Page 18 - Vinkovački list - 1. ožujka 2019.
P. 18
KULTURA PETAK 1.3.2019.
Jezik čuvaju Knjiga Janje Juzbašić
rječnici:
Dictionarium Slavonski
(Rječnik pet zlatovez
najplemenitijih
europskih U okviru 52. Šokačkog sijela u
jezika: Županji je predstavljena je knjiga
latinskoga, “Slavonski zlatovez” mr.sc. Janje
talijanskoga, Juzbašić, ravnateljice Zavičajnog
njemačkoga, muzeja “Stjepan Gruber”, koja
dalmatinskoga/ govori o slavonskim ženama koje
hrvatskoga su uz mukotrpan rad u kućanstvu
i mađarskoga), uspjele raditi i zlatovez, istaknula
koji je krajem je autorica, koja je knjigu posvetila
16. st. objavio svojoj majci, vrsnoj vezili koja ju je
Faust Vrančić, prva podučila zlatovezu.
prvi je veliki
hrvatski tiskani U predstavljanju su sudjelova-
rječnik, koji li Davor Miličević, gradonačel-
ima oko 5800 nik Županje, Zdenka Predrijevac,
hrvatskih riječi pročelnica Konzervatorskog odjela
MKRH u Vukovaru, Ruža Marić,
ravnateljica Gradskog muzeja
Vukovar te vlč. Mato Knežević
župnik Župe s. Franje Asiškog u
Gradištu. Nastupili su ŽPS Bukov-
lje-Vranovci, ŽPS “Druge” Strizi-
vojna te KUU “Tomislav” Županja.
A.P.
Prof.dr.sc. Ružica Pšihistal: O globalnom odnosu prema jezicima, hrvatskom materinskom jeziku i hrvatskom standardnom jeziku 100 godina tradicije
Hrvatski materinski i standardni “Blatne duše”
jezik ugroženi su na više razina u Retkovcima
Ugroženi su dijalekti i lokalni govori kao materinski jezici u užem smislu, ali i
standardni jezik kao materinski jezik hrvatske nacije, ističe prof. Pšihistal Izvedbom predstave 2. ožujka
u Retkovcima Kazalište “Mika
Međunarodni dan materin- Cl. Lévi-Strauss, (1908.–2009.) i ski biljeg, ali svakako nije i jedini ga Benedicta Andersona prema Živković” započinje ovogodišnju
skoga jezika obilježen je 21. jasno procijenio da će globaliza- jezik kojim se služimo. Kao pri- kojemu se nacija zamišlja putem proslavu, 100 godina kazališne
veljače. O globalnom odnosu cija neminovno dovesti do osi- padnici veće jezične zajednice mi zajedničkoga jezika, ali nije ima- tradicije (1919. - 2019.) Na 11.
prema kulturi i jezicima i o tome romašenja kulturnoga bogatstva obrazovanjem učimo i usvajamo ginarna. Festivalu amaterskih kazališta
kako se danas odnosimo prema koje počiva na raznolikosti. standardni jezik. On nam je važan u Slavonskom Brodu Prosudbe-
materinskome jeziku hrvatsko- Suvremena istraživanja upozo- ne samo zbog ujednačene službene “Razvoj modernih nacija tijesno no povjerenstvo glumce Zdravka
ga naroda i prema hrvatskom ravaju da polovici od šest tisuća komunikacije nego jer preko njega je povezan s procesima uključiva- Šinjorija i Slavicu Vargu proglasi-
standardnom jeziku, pitali smo svjetskih jezika prijeti nestanak u ostvarujemo zajedništvo. Jezik je nja „narodnih“ ili vernakularnih lo je najboljim glumcima Festivala,
prof.dr.sc. Ružicu Pšihistal. idućih nekoliko naraštaja i UNES- jedan od najsnažnijih integrativ- jezika u pisanu kulturu, kao i s te sama predstava zaslužila je
CO-ova odluka da se posebnim nih čimbenika zajednice i ljubav njihovom standardizacijom i pri- mjesto u nominaciji za najbolju
Aneta Pšihistal danom obilježi materinski jezik prema domovini najčešće se hvaćanjem u službenu, posebice predstavu Festivala. Na regio-
aneta.psihistal@novosti.hr ima upravo zadaću razvijanja iskazuje upravo kroz ljubav prema u političku i javnu komunikaci- nalnom natjecanju najuspješnijih
svijesti o potrebi čuvanja i njego- jeziku”, ističe prof. dr.sc. Pšihistal. ju. Sjećamo se znamenita govora predstava iz Slovenije, Hrvatske,
Već samo obilježavanje Među- vanja posebnih jezika koji su za Ivana Kukuljevića Sakcinskoga u BiH, Srbije, Makedonije i Crne
narodnoga dana materinsko- izvorne govornike materinski”, „Ono što je za zaljubljenu Hrvatskom saboru 1847. s prijed- Gore, stručno Prosudbeno povje-
