Page 9 - Vinkovački list 4. siječnja 2019.
P. 9
AK, 4.1.2019. SLAVONIJA 9
Spajanje domaćih šećerana Okupljeni u proizvođačku organizaciju, slavonski uzgajivači svinja krenuli su u novi projekt brendiranja domaćeg mesa
Efikasniji na S EU proizvođačima ne mogu se
tržištu boriti, cilj im je domaće tržište
Tri domaće šećerane, Tvornica Tržište živim svinjama
šećera Osijek, Viro tvornica šećera u Hrvatskoj, krajem 2018. i
i županjska Sladorana, izvijestile početkom 2019. godine, bilježi
su u o osnivanju zajedničke tvrtke porast ponude i potražnje, zbog
koja će obavljati djelatnosti objedi- čega trenutno imamo stabilnu
njene proizvodnje i prodaje šećera prosječnu otkupnu cijenu na
na tržištu pod radnim nazivom stočnim sajmovima i otkupnim
“Hrvatska industrija šećera”. U mjestima u iznosu od oko 12
novom društvu Tvornica šećera kuna za kilogram žive vage, pri
Osijek držat će 40 posto udjela, a čemu su najniže cijene bile 10, a
Viro tvornica šećera i Sladorana najviše čak 17 kuna za kilogram.
zajedno 60 posto. Osnovni cilj
objedinjavanja hrvatske industrije Franjo Sorčik
šećera, kako se ističe, je stvaranje franjo.sorcik@novosti.hr
većeg i efikasnijeg poslovnog
sustava koji u uvjetima rastuće Kakvo je stanje u našim oznake da su svinje bez steroida, i hotelima koji, upozorava Periškić, njezin član” poručuje Periškić.
liberalizacije i pojačane konkuren- krajevima i na što kupci moraju te da sve radimo na tradiciona- ne gledaju previše na kvalitetu, Borba na tržištu uvijek je teška i
cije na europskom tržištu može na posebno paziti, pitali smo Darija lan način. Tek kada na taj način važna im je naime samo što niža nepredvidiva, kako i veće zadruge,
ekonomski održiv način konkuri- Periškića, predsjednika proizvo- izbrendiramo naš proizvod, otkupna cijena. Svi naši proizvo- dobro to znaju i oni manji proi-
rati na europskom tržištu šećera, đačke organizacije “PZ Slavonski možemo dobiti onu dodatnu vri- đači uvijek jednim okom gledaju zvođači. Milan Barić iz Andrija-
a na kojem djeluje i hrvatska indu- svinjogojac”. Ova organizaci- jednost pri prodaji”, pojašnjava i prema europskim tržištima, no ševaca godinama je na prosjeku
strija šećera. Ekonomsko održivo ja okuplja 40 uzgajivača svinja s Periškić. kada su svinjogojci u pitanju, to od oko 70 tovljenika i stalnom
poslovanje hrvatske šećerne područja pet slavonskih županija, za sada još uvijek nije slučaj. cijenom od 11 kuna bez PDV-a za
industrije, kako se navodi, jamac a koji su od nedavno krenuli u PZ Slavonski svinjogo- kilogram. “Cijene ovisno o godini,
je očuvanja i nastavka strateški novi projekt brendiranja domaćeg jac trenutno raspolaže s 25.000 Legalno i sigurno znaju oscilirati i uzgajivači nekada
važne proizvodnje šećerne repe u mesa pod nazivom “Mmmeso - komada tovljenika, ali uz iskori- “Ne možemo se boriti s Dancima, imaju dobru zaradu, a nekada budu
Hrvatskoj. FS Slavonsko meso iz inata”, za koji štenje svih potencijala i maksimal- u gubitku. Osobno, već godinama
vjeruju da će poboljšati stanje u nu popunjenost kapaciteta, mogli Nijemcima i ostalim velikim pro- imam dogovor s jednom mesnicom
Zakon o uzgoju životinja svinjogojstvu, posebice plasmanu bi godišnje isporučiti i 30.000 izvođačima, ali i ne moramo, jer kojoj isporučujem svoje svinje po
svježeg mesa u trgovačkim lancima svinja. Trenutno su, kažu, u pre- Hrvatska ima potrebu za proi- dogovorenoj cijeni i mislim da je
Na snazi od i mesnicama. govorima s trgovačkim lancima, zvodnjom 2 milijuna tovljenika taj način za nas male proizvođače
1. siječnja no o detaljima će više reći kada godišnje, a proizvodi samo 700 najbolji. Istina, na crno bi nekada
“Morate razlikovati dvije velike posao bude i definiran. U planu tisuća. Nema razloga da budemo mogao prodati i po većoj cijeni, ali
Zakon o uzgoju domaćih stvari, odnosno prodaju OPG-a imaju i povezivanje s dalmatin- sirovinska baza strancima ako mi kada se sve zbroji i oduzme, više se
