Page 11 - Vinkovački list - 3. svibnja 2019.
P. 11
AK, 3.5.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela - Od
Bohnove ciglane do Tvornice opeke i crijepa Dilj
Još davne 1922. g. na jugoistoč- Wodring. Administrativno osoblje širivao se i proizvodni asortiman složenoga crijepa. Na samom kutu obilje gline i izrađenih proizvoda
nom rubu Vinkovačkog Novog Sela i majstori su uglavnom bili stranci, pa je tako proizvodnja blok-ope- ulice nalazila se poznata gostio- koji su se sušili ili kao gotovi skla-
uz željezničku prugu za Županju a radnu snagu uglavnom nekvalifi- ke započela 1978. g., a englobi- nica čijeg se imena ne sjećam, ali dištili kako se u ono vrijeme kao
braća Štefan i Mihajlo osnovali su ciranu činili su domicilni stanovni- ranog crijepa 1982. godine. Kako se sjećam konobara Andrije kod pogonsko gorivo koristio ugljen
tvornicu za proizvodnju opeke i ci. Radni uvjeti su bili teški. Radilo bi se osigurala dovoljna količina kojega smo kao klinci kada bismo zapažali smo i ogromne hrpe sivo
biber crijepa. Prvi naziv tvornice je se od 12 do 16 sati na dan u lošim sirovina 1982. godine je otvoreno imali novaca kupovali nekakve crne šljake koja se tada postavlja-
bio Parna tvornica crijepa i opeke higijensko-tehničkim uvjetima uz novo glinište Dren koje se nalazi medenjake. Uz Banju vodila je cesta la po poljskim stazama i služila
Braća Bohn u javnosti i u narodu vrlo niske nadnice. Ponuda radne zapadno od naselja uz šumu prema nogometnom igralištu koje je kao podloga za sportska igrališta,
desetljećima je bila poznata samo snage je bila velika što je utjecalo Ljeskovac. Početkom osamdesetih koristila nekadašnji nogometni klub a posebno nas je fascinirao visoki
kao Bohnova ciglana. Od osnutka do na visinu nadnice jer su radnici u poduzeću je bilo zaposleno skoro tvornice koji se nazivao NK Dilj, a tvornički dimnjak koji je dominirao
danas tvornica neprekidno djeluje kako bi preživjeli pristajali na rad 1 200 radnika. koji je eto opstao do današnjih dana. okolicom.
97 godina. Nakon II. svjetskoga uz najniže nadnice. Godine 1938. od U produžetku nalazio se prteni
rata kada su se nakon iseljavanja srpnja do rujna je bio organiziran Brojni stariji Novoselci i put prema Staroj brani na Bosutu Ciglana je napredovala i razvijala
Nijemaca doselili novi, kolonisti koji štrajk. U ratnim godinama od 1941. Novoselke koje su također radile kojim smo odlazili na nogometne se postala je poznata ne samo diljem
su se u njoj u sve većem broju počeli do 1945.g. odvijala se proizvodnja na Dilju sjećaju se tih vremena utakmice koje su se održavale na Hrvatske već i ostalih područja bivše
zapošljavati postala je dio života i uz manje prekide zbog opasnosti od kada na tadašnjoj tehnološkoj starom stadionu u Lenijama. Sa Jugoslavije. Pamtim dugačke redove
sudbina znatnog broja novoselskih bombardiranja. razini nije bilo lako raditi na Dilju. sjeverne strane toga puta također seljačkih kola, platona, traktora s
