Page 11 - Vinkovački list - 10. svibnja 2019.
P. 11
AK, 10.5.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela
Od Pilane do DIK „Spačva“
Još jedan gospodarski gigant uvijek bilo pa se moralo imati dobru stva „Spačva“ i Drvno-industrijskog i krize izrastala je „Spačva“ u drv-
razvio se u novoselskom prostoru u vezu i poznanstvo s nekim od tada kombinata „Slavonski hrast“. Tako no-prerađivačkog giganta.
kojem egzistira već oko šest deset- poznatih furmana ili radnicima je nastao Šumarsko poljoprivred-
ljeća. U njemu su također brojne Pilane koji su imali prednost i no industrijski kombinat ( ŠPIK) Sredinom sedamdesetih godina
Novoselke i Novoselci vrijedno popust u kupovini toga materija- „Spačva“. U njegovom sastavu su se 20-tog stoljeća u vrijeme kada je
radili i osiguravali sredstva za la. Tijekom ljeta Novoselci i drugi nalazili odjeli za: šumarstvo i indu- kombinat obilježavao 20 godina
egzistenciju. Između željeznič- su takav materijal strpljivo slagali striju. Šumarstvo je obuhvaćalo je postojanja u njegovom sastavu
ke pruge za Županju, vinkovač- u svoje drvarnice i skladišta kako bi 10 šumarija sa 65 000 ha nizinskih nalazilo se 7 proizvodnih OOUR-a,
ke Duge ulice, magistralne želje- mirno sačekali zimu. Trošili su ga šuma, topolove plantaže u zajednici OOUR „Spačva trgovina“ i RZ
zničke pruge koja spaja zapadne i doduše tijekom cijele godine jer su s poljoprivrednim kulturama s – Zajedničke službe. Pilana je u
istočne dijelove Hrvatske i sjeverno za kuhanje i pečenje hrane koristili programom plantažiranja 23 000 ha to vrijeme ostvarivala godišnji
od glavne novoselske Ulice Alojzija klasične štednjake, a ne električne i Upravu za lovstvo. Odjel industri- kapacitet proreza od preko 60.000
Stepinca, nekada Ulice 13. travnja ili plinske kakvi se koriste danas. je sadržavao je pilanu s godišnjom m³ oblovine. Godišnji kapacitet
odnosno Glavne nalaze se pogoni proizvodnjom 60 000 m³ oblovine, Tvornice parketa je iznosio 200.000
tvornice „Spačva“. Povijest ove U graničarskim, pa kasnijim tvornicu parketa, dvije tvornice m² punog i 300.000 m² mozaik
nekada velike drvno-prerađivačke Vinkovcima između dva svjetska namještaja, tvornicu drvenih kuća, parketa. U Tvornici iverica godišnja
industrije i jednog od najznačajni- rata, djelovalo je nekoliko pilana. tvornicu iverastih ploča, građevni proizvodnja je iznosila 20.000 m²
jih poduzeća vinkovačke Općine, Nakon II. svjetskog rata je 1950. g. u pogon za visoku i nisku gradnju, ploča iverica. U Tvornici građe-
pa i šire u Novom Selu započela je Cerni osnovano Kotarsko poduzeće transport vlastitim željezničkim, vinske stolarije se odvijala pro-
davne 1956. godine. za piljenje drveta i građevnu cestovnim i vodenim prometnim izvodnja po kvalitetu poznatih
stolariju koje je 1956. g. preseljeno sredstvima, stanicu teških strojeva ulaznih vrata te ostala građevin-
Na istočnom izlazu iz Novog u Vinkovce i pripojeno poduzeću za krčenje šuma i duboko oranje i ska stolarija. U Stolariji su se izra-
Sela kojega je željeznička pruga „Slavonski hrast“. 1. 7. 1957. g. remontne radionice. Šumska proi- đivale drvene palete, kutne letve,
za Županju dijelila od gradske spajanjem Stolarskog poduzeća zvodnja odnosila se na proizvodnju brodski pod i drugi proizvodi.