životinja uređuje uzgoj goveda, koji radi na crno i koji prodaje tako skim i istarskim pršutarima, ali ne možemo svoj proizvod prodati na isplati poslovati legalno i sigurno”,
svinja, ovaca, koza, kopitara, kako prodaje i našu prodaju. svom pragu, kroz svoj prodajni zaključuje Barić. Razgovarajući s
peradi i sive pčele. Zakonom se Zanimljivo je da, iako još uvijek kanal i zato još dobiti 1-2 kune kupcima u lokalnim trgovačkim
također uređuju pitanja vezana Mi smo od sada pa nadalje nije na policama trgovina, Mmme- više. Znači nama je cilj da se dife- centrima, došli smo do zaključka
uz reprodukciju domaćih životinja, uspjeli dogovoriti da se od početka so-Slavonsko meso iz inata možete renciramo od ostalog svježeg da ljudi prije svega gledaju na
provedbu umjetnog osjemenjiva- ove godine, a već smo to primi- kupiti online na web stranici mesa i zato smo napravili ovaj naš cijenu proizvoda i meso kupuju na
nja i osposobljavanja uzgajiva- jenili i u prosincu prošle, plaća organizacije, uz besplatnu dostavu brend, a imati ćemo i svoj certifi- akcijama. No, spremni su kvalitetu
ča za provedbu umjetnog osjeme- po mjernoj jedinici, znači da se za cijelu Hrvatsku. Ovakav potez kat po kojem će se znati iza kojeg platiti i koju kunu više jedino ako
njivanja, vođenje potrebnih evi- honorira kvaliteta svinja, što velika je stvar za širenje brenda komada mesa na polici stoji naša ta razlika nije prevelika.
dencija i registra o proizvodnji do sada nije bio slučaj u praksi. proizvođačka organizacija i koji
i prometu zametnih proizvoda, Cijena se određuje po njemačkoj
katastar pčelinjih paša, priku- burzi, konkretno ona je sada 8,40
pljanje podataka o uzgojnoj vri- kuna plus PDV za mesnu jedinicu
jednosti konja, upravni i inspek- 58, otprilike to ispadne 10,5 kuna
cijski nadzor u provedbi zakona s PDV-om, s tim da je PDV od 1.
te druga pitanja značajna za siječnja 13%, znači i cijena će
uzgoj domaćih životinja. Uzgoj biti niža. Napravili smo brend
se najbolje promiče učinkovitom i planiramo napornim radom
provedbom uzgojnih programa čiji stvoriti funkcionalne benefite.
je cilj proizvodnja uzgojno valjanih Vrlo je važno kupcu objasniti da
mi u proizvodnji koristimo samo
hrvatske prasce, da naše svinje
hranimo žitaricama, da se pazi
na dobrobit životinja, da imamo
Legalizacija suhomesnatih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uz tradicionalnu, domaću recepturu
Stvaranje uvjeta za povlačenje EU novca
Vlasnici obiteljskih poljo- privrednim gospodarstvima u pro- su ugovorili poslove stjecanja
životinja čistih pasmina ili uzgojno privrednih gospodarstava Ćuk širenju aktivnosti. tehničkog elaborata s fakulte-
valjanih hibridnih svinja visoke iz Vođinaca, Prkić iz Gradišta, tom iz Zagreba ili za neku drugu
genetske kakvoće i poboljšanih Peulić iz Cerne te Antinac i “U konačnici, potrošači prepo- projektnu dokumentaciju. S ovih
proizvodnih svojstava. “Novim Pavković iz Starih Mikano- znaju i cijene proizvodnju autoh- pet potpisa raste broj onih koji su
zakonom želimo osigurati učinko- vaca, potpisali su u ponedje- tonih proizvoda proizvedenih skloni legalizaciji ove proizvodnje
vitu provedbu uzgojnih programa ljak u Vukovaru ugovore o primjenom specifičnih postupaka i uskoro ćemo ih u našoj županiji
te unaprijediti uzgoj domaćih dodijeli bespovratnih novčanih i receptura. Legalizacija proizvod- imati više od dvadeset. Pozivamo
životinja i stočarsku proizvodnju sredstva, na temelju kojih će nje, na većini poljoprivrednih gos- i ohrabrujemo sve da nam se
u Hrvatskoj. Bez domaćih životinja dobiti potpore od 6000 do 20.000 podarstava, provesti će se na način obrate jer im možemo pomoći da
nema kvalitetne i zdrave domaće kuna, za izradu tehničke doku- da se postojeći objekti rekonstru- steknu dokumentaciju i da se kao
hrane, a time i izvora prihoda mentacije za građenje ili rekon- iraju, prenamjene ili nadograde u takvi kandidiraju na EU fondove”,
za poljoprivrednu zajednicu u strukciju objekta za proizvod- skladu sa zakonskim odredbama, naglasio je Matić.