Sjećam se i ja iskopa gline bagerima se nalazio veliki povrtnjak kojega prikolicama i kamiona koji su zapo-
obitelji čiji su članovi već nekoliko Tijekom 1946. godine provedena smo nazivali Bugarov povrtnjak. činjali od Kačićeve ulice a završavali
generacija zaposleni u toj tvornici. je nacionalizacija i tvornici je pro- koji su stvarali glatke kosine u do tvorničke kapije i strpljivo čekali
mijenjeno ime u Državna tvornica nekoliko razina koje su se napo- Kako je rasla proizvodnja zbog na utovar robe. Uvođenjem automa-
U samim počecima ciglana je opeke i crijepa Dilj. Poput drugih slijetku ispunjavale vodom stva- potreba tržišta sjeveroistočno od tizacije u proizvodnji, promjenom
zapošljavala oko 400 uglavnom postrojenja i ova tvornica imala rajući tako manja ali vrlo duboka postojeće banje započeo je novi tehnološkog goriva i kontinuira-
sezonskih radnika. Cjelokupan rad je oštećenja koja je trebalo brzo jezerca koja su Novoselci nazivali iskop gline i stvaranje novog jezera, nom modernizacijom 1970. godine
odvijao se ručno. Prvih godina pro- sanirati kako bi funkcionirala jer banje. Nastalo ih je nekoliko. Jadna a zatrpavanje stare banje. Kasnije iz Novoga Sela s Dilja u svijet
izvodnja se kretala oko 6 milijuna je bilo potrebno osigurati dovoljne od manjih nalazila se uz prugu za iskopom nastalo je još jedno vrlo otpremljeno je 70 milijuna komada
krovnoga crijepa. Umjesto bibera količine opeke i crijepa u periodu Županju, jugozapadno od tvornice duboko jezero između kojih se opeke i crijepa, a 1971. godine čak
proizvodio se utoreni, reljefni crijep. poslijeratne obnove. U obnovi i stare neožbukane zgrade koja je nalazi tzv. bent gdje je uređeno 80 milijuna komada. Godine 1972.
Prijevoz gline od gliništa do mjesta tvornice su sudjelovali radnici koji bila sagrađena za radnike ciglane. U današnje kupalište i na kojem se Dilj je proizvodio 66% proizvod-
izrade opeke odvijao se na način su ranije radili u tvornici, zatim produžetku prema jugozapadu se tu nalaze dijelovi potoka Nevkoš. nje crijepa u Hrvatskoj. Te godine
da su tzv. vagonete vukli konji. radne brigade iz Vinkovaca i okolice nalazio povrtnjak. Dobro se sjećam proizvedeno je 44 milijuna komada
Ručna je bila prerada gline, izrada i njemački zarobljenici koji su se te Male banje kako smo je nazivali I kada nisu bile uređene vin- crijepa i 36 milijuna komada opeke
opeka u kalupima, odvoženje opeke nalazili u zarobljeničkim logorima. jer sam se u njoj poput mnogih kovačke banje su bile omiljena normalnog formata. Od 1973.
na sušenje na kolicima tačkama. mojih vršnjaka naučio plivati. kupališta ne samo stanovnika godine započela je i proizvodnja
Slaganje slogova opeke i crijepa za Uz ciglanu Dilj u Vinkovci- Njezine obale oblikovala je erozija Novog Sela već i građana iz ostalih gredica za strop kada je proizvede-
sušenje, slaganje i izvoženje gotovih ma su tada djelovale Slavonka, i bile su obrasle travom. Ribolovci dijelova Vinkovaca. Kupanje u no 600 000 metara dužnih.