ga jezika, drži prof.dr.sc. Ružica ističe prof. dr.sc. Pšihistal. osobu oko, to je patriotu jezik“, logom uvođenja hrvatskoga jezika renstvo predstavi dodijelilo je
Pšihistal s Odsjeka za hrvatski citira u nastavku irskog politolo- u javnu i diplomatičku uporabu! nagradu za najbolju režiju- Marko
jezik i književnost Filozofsko- Kada se govori o hrvatskome Hrvatski je jezik danas institucio- Sabljaković i za najbolju mušku
ga fakulteta Sveučilišta J.J. Stro- jeziku, napominje, dobro se pri- Materinski jezik usvajamo nalno priznat, u javnoj je i u diplo- ulogu- Zdravko Šinjori. Glumci
ssmayera u Osijeku, znak je da sjetiti da materinski jezik u užem dolaskom na svijet, majčinim matičkoj uporabi, ali u stvarnosti retkovačkog kazališta nastojat će
imamo razloga za zabrinutost jer smislu nije hrvatski standardni mlijekom. To je jezik kojim je sve ugroženiji i općom jezičnom opravdati očekivanja. Prosudite
važnih se stvari obično sjetimo jezik. “Materinski je jezik prvi imenujemo i spoznajemo svijet, nekulturom i nedovoljnom brigom sami gledajući Blatne duše! NŽ
kada nestaju ili im prijeti egzisten- jezik koji usvajamo dolaskom na koji će nam otvoriti prozor u sve hrvatskih institucija i konačno
cijalna opasnost. svijet, majčinim mlijekom, jezik druge jezike svijeta. Taj jezik, koji prijetećim demografskim poka-
kojim imenujemo i spoznajemo je usmeni, ne možemo birati i baš zateljima. Nisu dakle ugroženi
“Globalizirani i digitalizi- svijet, koji će nam otvoriti prozor u tomu leži njegova neprocjenjiva samo hrvatski dijalekti i lokalni
rani svijet uništava kulturnu u sve druge jezike svijeta. Taj jezik, vrijednost. Budući da nam je zadan, govori kao materinski jezici u
raznolikost i briše različitost koji je usmeni, ne možemo birati i on je naš najdublji identitetski užem smislu nego i hrvatski stan-
kultura i jezika. Na to je među baš u tomu leži njegova neprocje- biljeg, ali nije i jedini jezik kojim se dardni jezik kao materinski jezik
ostalima ustrajno upozoravao njiva vrijednost. Budući da nam je služimo hrvatske nacije”, zaključuje prof.
glasoviti francuski antropolog zadan, on je naš najdublji identitet- dr.sc. Pšihistal.
Filmski zapis o bolnici Redovitu godišnju skupštinu 27. nog amaterskog filmskog zapisa će po prvi put biti prikazan onaj
veljače održao je Ogranak Matice pod nazivom “Šetnja kroz ratom dio bolnice gdje smo radili za
Ratni hrvatske u Vinkovcima. Uz radni razrušenu vinkovačku bolnicu 2. i vrijeme rata. Moći će se vidjeti
radni dio Skupština je, kako se to uobi- 3. siječnja 1992. godine” prikazan gdje su bile te operacijske dvorane,
prostor čajilo, imala je i onaj neformal- je prvi put. gdje su ležali pacijenti, gdje je bila
ni dio u kojemu je prikazan treći naša intenzivna, gdje je radio
Aneta Pšihistal dio materijala koji je u ratom “Želio sam faktografski zabi- dežurni stomatolog, gdje se pralo
aneta.psihistal@novosti.hr razorenoj vinkovačkoj bolnici lježiti sve prostorije vinkovačke rublje i spavalo... Znači, radni
snimio predsjednik OMH u Vin- bolnice i stradanja koja je pretrpio prostor bolnice tijekom rata i u
kovcima doc.dr.sc. Dražen Švagelj, sam objekt i ostaviti dokaz o onome kojim uvjetima se radilo. Također,
dr.med., spec. patologije, voditelj što se dogodilo. Prolazeći kroz po prvi put vidjet će se kako je
Odjela za patologiju i citologiju cijelu bolnicu govorio sam gdje izgledao onaj novi dio bolnice
OŽB Vinkovci, u Domovinskom se točno nalazim i što snimam, koji je otvoren samo godinu dana
ratu član Kriznog štaba grada a snimljeno je kompletno stanje ranije, gdje su bili plućni i zarazni
Vinkovaca, a u bolnici i zamjenik bolnice početkom 1992. godine. odjel i u potkrovlju Uprava kao i
ravnatelja. I treći dio dokumentar- To je opsežan materijal, ukupno danas”, istaknuo je Dražen Švagelj.