Kačićeve ulice, pedesetih godina „Slavonski hrast“ i Poduzeća za trupaca za furnir, ljuštenje i rezanje U tvornici ambalaže i blind
nalazio se vojni poligon s nogo- piljenje drva i građevnu stolariju furnira proizvodilo se godišnje
metnim igralištem, a iza njega polja Cerna nastalo je Drvno industrijsko hrasta, jasena, brijesta i mekih oko 1.200.000 komada sanduka Godine 1970. kompletno je vratima
na kojima su Novoselci uzgajali poduzeće „Slavonski hrast“ Vin- lišćara, rudnog drveta, TT stupova, jabučara i oko 2.000 m² ljuštenog i prozorima opremila turistič-
različite ratarske kulture. Godine kovci.U halama uz pilanu postav- taninskog i gorivog drveta. Drvna furnira. U prvih 20 godina u proi- ki centar „Panorama“ u Istočnoj
1956. dolazi do promjene krajolika ljeni su strojevi za izradu parketa. industrija obuhvaćala je proizvod- zvodnji rezane građe prerađeno je Njemačkoj. U Kombinatu je bilo
i na mjestu nekadašnjih kukuru- Podignuta je sušara u kojoj se nju: rezane građe, svih standar- oko 1 mil. metara kubnih pilanske 1 600 zaposlenih. Najveći broj je
zišta započela je izgradnja hala sušilo drvo za potrebe obnovlje- dnih sortimenata rezane građe oblovine. U 18 godina proizvod- radio u Pilani – 500, Tvornici gra-
Pilane koja je iz Cerne preseljena ne tvornice namještaja. U tvornici od slavonske hrastovine, jasena, nje normalnog parketa proizve- đevinske stolarije - 227, Tvornici
u Vinkovce. Od glavne novosel- je preorijentirana proizvodnja brijesta i mekih lišćara, specijal- deno je 2,5 mil. m² , a u 16 godina parketa – 136, Tvornici iverica –
ske ceste do pilanskih postrojenja na izvozne artikle, pa je uskoro ne duge građe za mostogradnju i 3,4 mil m² mozaik parketa. U 13 134, Tvornici ambalaže i furnira
napravljena je cesta, a u dvorištu i sklopila prvi posao. Sklopljen brodogradnju, pilanskih otpadaka godina rada u Tvornici iverica pro- – 119, Stolariji – 71, Pogonu ener-
pilane nastajale su ogromne hrpe je ugovor za isporuku 7.000 pre- i piljevine. Obavljala se proizvod- izvedeno je preko 150.000 metara getike i održavanja – 185, „Spa-
piljevine, ostataka kore i drvnog klopnih stolova za Vel. Britaniju nja normalnog i mozaik parketa kubnih ploča iverice. Tvornica čva-trgovini“ - 112, te u RZ Zajed-
otpada koje su ne samo Novoselci što je bila prva isporuka finalnih od hrasta i jasena. Također su se građevinske stolarije koja je u ničke službe – 116 zaposlenika. U
već i drugi građani koristili proizvoda za inozemstvo s ovoga izrađivale kombinirane i spavaće početku svoga rada proizvodi- Kombinatu su bili zaposleni i dje-
za ogrjev. U godinama koje su područja. Kako je cijelo pilansko sobe, komadni namještaj, kuhinje, la montažne kuće, montirala ih je latnici iz okolnih sela, posebno
slijedile nakon izgradnje parketa- postrojenje bilo elektrificirano i uredski namještaj te unutarnje u stambenim naseljima u Skoplju, iz Cerne, gdje se ranije nalazila
rije također je nastajao drvni otpad nije trošilo piljevinu kao pogonsko dekoracije s ugrađenim plakarima. Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, pilana i ciglana koje su preselje-
poznat pod nazivom „paprikaš“ koji gorivo Pilana je počela s prodajom Proizvodile su se montažne zgrade Titogradu i Vukovaru, također i ne u Vinkovce. U vrijeme početka
se koristio kao ogrjevni materijal. piljevine kao jeftinog i kaloričnog i finalni elementi za polumontaž- turističke objekte u Poreču, Umagu, ili završetka smjene u vlaku koji