proizvoda iz kružne peći, također je nekadašnja Kumanova ciglana su izvršili njezino poribljavanje pa banjama je bilo vrlo opasno zbog
bilo ručno. Oko tridesetih godina i Papuk, nekadašnja ciglana T. je bila idealno mjesto za pecanje. strmih obala i hladne vode posebno I kriznih godina sredinom i
dvadesetog stoljeća godišnja proi- Mitrovića i M. Bosnića. U selima u Bila je površinom mala pa ju je bilo iznad takozvanih virova pa su zabi- krajem osamdesetih Dilj je još
zvodnja je iznosila oko 12. milijuna okolici Vinkovaca: Nijemci, Stari lako zatrpati lomljenim ostacima lježeni brojni slučajevi utapanja. uvijek bio tvrtka koja je nadilazila
komada crijepa. Bohnovi koji su Mikanovci, Stari Jankovci, Otok i opeka i crijepa. Danas joj je teško Kao i prethodne zatrpane i nove lokalne okvire, a Vinkovačko Novo
imali još četiri ciglane ( Džomboli- Nijemci također su djelovale ciglane odrediti nekadašnju lokaciju. Od banje su bile poribljene pa su bile Selo i Vinkovci grad opekara i tako
ja, Novi Bečej, Sv. Hubert, Charlevil) koje su 1961. godine integrirane u tvornice prema istoku iskopom omiljena mjesta vinkovačkih ribiča. već još malo pa 100 godina. Nakon
za razliku od Kumanovih koji su poduzeće Dilj – IGM. je nastala znatno veća banja koja Moji i roditelji mojih vršnjaka nisu Domovinskog rata i osamostaljenja
također imali poznatu ciglanu je tada dobila naziv Velika banja. baš odobravali odlazak na Banju i Hrvatske proizvodnja opekarskih
nisu živjeli u Vinkovcima, pa Krajem pedesetih godina dva- Nalazila se usporedno s županj- kupanje, pa smo tamo često odlazili proizvoda odvija se u novom orga-
stoga nisu ni sudjelovali u javnom desetog stoljeća proizvodnja se skom prugom, a prema sjeveru se kradom lažući kako smo odlazili na nizacijskom obliku kao dioničko
i kulturnom životu Vinkovaca. odvijala tijekom cijele godine, pružala skoro do potoka Nevkoš. Diljevo igralište igrati nogomet. U društvo čiji je većinski vlasnik Nexe
Direktor tvornice do II. svjetskoga a ne sezonski kao dotada, a bilo Između ceste i njezinog okoliša je to davno siromašno vrijeme kada grupa d.o.o. Našice.
rata bio je stručnjak za proizvod- je zaposleno oko 800 radnika. ograda koju su činile tisuće buntova smo kao ljetnu odjeću nosili crne
nju opeke i crijepa Mađar Mihajlo Uvođenje automatizacije proi- glotane gaćice i bijelu atletsku I ovaj zapis dio je povijesti Vin-
zvodnje započelo je 1966. g. Pro- majicu često smo zbog toga laganja kovačkog Novog Sela u kojem se
dobivali šibom ili zabranom izlaska razvio i nastao jedan građevin-
iz dvorišta što je u vrijeme školskih ski gigant u kojem su stanovnici
ferija bila prava katastrofa. Voda ne samo ovoga naselja i Vinkovaca
Banje je specifična, a kako smo se već i okolnih sela u zavičaju, a ne u
kupali uglavnom u plićaku gdje se tuđini osiguravali sredstva za život
stvarao žuti mulj od gline, majke i ostanak na svojoj rodnoj grudi.
su vrlo lako razotkrivale laž gdje
si bio i jesi li se kupao na Banji jer No nije to jedini proizvod-
je kosa bila stvrdnuta kao da je ni gigant koji je ovdje djelovao i
namazana gelom, a voda kod pranja postojao.
crnih gaćica žućkaste boje. Malo je
dječaka i mladića tih pedesetih, pa
i ranih šezdesetih godina imalo
kupaće gaćice. Sretnici su bili oni
i važni frajeri na kupanju koji su se
domogli kakvog obojenog platna i
dobre šnajderice koja bi im sašila
kupaće gaćice.
Dok smo kao djeca uživali u bla-
godetima ljeta i kupanju na Banji
od jutra do sutra, promatrali smo
i težak rad radnika koji u početku
nije bio mehaniziran. Gledali smo
kako konji uz kosinu s naporom
vuku vagonete natovarene glinom.