negdje oko dva i pol sata, a večeras
Jezik čuvaju Knjiga Janje Juzbašić
rječnici:
Dictionarium Slavonski
(Rječnik pet zlatovez
najplemenitijih
europskih U okviru 52. Šokačkog sijela u
jezika: Županji je predstavljena je knjiga
latinskoga, “Slavonski zlatovez” mr.sc. Janje
talijanskoga, Juzbašić, ravnateljice Zavičajnog
njemačkoga, muzeja “Stjepan Gruber”, koja
dalmatinskoga/ govori o slavonskim ženama koje
hrvatskoga su uz mukotrpan rad u kućanstvu
i mađarskoga), uspjele raditi i zlatovez, istaknula
koji je krajem je autorica, koja je knjigu posvetila
16. st. objavio svojoj majci, vrsnoj vezili koja ju je
Faust Vrančić, prva podučila zlatovezu.
prvi je veliki
hrvatski tiskani U predstavljanju su sudjelova-
rječnik, koji li Davor Miličević, gradonačel-
ima oko 5800 nik Županje, Zdenka Predrijevac,
hrvatskih riječi pročelnica Konzervatorskog odjela
MKRH u Vukovaru, Ruža Marić,
ravnateljica Gradskog muzeja
Vukovar te vlč. Mato Knežević
župnik Župe s. Franje Asiškog u
Gradištu. Nastupili su ŽPS Bukov-
lje-Vranovci, ŽPS “Druge” Strizi-
vojna te KUU “Tomislav” Županja.
A.P.
Prof.dr.sc. Ružica Pšihistal: O globalnom odnosu prema jezicima, hrvatskom materinskom jeziku i hrvatskom standardnom jeziku 100 godina tradicije
Hrvatski materinski i standardni “Blatne duše”
jezik ugroženi su na više razina u Retkovcima
Ugroženi su dijalekti i lokalni govori kao materinski jezici u užem smislu, ali i
standardni jezik kao materinski jezik hrvatske nacije, ističe prof. Pšihistal Izvedbom predstave 2. ožujka
u Retkovcima Kazalište “Mika
Međunarodni dan materin- Cl. Lévi-Strauss, (1908.–2009.) i ski biljeg, ali svakako nije i jedini ga Benedicta Andersona prema Živković” započinje ovogodišnju
skoga jezika obilježen je 21. jasno procijenio da će globaliza- jezik kojim se služimo. Kao pri- kojemu se nacija zamišlja putem proslavu, 100 godina kazališne
veljače. O globalnom odnosu cija neminovno dovesti do osi- padnici veće jezične zajednice mi zajedničkoga jezika, ali nije ima- tradicije (1919. - 2019.) Na 11.
prema kulturi i jezicima i o tome romašenja kulturnoga bogatstva obrazovanjem učimo i usvajamo ginarna. Festivalu amaterskih kazališta
kako se danas odnosimo prema koje počiva na raznolikosti. standardni jezik. On nam je važan u Slavonskom Brodu Prosudbe-
materinskome jeziku hrvatsko- Suvremena istraživanja upozo- ne samo zbog ujednačene službene “Razvoj modernih nacija tijesno no povjerenstvo glumce Zdravka
ga naroda i prema hrvatskom ravaju da polovici od šest tisuća komunikacije nego jer preko njega je povezan s procesima uključiva- Šinjorija i Slavicu Vargu proglasi-
standardnom jeziku, pitali smo svjetskih jezika prijeti nestanak u ostvarujemo zajedništvo. Jezik je nja „narodnih“ ili vernakularnih lo je najboljim glumcima Festivala,
prof.dr.sc. Ružicu Pšihistal. idućih nekoliko naraštaja i UNES- jedan od najsnažnijih integrativ- jezika u pisanu kulturu, kao i s te sama predstava zaslužila je
CO-ova odluka da se posebnim nih čimbenika zajednice i ljubav njihovom standardizacijom i pri- mjesto u nominaciji za najbolju
Aneta Pšihistal danom obilježi materinski jezik prema domovini najčešće se hvaćanjem u službenu, posebice predstavu Festivala. Na regio-
aneta.psihistal@novosti.hr ima upravo zadaću razvijanja iskazuje upravo kroz ljubav prema u političku i javnu komunikaci- nalnom natjecanju najuspješnijih
svijesti o potrebi čuvanja i njego- jeziku”, ističe prof. dr.sc. Pšihistal. ju. Sjećamo se znamenita govora predstava iz Slovenije, Hrvatske,
Već samo obilježavanje Među- vanja posebnih jezika koji su za Ivana Kukuljevića Sakcinskoga u BiH, Srbije, Makedonije i Crne
narodnoga dana materinsko- izvorne govornike materinski”, „Ono što je za zaljubljenu Hrvatskom saboru 1847. s prijed- Gore, stručno Prosudbeno povje-
