018. 378 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Milan Lazarević - Zolja Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Cijena jednog primjerka je 6 kn
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
Mirjana Ešegović
mirjana.esegovic@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Pjesma blaži, pjesma snaži, diže,
žari, sladi, ori, pjesma zbori
ijepo je ovih dana biti u Vinkov- 1886. godine. je nekoliko vrsnih plesača koji su se sudjeluje preko dvije stotine Spačva, osnovali su tamburaški
cima. Sve je živnulo, događanja kao Nakon Sloge koja je djelovala nakon odlaska na studij uključili u aktivnih članova: dječje folklorne sastav, okosnicu današnjega res-
u priči, pa kako i ne bi, Vinkovač- rad najboljih folklornih sekcija i grupe od 6-10 godina i od 11-14 pektabilnoga KUD Šumari koje
ke su jeseni. U večernjim satima nekoliko godina osnovano je društava među kojima i poznatog godina, prva postava od 15-40 je s vremenom preraslo lokalne
prepune su ljetne terasi na Trgu Hrvatsko pjevačko društvo čiji zagrebačkog Lada. Tamburašku godina te tamburaški sastav. U okvire. Od početka do danas kroz
bana Josipa Šokčevića, Šokačkoga je prvi predsjednik 1900. g. bio sekciju vodilo je nekoliko dirigena- svojoj vlastitoj riznici Kulturno Društvo je prošao velik broj ljudi,
sokaka na Trgu Franje Tuđmana, Ivan pl. Domac – Privlački, a pot- ta među kojima posebnu pozornost umjetničko društvo Lisinski šumarskih stručnjaka, djece i
šator i prostor oko njega na Trgu predsjednik Franjo Radauš mlađi. zaslužuje Mirko Brodšnajder koji posjeduje bogat sadržaj izvornih mladeži, svrstanih u različitim
Vinkovačkih jeseni. Puno je kako Od 1901. g. društvo je imalo ime je skladao nekoliko pjesama, a narodnih nošnji, u čijoj su obnovi sekcijama, skupljajući kulturno
starijih tako i mladih i u drugim pjesnika Matije Antuna Relkovića. među njima i vrlo popularnu Moji većim dijelom pomogli: Poglavar- bogatstvo našega kraja i prenoseći
ulicama u samom središtu grada, Prvi zborovođa je bio Josip Epner, Vinkovci. Također tamburaškim stvo grada Vinkovaca , Vukovar- ga brojnom gledateljstvu na
kao u kakvom turističkom središtu a prve prostorije nalazile su se u tajnama naučio je brojne vinkovač- sko-srijemska županija i Ministar- svojim koncertima. Prekretnica u
na vrhuncu sezone negdje na našem gostionici Militär, danas sjedište ke djevojčice i mladiće od kojih su stvo turizma Republike Hrvatske. radu društva uslijedila je kada je
Jadranu. Sa svih strana odzvanjaju KUD Šumari.U razdoblju između neki osnovali vrlo kvalitetne prve Kulturno umjetničko društvo u društvo došao Ivica Orešković,
zvuci tambura i drugih glazbala, ori dva velika rata Hrvatsko pjevačko i tamburaške sastave u Vinkovci- Lisinski poznato je po ljepoti umjet- vrsni poznavatelj folklora, koji
se pjesma na sve strane i priprema glazbeno društvo (HPGD) Relković ma, a također bavili se skladanjem ničkih plesnih pokreta i figura, počinje rad na koreografiji slavon-
za svečanost otvorenja Jeseni i bio je glavni nositelji organiza- i aranžiranjem skladbi. Nakon osa- iznijansiranosti glazbenih tonova skih plesova, a s njim i profesio-
priredbi koje će se održati ovih tor cjelokupnoga kulturno-zabav- mostaljenja Republike Hrvatske i glasova što pokazuju i njihovi nalniji pristup folklornoj plesnoj
dana. nog života Vinkovaca, posebice u društvo je nastavilo djelovati pod brojni nastupi, priznanja i nagrade umjetnosti. Njegovanjem etno-
periodu kada je njegov zborovođa nazivom HŽKUD Reljković. na različitim smotrama folklora glazbe vinkovačkog i slavonskog
Unatoč svakodnevnim bio veliki hrvatski muzikolog u Hrvatskoj i Europi (Austrija, melosa, kao i plesnih koreografi-
teškoćama i uvjetima u kojima Slavko Janković. U Relkoviću sudje- Početkom 50 – tih godina 20. st. ja tzv. Panonske zone programski
živimo, mi smo narod vesele ćudi Belgija, Bugarska, Francuska, je obogaćena aktivnost i kvaliteta
i vrela srca, a pjesma nam je vjerna lovali su mnogobrojni Vinkovčani djelovalo je i RKPD Vladimir Nazor Grčka, Njemačka, Rumunjska, Šumara koji su prvi javni nastup
suputnica života. Nekad davno bez obzira na nacionalnost koje je imalo pjevačku, tamburašku Rusija, Slovačka, Španjolska, kao KUD »Šumari« imali 1973. g.