Kasnije sa zanimanjem smo pro-
matrali kako male lokomotive na
uskim tračnicama vuku vagonete i
vrebali priliku kada ostave prazne
vagonete na uzvišicu uletimo u njih
i spustimo se do bagera. Kao učenike
nižih razreda naše učiteljice vodile
su nas u krug tvornice kako bismo
upoznali tehnološki proces izrade
opeke i crijepa te smo obilazili sve
dijelove u kojima se odvijao rad. Uz
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
info@novosti.hr Naklada: 1800
v.d. Direktora Redakcija: Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna i odgovorna urednica: Željko Komljenović, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac, mag. novinarstva Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100
glavna.urednica@novosti.hr Josipa Haluška, Josip Raguž 31110
Nikolina Živković prodaja@novosti.hr OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela - Od
Bohnove ciglane do Tvornice opeke i crijepa Dilj
Još davne 1922. g. na jugoistoč- Wodring. Administrativno osoblje širivao se i proizvodni asortiman složenoga crijepa. Na samom kutu obilje gline i izrađenih proizvoda
nom rubu Vinkovačkog Novog Sela i majstori su uglavnom bili stranci, pa je tako proizvodnja blok-ope- ulice nalazila se poznata gostio- koji su se sušili ili kao gotovi skla-
uz željezničku prugu za Županju a radnu snagu uglavnom nekvalifi- ke započela 1978. g., a englobi- nica čijeg se imena ne sjećam, ali dištili kako se u ono vrijeme kao
braća Štefan i Mihajlo osnovali su ciranu činili su domicilni stanovni- ranog crijepa 1982. godine. Kako se sjećam konobara Andrije kod pogonsko gorivo koristio ugljen
tvornicu za proizvodnju opeke i ci. Radni uvjeti su bili teški. Radilo bi se osigurala dovoljna količina kojega smo kao klinci kada bismo zapažali smo i ogromne hrpe sivo
biber crijepa. Prvi naziv tvornice je se od 12 do 16 sati na dan u lošim sirovina 1982. godine je otvoreno imali novaca kupovali nekakve crne šljake koja se tada postavlja-
bio Parna tvornica crijepa i opeke higijensko-tehničkim uvjetima uz novo glinište Dren koje se nalazi medenjake. Uz Banju vodila je cesta la po poljskim stazama i služila
Braća Bohn u javnosti i u narodu vrlo niske nadnice. Ponuda radne zapadno od naselja uz šumu prema nogometnom igralištu koje je kao podloga za sportska igrališta,
desetljećima je bila poznata samo snage je bila velika što je utjecalo Ljeskovac. Početkom osamdesetih koristila nekadašnji nogometni klub a posebno nas je fascinirao visoki
kao Bohnova ciglana. Od osnutka do na visinu nadnice jer su radnici u poduzeću je bilo zaposleno skoro tvornice koji se nazivao NK Dilj, a tvornički dimnjak koji je dominirao
danas tvornica neprekidno djeluje kako bi preživjeli pristajali na rad 1 200 radnika. koji je eto opstao do današnjih dana. okolicom.
97 godina. Nakon II. svjetskoga uz najniže nadnice. Godine 1938. od U produžetku nalazio se prteni
rata kada su se nakon iseljavanja srpnja do rujna je bio organiziran Brojni stariji Novoselci i put prema Staroj brani na Bosutu Ciglana je napredovala i razvijala
Nijemaca doselili novi, kolonisti koji štrajk. U ratnim godinama od 1941. Novoselke koje su također radile kojim smo odlazili na nogometne se postala je poznata ne samo diljem
su se u njoj u sve većem broju počeli do 1945.g. odvijala se proizvodnja na Dilju sjećaju se tih vremena utakmice koje su se održavale na Hrvatske već i ostalih područja bivše