Duge kolone zaprežnih kola, goriva čije su godišnje zalihe tada nu i racionalnu gradnju, iveraste Gradcu, Makarskoj i Filip-Jakovu, je prometovao na relaciji Vinkovci
posebice onih s gumenim kotačima iznosile oko 3 000 m³. U lokalnom ploče i neki drugi proizvodi. te poslovne, školske i zdravstve- - Županja na maloj željeznič-
poznatih platona, a poslije trak- tisku, „Vinkovačkim novostima“, Nakon 9 godina takvoga ustroja, ne objekte u Slavonskom Brodu, koj postaji u Novom Selu, teško je
torskih prikolica i manjih kamiona objavila je obavijest o nabavci i 1969. godine došlo je do diobe Zrenjaninu, Skoplju, Kamenskom, bilo naći mjesta i uopće ukrcati
čekali su u redu kako bi kupili i dostavi piljevine i izradi piljevin- ŠPIK „Spačva“ na dva samostalna Zagrebu, Novoj Gradiški i Vinkov- se tim prije što su stanovnici
utovarili tu drvnu masu. Neki su skih peći koje su ubrzo naučili poduzeća: Šumsko gospodarstvo cima. Kasnije je tvornica preorijen- Cerne bili zaposleni u „Dilju“ i IGP
od toga napravili posao i trgovali s izrađivati lokalni majstori.Godina „Hrast“ Vinkovci i Drvno-industrij- tirana na proizvodnju elemenata „Graditelj“ čiji su se pogoni nalazili
takvim materijalom. Nazivali su ih 1961. bila je prekretnica u razvitku ski kombinat „Spačva“ Vinkovci. U za građevinarstvo, pa je među uz županjsku prugu tik do „Spačve“.
„furmani“. U početku uglavnom su šumarstva i drvno-prerađivačke DIK „Spačva“ tada je bilo zaposleno ostalim proizvedeno i opremlje-
to bili Novoselci. Potreba za takvim industrije u Vinkovcima jer je došlo oko 1 500 djelatnika. U narednom no niz objekata u nekoliko novo- Uz spomenute OOUR-e koji su na
materijalom bila je velika i nije ga do integriranja Šumskog gospodar- periodu uz brojne teškoće uspone izgrađenih naselja u Zagrebu. jednoj lokaciji djelovali u Vinkovci-
ma osamdesetih godina protekloga
stoljeća u Županji se rad odvijao u
pilani i Tvornici namještaja. Tada
je „Spačva“ bila najveće industrij-
sko poduzeće u Općini Vinkovci
s 30% udjela u industrijskoj pro-
izvodnji Općine i 50% ukupnog
udjela Općine Vinkovci u izvozu.
Krajem 1982. g. u Kombinatu je
bila zaposlena 1 841 osoba. Gos-
podarska kriza krajem osamdese-
tih i početkom devedesetih godina
odrazila se i na Kombinat. Nedaće
su nastavljene i za vrijeme Domo-
vinskog rata kada je zbog neprija-
teljskih topničkih napada gorjela
drvena građa te oštećene hale i
strojevi, a proizvodnja 1991, g. bila
je prekinuta. Zbog neostvarene
proizvodnje Kombinat je pretrpio
štetu oko 7,5 mil. Tadašnjih DM, a
od izravnih šteta oko 2,5 mil. DM.
Godine 1992. proizvodnja je obnov-
ljena. Nakon pretvorbe i teškoća
u godinama koje su slijedile D I
„Spačva“ je opstala, a u njoj kao i
ranije, doduše u manjem broju radi
dio stanovnika Vinkovačkog Novog
Sela.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
info@novosti.hr Naklada: 1800
v.d. Direktora Redakcija: Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna i odgovorna urednica: Željko Komljenović, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac, mag. novinarstva Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100
glavna.urednica@novosti.hr Josipa Haluška, Josip Raguž 31110
Nikolina Živković prodaja@novosti.hr OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela
Od Pilane do DIK „Spačva“
Još jedan gospodarski gigant uvijek bilo pa se moralo imati dobru stva „Spačva“ i Drvno-industrijskog i krize izrastala je „Spačva“ u drv-
razvio se u novoselskom prostoru u vezu i poznanstvo s nekim od tada kombinata „Slavonski hrast“. Tako no-prerađivačkog giganta.