ga jezika, drži prof.dr.sc. Ružica ističe prof. dr.sc. Pšihistal. osobu oko, to je patriotu jezik“, logom uvođenja hrvatskoga jezika renstvo predstavi dodijelilo je
Pšihistal s Odsjeka za hrvatski citira u nastavku irskog politolo- u javnu i diplomatičku uporabu! nagradu za najbolju režiju- Marko
jezik i književnost Filozofsko- Kada se govori o hrvatskome Hrvatski je jezik danas institucio- Sabljaković i za najbolju mušku
ga fakulteta Sveučilišta J.J. Stro- jeziku, napominje, dobro se pri- Materinski jezik usvajamo nalno priznat, u javnoj je i u diplo- ulogu- Zdravko Šinjori. Glumci
ssmayera u Osijeku, znak je da sjetiti da materinski jezik u užem dolaskom na svijet, majčinim matičkoj uporabi, ali u stvarnosti retkovačkog kazališta nastojat će
imamo razloga za zabrinutost jer smislu nije hrvatski standardni mlijekom. To je jezik kojim je sve ugroženiji i općom jezičnom opravdati očekivanja. Prosudite
važnih se stvari obično sjetimo jezik. “Materinski je jezik prvi imenujemo i spoznajemo svijet, nekulturom i nedovoljnom brigom sami gledajući Blatne duše! NŽ
kada nestaju ili im prijeti egzisten- jezik koji usvajamo dolaskom na koji će nam otvoriti prozor u sve hrvatskih institucija i konačno
cijalna opasnost. svijet, majčinim mlijekom, jezik druge jezike svijeta. Taj jezik, koji prijetećim demografskim poka-
kojim imenujemo i spoznajemo je usmeni, ne možemo birati i baš zateljima. Nisu dakle ugroženi
“Globalizirani i digitalizi- svijet, koji će nam otvoriti prozor u tomu leži njegova neprocjenjiva samo hrvatski dijalekti i lokalni
rani svijet uništava kulturnu u sve druge jezike svijeta. Taj jezik, vrijednost. Budući da nam je zadan, govori kao materinski jezici u
raznolikost i briše različitost koji je usmeni, ne možemo birati i on je naš najdublji identitetski užem smislu nego i hrvatski stan-
kultura i jezika. Na to je među baš u tomu leži njegova neprocje- biljeg, ali nije i jedini jezik kojim se dardni jezik kao materinski jezik
ostalima ustrajno upozoravao njiva vrijednost. Budući da nam je služimo hrvatske nacije”, zaključuje prof.
glasoviti francuski antropolog zadan, on je naš najdublji identitet- dr.sc. Pšihistal.
Filmski zapis o bolnici Redovitu godišnju skupštinu 27. nog amaterskog filmskog zapisa će po prvi put biti prikazan onaj
veljače održao je Ogranak Matice pod nazivom “Šetnja kroz ratom dio bolnice gdje smo radili za
Ratni hrvatske u Vinkovcima. Uz radni razrušenu vinkovačku bolnicu 2. i vrijeme rata. Moći će se vidjeti
radni dio Skupština je, kako se to uobi- 3. siječnja 1992. godine” prikazan gdje su bile te operacijske dvorane,
prostor čajilo, imala je i onaj neformal- je prvi put. gdje su ležali pacijenti, gdje je bila
ni dio u kojemu je prikazan treći naša intenzivna, gdje je radio
Aneta Pšihistal dio materijala koji je u ratom “Želio sam faktografski zabi- dežurni stomatolog, gdje se pralo
aneta.psihistal@novosti.hr razorenoj vinkovačkoj bolnici lježiti sve prostorije vinkovačke rublje i spavalo... Znači, radni
snimio predsjednik OMH u Vin- bolnice i stradanja koja je pretrpio prostor bolnice tijekom rata i u
kovcima doc.dr.sc. Dražen Švagelj, sam objekt i ostaviti dokaz o onome kojim uvjetima se radilo. Također,
dr.med., spec. patologije, voditelj što se dogodilo. Prolazeći kroz po prvi put vidjet će se kako je
Odjela za patologiju i citologiju cijelu bolnicu govorio sam gdje izgledao onaj novi dio bolnice
OŽB Vinkovci, u Domovinskom se točno nalazim i što snimam, koji je otvoren samo godinu dana
ratu član Kriznog štaba grada a snimljeno je kompletno stanje ranije, gdje su bili plućni i zarazni
Vinkovaca, a u bolnici i zamjenik bolnice početkom 1992. godine. odjel i u potkrovlju Uprava kao i
ravnatelja. I treći dio dokumentar- To je opsežan materijal, ukupno danas”, istaknuo je Dražen Švagelj.
negdje oko dva i pol sata, a večeras