zapošljavati postala je dio života i uz manje prekide zbog opasnosti od kada na tadašnjoj tehnološkoj starom stadionu u Lenijama. Sa Jugoslavije. Pamtim dugačke redove
sudbina znatnog broja novoselskih bombardiranja. razini nije bilo lako raditi na Dilju. sjeverne strane toga puta također seljačkih kola, platona, traktora s
Sjećam se i ja iskopa gline bagerima se nalazio veliki povrtnjak kojega prikolicama i kamiona koji su zapo-
obitelji čiji su članovi već nekoliko Tijekom 1946. godine provedena smo nazivali Bugarov povrtnjak. činjali od Kačićeve ulice a završavali
generacija zaposleni u toj tvornici. je nacionalizacija i tvornici je pro- koji su stvarali glatke kosine u do tvorničke kapije i strpljivo čekali
mijenjeno ime u Državna tvornica nekoliko razina koje su se napo- Kako je rasla proizvodnja zbog na utovar robe. Uvođenjem automa-
U samim počecima ciglana je opeke i crijepa Dilj. Poput drugih slijetku ispunjavale vodom stva- potreba tržišta sjeveroistočno od tizacije u proizvodnji, promjenom
zapošljavala oko 400 uglavnom postrojenja i ova tvornica imala rajući tako manja ali vrlo duboka postojeće banje započeo je novi tehnološkog goriva i kontinuira-
sezonskih radnika. Cjelokupan rad je oštećenja koja je trebalo brzo jezerca koja su Novoselci nazivali iskop gline i stvaranje novog jezera, nom modernizacijom 1970. godine
odvijao se ručno. Prvih godina pro- sanirati kako bi funkcionirala jer banje. Nastalo ih je nekoliko. Jadna a zatrpavanje stare banje. Kasnije iz Novoga Sela s Dilja u svijet
izvodnja se kretala oko 6 milijuna je bilo potrebno osigurati dovoljne od manjih nalazila se uz prugu za iskopom nastalo je još jedno vrlo otpremljeno je 70 milijuna komada
krovnoga crijepa. Umjesto bibera količine opeke i crijepa u periodu Županju, jugozapadno od tvornice duboko jezero između kojih se opeke i crijepa, a 1971. godine čak
proizvodio se utoreni, reljefni crijep. poslijeratne obnove. U obnovi i stare neožbukane zgrade koja je nalazi tzv. bent gdje je uređeno 80 milijuna komada. Godine 1972.
Prijevoz gline od gliništa do mjesta tvornice su sudjelovali radnici koji bila sagrađena za radnike ciglane. U današnje kupalište i na kojem se Dilj je proizvodio 66% proizvod-
izrade opeke odvijao se na način su ranije radili u tvornici, zatim produžetku prema jugozapadu se tu nalaze dijelovi potoka Nevkoš. nje crijepa u Hrvatskoj. Te godine
da su tzv. vagonete vukli konji. radne brigade iz Vinkovaca i okolice nalazio povrtnjak. Dobro se sjećam proizvedeno je 44 milijuna komada
Ručna je bila prerada gline, izrada i njemački zarobljenici koji su se te Male banje kako smo je nazivali I kada nisu bile uređene vin- crijepa i 36 milijuna komada opeke
opeka u kalupima, odvoženje opeke nalazili u zarobljeničkim logorima. jer sam se u njoj poput mnogih kovačke banje su bile omiljena normalnog formata. Od 1973.
na sušenje na kolicima tačkama. mojih vršnjaka naučio plivati. kupališta ne samo stanovnika godine započela je i proizvodnja
Slaganje slogova opeke i crijepa za Uz ciglanu Dilj u Vinkovci- Njezine obale oblikovala je erozija Novog Sela već i građana iz ostalih gredica za strop kada je proizvede-
sušenje, slaganje i izvoženje gotovih ma su tada djelovale Slavonka, i bile su obrasle travom. Ribolovci dijelova Vinkovaca. Kupanje u no 600 000 metara dužnih.