kojem egzistira već oko šest deset- poznatih furmana ili radnicima je nastao Šumarsko poljoprivred-
ljeća. U njemu su također brojne Pilane koji su imali prednost i no industrijski kombinat ( ŠPIK) Sredinom sedamdesetih godina
Novoselke i Novoselci vrijedno popust u kupovini toga materija- „Spačva“. U njegovom sastavu su se 20-tog stoljeća u vrijeme kada je
radili i osiguravali sredstva za la. Tijekom ljeta Novoselci i drugi nalazili odjeli za: šumarstvo i indu- kombinat obilježavao 20 godina
egzistenciju. Između željeznič- su takav materijal strpljivo slagali striju. Šumarstvo je obuhvaćalo je postojanja u njegovom sastavu
ke pruge za Županju, vinkovač- u svoje drvarnice i skladišta kako bi 10 šumarija sa 65 000 ha nizinskih nalazilo se 7 proizvodnih OOUR-a,
ke Duge ulice, magistralne želje- mirno sačekali zimu. Trošili su ga šuma, topolove plantaže u zajednici OOUR „Spačva trgovina“ i RZ
zničke pruge koja spaja zapadne i doduše tijekom cijele godine jer su s poljoprivrednim kulturama s – Zajedničke službe. Pilana je u
istočne dijelove Hrvatske i sjeverno za kuhanje i pečenje hrane koristili programom plantažiranja 23 000 ha to vrijeme ostvarivala godišnji
od glavne novoselske Ulice Alojzija klasične štednjake, a ne električne i Upravu za lovstvo. Odjel industri- kapacitet proreza od preko 60.000
Stepinca, nekada Ulice 13. travnja ili plinske kakvi se koriste danas. je sadržavao je pilanu s godišnjom m³ oblovine. Godišnji kapacitet
odnosno Glavne nalaze se pogoni proizvodnjom 60 000 m³ oblovine, Tvornice parketa je iznosio 200.000
tvornice „Spačva“. Povijest ove U graničarskim, pa kasnijim tvornicu parketa, dvije tvornice m² punog i 300.000 m² mozaik
nekada velike drvno-prerađivačke Vinkovcima između dva svjetska namještaja, tvornicu drvenih kuća, parketa. U Tvornici iverica godišnja
industrije i jednog od najznačajni- rata, djelovalo je nekoliko pilana. tvornicu iverastih ploča, građevni proizvodnja je iznosila 20.000 m²
jih poduzeća vinkovačke Općine, Nakon II. svjetskog rata je 1950. g. u pogon za visoku i nisku gradnju, ploča iverica. U Tvornici građe-
pa i šire u Novom Selu započela je Cerni osnovano Kotarsko poduzeće transport vlastitim željezničkim, vinske stolarije se odvijala pro-
davne 1956. godine. za piljenje drveta i građevnu cestovnim i vodenim prometnim izvodnja po kvalitetu poznatih
stolariju koje je 1956. g. preseljeno sredstvima, stanicu teških strojeva ulaznih vrata te ostala građevin-
Na istočnom izlazu iz Novog u Vinkovce i pripojeno poduzeću za krčenje šuma i duboko oranje i ska stolarija. U Stolariji su se izra-
Sela kojega je željeznička pruga „Slavonski hrast“. 1. 7. 1957. g. remontne radionice. Šumska proi- đivale drvene palete, kutne letve,
za Županju dijelila od gradske spajanjem Stolarskog poduzeća zvodnja odnosila se na proizvodnju brodski pod i drugi proizvodi.