pjesnik reče: pjesma blaži, pjesma i folklornu sekciju. Švicarska, Irska, Ukrajina itd...), a na Vinkovačkim jesenima glazbe-
snaži, diže, žari, sladi, ori, pjesma Godine 1910. umjesto dotadaš- i van Europe :Venezuela, Karibi, no-scenskim recitalom »Pozdrav
zbori. Pjesmom se slavi Bog, veliča njeg Srpskog crkvenog pjevačkog KUD Živan Sedlan djelovao je u Kanada i SAD. Ovo gradsko društvo šumama«. Tijekom godina bilo je
domovina, zavičaj, narod, ljubav, društva koje je djelovalo od 1886. okviru vinkovačke Gimnazije. Dje- jedinstveno je i kao domaćin, mnogo raznih turneja, gostova-
radost, sreća i veselje, bol i tuga, g. djelovalo je u doba Kraljevine lomično je upotpunio prazninu, organizator jedinog koreografira- nja i nastupa u zemlji i inozem-
prijateljstvo….. Pjesmom se odgaja Jugoslavije Srpsko pjevačko društva koja je ranijih godina postojala nog Festivala folklora u Hrvatskoj stvu, obavljeno je audio snimanje
i oplemenjuje ljudska duša. U Vila. u kulturno-umjetničkom radu Robert Bajtal koji se tradicional- tamburaša, pjevača solista, te
ovakvim prigodama uz modernu, omladine. no održava od 2000. g. Kroz dugo- okteta muške pjevačke skupine za
aktualnu, trendovsku, zabavnu Nakon II. svjetskog rata u Vin- godišnji rad Kulturno umjetničkog Radio televiziju Zagreb s više od 20
pjeva se i svira i ono što su pjevali kovcima osnovano je nekoliko kul- Slabost mu je bila u činjenici, društva Lisinski prošlo je nekoliko »numera« pjesama i poskočica.
naši stari da se ne zaboravi, da se turno-umjetničkih društava. Naj- što u svoje redove nije okupljao tisuća građana grada Vinkovaca i
pamti i da pjevaju i naši mladi. starije bio je ŽKUD Maksim Gorki. omladinu izvan okolice doprinoseći svojim plesom Pored spomenutih u Vinkov-
Sve to na ulicama i pozornicama Društvo je imalo folklornu sekciju, i pjesmom očuvanju i razvoju cima djelovali su i druga kultur-
Vinkovaca izvode danas profesio- tamburaški orkestar, mješoviti Gimnazije. hrvatske kulturne tradicije. no-umjetnička društva kao što su
nalni popularni pjevači i grupe, ali i pjevački zbor, muški i ženski zbor. Kulturno umjetničko društvo KUD Žeteoci i KUD Tkanica koji su
članovi amaterskih kulturno umjet- Društvo je okupljalo veliki broj vin- Lisinski kao i željezničarski Maksim U vrijeme kada se tamburica obuhvaćali kako starije tako i mlađe
ničkih društava koji u Vinkovce kovačkih željezničara, aktivnih je Gorki pronio je ime Vinkovaca rijetko čula, ili stavljala hrvatska članove i godinama čuvali bogatu
dolaze iz raznih krajeva Hrvatske bilo oko 300, a podupirujućih oko diljem bivše države i svijeta trobojnica oko struka, marljivi glazbenu, tamburašku i folklornu
i dijaspore kako bi pokazale i pro- 1200. U folklornoj sekciji koja je svojim kvalitetnim nastupima na šumari daleke 1952. godine u srcu tradiciju Vinkovaca na koju smo
movirale uz pjesmu i ples svoje tra- svojim nastupima i koreografijama poznatim priredbama i festivalima. spačvanskih šuma, na radilištu ponosni i u kojoj uživamo. Uživajte
dicijske običaje i narodnu baštinu. nastupala diljem bivše države te u Društvo je osnovano 1951. i vi poštovani čitatelji, kad ako ne
nekoliko zemalja Europe nastupalo godine i od tada djeluje svojim sada, u doba naših jeseni.
Poznato je kako su Vinkovci radom u grupama u kojima
metropola Šokadije, poznati
između ostaloga po specifičnom
glazbenom i plesnom izričaju koje
datira od davnih vremena. Vinkov-
čani i stanovnici okolnih sela znali
su se lijepo zabavljati ne samo u
obiteljskim tradicijskim prigodama,
poput svatova i sličnoga, već vrlo
rano i u uređenim priredbama
čiji su organizatori bili društva i
udruge od kojih su dolazeće gene-
racije to naslijedile. Vrijedno je to
spomena bar u vrijeme Vinkovač-
kih jeseni.
Još u doba Vojne granice u Vin-
kovcima je 1872. godine inicijati-
vom vojničkih časnika i pukovnika
Nikole Todorovića osnovano je
Pjevačko i glazbeno društvo Sloga
koje je u kavanama Crni konjić,
K Caru austrijskom, hotelima
Lehrner i Slavonija imalo nastupe.
Pjevačkim zborom ravnao je Ivan
Tropsch. Društvo je djelovalo do
Impressum Redakcija: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Željko Komljenović, Ivan Gale Radio: 332-777
Direktorica: Aneta Pšihistal, Mirela Andabak Pretplata za 2018. 378 kn list
Mirjam Jukić Franjo Sorčik, Milan Lazarević - Zolja Naklada: 1800
mirjam.jukic@novosti.hr Hrvoje Katona, Marketing: Cijena jednog primjerka je 6 kn
Glavna urednica: Josipa Haluška, Jasna Kanjuh
Marija Gerovac Žarko Kljajić marketing@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100 31110
glavna.urednica@novosti.hr redakcija@novosti.hr Prodaja i oglašavanje OIB: 64415267112
Mirjana Ešegović
mirjana.esegovic@novosti.hr