ruralnom prostoru. U fokusu su nju tradicionalnih suhomesna- odnosno da se svi poslovi rade
nam uzgajivači domaćih životinja tih proizvoda. prema pravilima struke”, istaknuo Jedan od potpisnika ugovora
koji će voditi uzgojne programe. je Galić. Prema riječima pročelni- je i Goran Prkić iz Gradišta, koji
Samo udruženi i jaki uzgajivači Franjo Sorčik ka Matića, sudjelujući u financi- je potpisao ugovor za bespovrat-
mogu biti tržišno konkurentni”, franjo.sorcik@novosti.hr ranju ovoga projekta, u Županiji na sredstva kako bi proširio svoju
poručio je ministar poljoprivrede žele pomoći pri svladavanju prvog proizvodnju, a koja trenutno iznosi
Tomislav Tolušić. FS Župan Božo Galić i pročelnik koraka ka legalizaciji proizvodnje, 70-tak komada kulena godišnje.
Upravnoga odjela za poljoprivredu što bi stvorilo uvjete za uspješno “Želimo povećati kapacitete i ovo
Andrija Matić potpisali su ugovore kandidiranje na neku od mjera iz će nam svakako pomoći. Od pro-
s ovih pet OPG-ova u nadi da će, Programa ruralnoga razvoja ili izvodnje kulena se može lijepo
kako kažu, zadržati tradicional- nekih drugih javnih izvora. živjeti međutim puno je tu posla
nu, karakterističnu i izvornu pro- i dosta se mora ulagati, stoga je
izvodnju te istovremeno pomoći “Danas smo potpisali ugovore svaka pomoć dobrodošla kako
obiteljskim i drugim malim poljo- s pet proizvođača koji kane bi što uspješnije prebrodili ove
svoju proizvodnju uskladiti sa početne korake” zaključio je Prkić.
zakonskim aktima na način da
Spajanje domaćih šećerana Okupljeni u proizvođačku organizaciju, slavonski uzgajivači svinja krenuli su u novi projekt brendiranja domaćeg mesa
Efikasniji na S EU proizvođačima ne mogu se
tržištu boriti, cilj im je domaće tržište
Tri domaće šećerane, Tvornica Tržište živim svinjama
šećera Osijek, Viro tvornica šećera u Hrvatskoj, krajem 2018. i
i županjska Sladorana, izvijestile početkom 2019. godine, bilježi
su u o osnivanju zajedničke tvrtke porast ponude i potražnje, zbog
koja će obavljati djelatnosti objedi- čega trenutno imamo stabilnu
njene proizvodnje i prodaje šećera prosječnu otkupnu cijenu na
na tržištu pod radnim nazivom stočnim sajmovima i otkupnim
“Hrvatska industrija šećera”. U mjestima u iznosu od oko 12
novom društvu Tvornica šećera kuna za kilogram žive vage, pri
Osijek držat će 40 posto udjela, a čemu su najniže cijene bile 10, a
Viro tvornica šećera i Sladorana najviše čak 17 kuna za kilogram.
zajedno 60 posto. Osnovni cilj
objedinjavanja hrvatske industrije Franjo Sorčik
šećera, kako se ističe, je stvaranje franjo.sorcik@novosti.hr
većeg i efikasnijeg poslovnog
sustava koji u uvjetima rastuće Kakvo je stanje u našim oznake da su svinje bez steroida, i hotelima koji, upozorava Periškić, njezin član” poručuje Periškić.