Kačićeve ulice, pedesetih godina „Slavonski hrast“ i Poduzeća za trupaca za furnir, ljuštenje i rezanje U tvornici ambalaže i blind
nalazio se vojni poligon s nogo- piljenje drva i građevnu stolariju furnira proizvodilo se godišnje
metnim igralištem, a iza njega polja Cerna nastalo je Drvno industrijsko hrasta, jasena, brijesta i mekih oko 1.200.000 komada sanduka Godine 1970. kompletno je vratima
na kojima su Novoselci uzgajali poduzeće „Slavonski hrast“ Vin- lišćara, rudnog drveta, TT stupova, jabučara i oko 2.000 m² ljuštenog i prozorima opremila turistič-
različite ratarske kulture. Godine kovci.U halama uz pilanu postav- taninskog i gorivog drveta. Drvna furnira. U prvih 20 godina u proi- ki centar „Panorama“ u Istočnoj
1956. dolazi do promjene krajolika ljeni su strojevi za izradu parketa. industrija obuhvaćala je proizvod- zvodnji rezane građe prerađeno je Njemačkoj. U Kombinatu je bilo
i na mjestu nekadašnjih kukuru- Podignuta je sušara u kojoj se nju: rezane građe, svih standar- oko 1 mil. metara kubnih pilanske 1 600 zaposlenih. Najveći broj je
zišta započela je izgradnja hala sušilo drvo za potrebe obnovlje- dnih sortimenata rezane građe oblovine. U 18 godina proizvod- radio u Pilani – 500, Tvornici gra-
Pilane koja je iz Cerne preseljena ne tvornice namještaja. U tvornici od slavonske hrastovine, jasena, nje normalnog parketa proizve- đevinske stolarije - 227, Tvornici
u Vinkovce. Od glavne novosel- je preorijentirana proizvodnja brijesta i mekih lišćara, specijal- deno je 2,5 mil. m² , a u 16 godina parketa – 136, Tvornici iverica –
ske ceste do pilanskih postrojenja na izvozne artikle, pa je uskoro ne duge građe za mostogradnju i 3,4 mil m² mozaik parketa. U 13 134, Tvornici ambalaže i furnira
napravljena je cesta, a u dvorištu i sklopila prvi posao. Sklopljen brodogradnju, pilanskih otpadaka godina rada u Tvornici iverica pro- – 119, Stolariji – 71, Pogonu ener-
pilane nastajale su ogromne hrpe je ugovor za isporuku 7.000 pre- i piljevine. Obavljala se proizvod- izvedeno je preko 150.000 metara getike i održavanja – 185, „Spa-
piljevine, ostataka kore i drvnog klopnih stolova za Vel. Britaniju nja normalnog i mozaik parketa kubnih ploča iverice. Tvornica čva-trgovini“ - 112, te u RZ Zajed-
otpada koje su ne samo Novoselci što je bila prva isporuka finalnih od hrasta i jasena. Također su se građevinske stolarije koja je u ničke službe – 116 zaposlenika. U
već i drugi građani koristili proizvoda za inozemstvo s ovoga izrađivale kombinirane i spavaće početku svoga rada proizvodi- Kombinatu su bili zaposleni i dje-
za ogrjev. U godinama koje su područja. Kako je cijelo pilansko sobe, komadni namještaj, kuhinje, la montažne kuće, montirala ih je latnici iz okolnih sela, posebno
slijedile nakon izgradnje parketa- postrojenje bilo elektrificirano i uredski namještaj te unutarnje u stambenim naseljima u Skoplju, iz Cerne, gdje se ranije nalazila
rije također je nastajao drvni otpad nije trošilo piljevinu kao pogonsko dekoracije s ugrađenim plakarima. Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, pilana i ciglana koje su preselje-
poznat pod nazivom „paprikaš“ koji gorivo Pilana je počela s prodajom Proizvodile su se montažne zgrade Titogradu i Vukovaru, također i ne u Vinkovce. U vrijeme početka