proizvoda iz kružne peći, također je nekadašnja Kumanova ciglana su izvršili njezino poribljavanje pa banjama je bilo vrlo opasno zbog
bilo ručno. Oko tridesetih godina i Papuk, nekadašnja ciglana T. je bila idealno mjesto za pecanje. strmih obala i hladne vode posebno I kriznih godina sredinom i
dvadesetog stoljeća godišnja proi- Mitrovića i M. Bosnića. U selima u Bila je površinom mala pa ju je bilo iznad takozvanih virova pa su zabi- krajem osamdesetih Dilj je još
zvodnja je iznosila oko 12. milijuna okolici Vinkovaca: Nijemci, Stari lako zatrpati lomljenim ostacima lježeni brojni slučajevi utapanja. uvijek bio tvrtka koja je nadilazila
komada crijepa. Bohnovi koji su Mikanovci, Stari Jankovci, Otok i opeka i crijepa. Danas joj je teško Kao i prethodne zatrpane i nove lokalne okvire, a Vinkovačko Novo
imali još četiri ciglane ( Džomboli- Nijemci također su djelovale ciglane odrediti nekadašnju lokaciju. Od banje su bile poribljene pa su bile Selo i Vinkovci grad opekara i tako
ja, Novi Bečej, Sv. Hubert, Charlevil) koje su 1961. godine integrirane u tvornice prema istoku iskopom omiljena mjesta vinkovačkih ribiča. već još malo pa 100 godina. Nakon
za razliku od Kumanovih koji su poduzeće Dilj – IGM. je nastala znatno veća banja koja Moji i roditelji mojih vršnjaka nisu Domovinskog rata i osamostaljenja
također imali poznatu ciglanu je tada dobila naziv Velika banja. baš odobravali odlazak na Banju i Hrvatske proizvodnja opekarskih
nisu živjeli u Vinkovcima, pa Krajem pedesetih godina dva- Nalazila se usporedno s županj- kupanje, pa smo tamo često odlazili proizvoda odvija se u novom orga-
stoga nisu ni sudjelovali u javnom desetog stoljeća proizvodnja se skom prugom, a prema sjeveru se kradom lažući kako smo odlazili na nizacijskom obliku kao dioničko
i kulturnom životu Vinkovaca. odvijala tijekom cijele godine, pružala skoro do potoka Nevkoš. Diljevo igralište igrati nogomet. U društvo čiji je većinski vlasnik Nexe
Direktor tvornice do II. svjetskoga a ne sezonski kao dotada, a bilo Između ceste i njezinog okoliša je to davno siromašno vrijeme kada grupa d.o.o. Našice.
rata bio je stručnjak za proizvod- je zaposleno oko 800 radnika. ograda koju su činile tisuće buntova smo kao ljetnu odjeću nosili crne
nju opeke i crijepa Mađar Mihajlo Uvođenje automatizacije proi- glotane gaćice i bijelu atletsku I ovaj zapis dio je povijesti Vin-
zvodnje započelo je 1966. g. Pro- majicu često smo zbog toga laganja kovačkog Novog Sela u kojem se
dobivali šibom ili zabranom izlaska razvio i nastao jedan građevin-
iz dvorišta što je u vrijeme školskih ski gigant u kojem su stanovnici
ferija bila prava katastrofa. Voda ne samo ovoga naselja i Vinkovaca
Banje je specifična, a kako smo se već i okolnih sela u zavičaju, a ne u
kupali uglavnom u plićaku gdje se tuđini osiguravali sredstva za život
stvarao žuti mulj od gline, majke i ostanak na svojoj rodnoj grudi.
su vrlo lako razotkrivale laž gdje
si bio i jesi li se kupao na Banji jer No nije to jedini proizvod-
je kosa bila stvrdnuta kao da je ni gigant koji je ovdje djelovao i
namazana gelom, a voda kod pranja postojao.
crnih gaćica žućkaste boje. Malo je
dječaka i mladića tih pedesetih, pa
i ranih šezdesetih godina imalo
kupaće gaćice. Sretnici su bili oni
i važni frajeri na kupanju koji su se
domogli kakvog obojenog platna i
dobre šnajderice koja bi im sašila
kupaće gaćice.
Dok smo kao djeca uživali u bla-
godetima ljeta i kupanju na Banji
od jutra do sutra, promatrali smo
i težak rad radnika koji u početku
nije bio mehaniziran. Gledali smo
kako konji uz kosinu s naporom
vuku vagonete natovarene glinom.
Kasnije sa zanimanjem smo pro-
matrali kako male lokomotive na
uskim tračnicama vuku vagonete i
vrebali priliku kada ostave prazne
vagonete na uzvišicu uletimo u njih
i spustimo se do bagera. Kao učenike
nižih razreda naše učiteljice vodile
su nas u krug tvornice kako bismo
upoznali tehnološki proces izrade
opeke i crijepa te smo obilazili sve
dijelove u kojima se odvijao rad. Uz
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
info@novosti.hr Naklada: 1800
v.d. Direktora Redakcija: Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna i odgovorna urednica: Željko Komljenović, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac, mag. novinarstva Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100
glavna.urednica@novosti.hr Josipa Haluška, Josip Raguž 31110
Nikolina Živković prodaja@novosti.hr OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