liberalizacije i pojačane konkuren- krajevima i na što kupci moraju te da sve radimo na tradiciona- ne gledaju previše na kvalitetu, Borba na tržištu uvijek je teška i
cije na europskom tržištu može na posebno paziti, pitali smo Darija lan način. Tek kada na taj način važna im je naime samo što niža nepredvidiva, kako i veće zadruge,
ekonomski održiv način konkuri- Periškića, predsjednika proizvo- izbrendiramo naš proizvod, otkupna cijena. Svi naši proizvo- dobro to znaju i oni manji proi-
rati na europskom tržištu šećera, đačke organizacije “PZ Slavonski možemo dobiti onu dodatnu vri- đači uvijek jednim okom gledaju zvođači. Milan Barić iz Andrija-
a na kojem djeluje i hrvatska indu- svinjogojac”. Ova organizaci- jednost pri prodaji”, pojašnjava i prema europskim tržištima, no ševaca godinama je na prosjeku
strija šećera. Ekonomsko održivo ja okuplja 40 uzgajivača svinja s Periškić. kada su svinjogojci u pitanju, to od oko 70 tovljenika i stalnom
poslovanje hrvatske šećerne područja pet slavonskih županija, za sada još uvijek nije slučaj. cijenom od 11 kuna bez PDV-a za
industrije, kako se navodi, jamac a koji su od nedavno krenuli u PZ Slavonski svinjogo- kilogram. “Cijene ovisno o godini,
je očuvanja i nastavka strateški novi projekt brendiranja domaćeg jac trenutno raspolaže s 25.000 Legalno i sigurno znaju oscilirati i uzgajivači nekada
važne proizvodnje šećerne repe u mesa pod nazivom “Mmmeso - komada tovljenika, ali uz iskori- “Ne možemo se boriti s Dancima, imaju dobru zaradu, a nekada budu
Hrvatskoj. FS Slavonsko meso iz inata”, za koji štenje svih potencijala i maksimal- u gubitku. Osobno, već godinama
vjeruju da će poboljšati stanje u nu popunjenost kapaciteta, mogli Nijemcima i ostalim velikim pro- imam dogovor s jednom mesnicom
Zakon o uzgoju životinja svinjogojstvu, posebice plasmanu bi godišnje isporučiti i 30.000 izvođačima, ali i ne moramo, jer kojoj isporučujem svoje svinje po
svježeg mesa u trgovačkim lancima svinja. Trenutno su, kažu, u pre- Hrvatska ima potrebu za proi- dogovorenoj cijeni i mislim da je
Na snazi od i mesnicama. govorima s trgovačkim lancima, zvodnjom 2 milijuna tovljenika taj način za nas male proizvođače
1. siječnja no o detaljima će više reći kada godišnje, a proizvodi samo 700 najbolji. Istina, na crno bi nekada
“Morate razlikovati dvije velike posao bude i definiran. U planu tisuća. Nema razloga da budemo mogao prodati i po većoj cijeni, ali
Zakon o uzgoju domaćih stvari, odnosno prodaju OPG-a imaju i povezivanje s dalmatin- sirovinska baza strancima ako mi kada se sve zbroji i oduzme, više se
životinja uređuje uzgoj goveda, koji radi na crno i koji prodaje tako skim i istarskim pršutarima, ali ne možemo svoj proizvod prodati na isplati poslovati legalno i sigurno”,
svinja, ovaca, koza, kopitara, kako prodaje i našu prodaju. svom pragu, kroz svoj prodajni zaključuje Barić. Razgovarajući s
peradi i sive pčele. Zakonom se Zanimljivo je da, iako još uvijek kanal i zato još dobiti 1-2 kune kupcima u lokalnim trgovačkim
također uređuju pitanja vezana Mi smo od sada pa nadalje nije na policama trgovina, Mmme- više. Znači nama je cilj da se dife- centrima, došli smo do zaključka
uz reprodukciju domaćih životinja, uspjeli dogovoriti da se od početka so-Slavonsko meso iz inata možete renciramo od ostalog svježeg da ljudi prije svega gledaju na
provedbu umjetnog osjemenjiva- ove godine, a već smo to primi- kupiti online na web stranici mesa i zato smo napravili ovaj naš cijenu proizvoda i meso kupuju na
nja i osposobljavanja uzgajiva- jenili i u prosincu prošle, plaća organizacije, uz besplatnu dostavu brend, a imati ćemo i svoj certifi- akcijama. No, spremni su kvalitetu
ča za provedbu umjetnog osjeme- po mjernoj jedinici, znači da se za cijelu Hrvatsku. Ovakav potez kat po kojem će se znati iza kojeg platiti i koju kunu više jedino ako
njivanja, vođenje potrebnih evi- honorira kvaliteta svinja, što velika je stvar za širenje brenda komada mesa na polici stoji naša ta razlika nije prevelika.
dencija i registra o proizvodnji do sada nije bio slučaj u praksi. proizvođačka organizacija i koji
i prometu zametnih proizvoda, Cijena se određuje po njemačkoj
katastar pčelinjih paša, priku- burzi, konkretno ona je sada 8,40
pljanje podataka o uzgojnoj vri- kuna plus PDV za mesnu jedinicu
jednosti konja, upravni i inspek- 58, otprilike to ispadne 10,5 kuna
cijski nadzor u provedbi zakona s PDV-om, s tim da je PDV od 1.