se koristio kao ogrjevni materijal. piljevine kao jeftinog i kaloričnog i finalni elementi za polumontaž- turističke objekte u Poreču, Umagu, ili završetka smjene u vlaku koji
Duge kolone zaprežnih kola, goriva čije su godišnje zalihe tada nu i racionalnu gradnju, iveraste Gradcu, Makarskoj i Filip-Jakovu, je prometovao na relaciji Vinkovci
posebice onih s gumenim kotačima iznosile oko 3 000 m³. U lokalnom ploče i neki drugi proizvodi. te poslovne, školske i zdravstve- - Županja na maloj željeznič-
poznatih platona, a poslije trak- tisku, „Vinkovačkim novostima“, Nakon 9 godina takvoga ustroja, ne objekte u Slavonskom Brodu, koj postaji u Novom Selu, teško je
torskih prikolica i manjih kamiona objavila je obavijest o nabavci i 1969. godine došlo je do diobe Zrenjaninu, Skoplju, Kamenskom, bilo naći mjesta i uopće ukrcati
čekali su u redu kako bi kupili i dostavi piljevine i izradi piljevin- ŠPIK „Spačva“ na dva samostalna Zagrebu, Novoj Gradiški i Vinkov- se tim prije što su stanovnici
utovarili tu drvnu masu. Neki su skih peći koje su ubrzo naučili poduzeća: Šumsko gospodarstvo cima. Kasnije je tvornica preorijen- Cerne bili zaposleni u „Dilju“ i IGP
od toga napravili posao i trgovali s izrađivati lokalni majstori.Godina „Hrast“ Vinkovci i Drvno-industrij- tirana na proizvodnju elemenata „Graditelj“ čiji su se pogoni nalazili
takvim materijalom. Nazivali su ih 1961. bila je prekretnica u razvitku ski kombinat „Spačva“ Vinkovci. U za građevinarstvo, pa je među uz županjsku prugu tik do „Spačve“.
„furmani“. U početku uglavnom su šumarstva i drvno-prerađivačke DIK „Spačva“ tada je bilo zaposleno ostalim proizvedeno i opremlje-
to bili Novoselci. Potreba za takvim industrije u Vinkovcima jer je došlo oko 1 500 djelatnika. U narednom no niz objekata u nekoliko novo- Uz spomenute OOUR-e koji su na
materijalom bila je velika i nije ga do integriranja Šumskog gospodar- periodu uz brojne teškoće uspone izgrađenih naselja u Zagrebu. jednoj lokaciji djelovali u Vinkovci-
ma osamdesetih godina protekloga
stoljeća u Županji se rad odvijao u
pilani i Tvornici namještaja. Tada
je „Spačva“ bila najveće industrij-
sko poduzeće u Općini Vinkovci
s 30% udjela u industrijskoj pro-
izvodnji Općine i 50% ukupnog
udjela Općine Vinkovci u izvozu.
Krajem 1982. g. u Kombinatu je
bila zaposlena 1 841 osoba. Gos-
podarska kriza krajem osamdese-
tih i početkom devedesetih godina
odrazila se i na Kombinat. Nedaće
su nastavljene i za vrijeme Domo-
vinskog rata kada je zbog neprija-
teljskih topničkih napada gorjela
drvena građa te oštećene hale i
strojevi, a proizvodnja 1991, g. bila
je prekinuta. Zbog neostvarene
proizvodnje Kombinat je pretrpio
štetu oko 7,5 mil. Tadašnjih DM, a
od izravnih šteta oko 2,5 mil. DM.
Godine 1992. proizvodnja je obnov-
ljena. Nakon pretvorbe i teškoća
u godinama koje su slijedile D I
„Spačva“ je opstala, a u njoj kao i
ranije, doduše u manjem broju radi
dio stanovnika Vinkovačkog Novog
Sela.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
info@novosti.hr Naklada: 1800
v.d. Direktora Redakcija: Prodaja i oglašavanje Cijena jednog primjerka je 8 kn
Glavna i odgovorna urednica: Željko Komljenović, Mirjana Ešegović
Marija Gerovac, mag. novinarstva Aneta Pšihistal, Jasna Kanjuh IBAN: HR09 2340 0091 1100
glavna.urednica@novosti.hr Josipa Haluška, Josip Raguž 31110
Nikolina Živković prodaja@novosti.hr OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