te druga pitanja značajna za siječnja 13%, znači i cijena će
uzgoj domaćih životinja. Uzgoj biti niža. Napravili smo brend
se najbolje promiče učinkovitom i planiramo napornim radom
provedbom uzgojnih programa čiji stvoriti funkcionalne benefite.
je cilj proizvodnja uzgojno valjanih Vrlo je važno kupcu objasniti da
mi u proizvodnji koristimo samo
hrvatske prasce, da naše svinje
hranimo žitaricama, da se pazi
na dobrobit životinja, da imamo
Legalizacija suhomesnatih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uz tradicionalnu, domaću recepturu
Stvaranje uvjeta za povlačenje EU novca
Vlasnici obiteljskih poljo- privrednim gospodarstvima u pro- su ugovorili poslove stjecanja
životinja čistih pasmina ili uzgojno privrednih gospodarstava Ćuk širenju aktivnosti. tehničkog elaborata s fakulte-
valjanih hibridnih svinja visoke iz Vođinaca, Prkić iz Gradišta, tom iz Zagreba ili za neku drugu
genetske kakvoće i poboljšanih Peulić iz Cerne te Antinac i “U konačnici, potrošači prepo- projektnu dokumentaciju. S ovih
proizvodnih svojstava. “Novim Pavković iz Starih Mikano- znaju i cijene proizvodnju autoh- pet potpisa raste broj onih koji su
zakonom želimo osigurati učinko- vaca, potpisali su u ponedje- tonih proizvoda proizvedenih skloni legalizaciji ove proizvodnje
vitu provedbu uzgojnih programa ljak u Vukovaru ugovore o primjenom specifičnih postupaka i uskoro ćemo ih u našoj županiji
te unaprijediti uzgoj domaćih dodijeli bespovratnih novčanih i receptura. Legalizacija proizvod- imati više od dvadeset. Pozivamo
životinja i stočarsku proizvodnju sredstva, na temelju kojih će nje, na većini poljoprivrednih gos- i ohrabrujemo sve da nam se
u Hrvatskoj. Bez domaćih životinja dobiti potpore od 6000 do 20.000 podarstava, provesti će se na način obrate jer im možemo pomoći da
nema kvalitetne i zdrave domaće kuna, za izradu tehničke doku- da se postojeći objekti rekonstru- steknu dokumentaciju i da se kao
hrane, a time i izvora prihoda mentacije za građenje ili rekon- iraju, prenamjene ili nadograde u takvi kandidiraju na EU fondove”,
za poljoprivrednu zajednicu u strukciju objekta za proizvod- skladu sa zakonskim odredbama, naglasio je Matić.
ruralnom prostoru. U fokusu su nju tradicionalnih suhomesna- odnosno da se svi poslovi rade
nam uzgajivači domaćih životinja tih proizvoda. prema pravilima struke”, istaknuo Jedan od potpisnika ugovora
koji će voditi uzgojne programe. je Galić. Prema riječima pročelni- je i Goran Prkić iz Gradišta, koji
Samo udruženi i jaki uzgajivači Franjo Sorčik ka Matića, sudjelujući u financi- je potpisao ugovor za bespovrat-
mogu biti tržišno konkurentni”, franjo.sorcik@novosti.hr ranju ovoga projekta, u Županiji na sredstva kako bi proširio svoju
poručio je ministar poljoprivrede žele pomoći pri svladavanju prvog proizvodnju, a koja trenutno iznosi
Tomislav Tolušić. FS Župan Božo Galić i pročelnik koraka ka legalizaciji proizvodnje, 70-tak komada kulena godišnje.
Upravnoga odjela za poljoprivredu što bi stvorilo uvjete za uspješno “Želimo povećati kapacitete i ovo
Andrija Matić potpisali su ugovore kandidiranje na neku od mjera iz će nam svakako pomoći. Od pro-
s ovih pet OPG-ova u nadi da će, Programa ruralnoga razvoja ili izvodnje kulena se može lijepo
kako kažu, zadržati tradicional- nekih drugih javnih izvora. živjeti međutim puno je tu posla
nu, karakterističnu i izvornu pro- i dosta se mora ulagati, stoga je
izvodnju te istovremeno pomoći “Danas smo potpisali ugovore svaka pomoć dobrodošla kako
obiteljskim i drugim malim poljo- s pet proizvođača koji kane bi što uspješnije prebrodili ove
svoju proizvodnju uskladiti sa početne korake” zaključio je Prkić.
zakonskim aktima na način da