Page 20 - Vinkovački list - 17. svibnja 2019.
P. 20
SLAVONIJA PETAK 17.5.2019.
Prošlo je pet godina od poplava u Županjskoj posavini Kišovit i hladan svibanj sta- zbog toga što njihovi objekti nisu Poplave su
novnike sela Cvelferije, koja su obuhvaćeni obnovom. Baš sam
Obnova još smještena uz rijeku Savu, neu- od odvjetnika koji vode postupak na ovom
nije završena, moljivo podsjeća na onaj od prije tražio detaljne informacije kako bi se
a stanovnika pet godina, kada su upravo ta pripremio za obljetnicu, da istaknem području
sve manje mjesta bila pogođena najvećom i zamolim relevantne čimbenike koji
prirodnom katastrofom u novijoj će se pojaviti na obilježavanju tih 5 uništile i
Pedesetak mještana Gunje, Rajeva Sela Hrvatskoj povijesti. godina. Po meni, sve dok i zadnji
i Račinovaca još i danas se sudski spore mještani ne dobiju nekakvu odštetu, ono malo
s institucijama iz razloga što njihovi Franjo Sorčik ja ne mogu reći da je ova priča
objekti nisu obuhvaćeni obnovom franjo.sorcik@novosti.hr završena. Znam da to nije problem gospodarstva
5 ili 10 ljudi, nego ih ima iz Gunje,
Visoki vodostaj rijeka, pa tako iz Rajeva sela, iz Račinovaca sigurno koje je prije
i Save, koji je uslijed velikih kiša preko 50”, priča nam načelnik
zabilježen tog svibnja 2014. godine, Gunje Anto Gutić koji naglašava njih ipak
uzrokovao je puknuće nasipa na dva da je, unatoč svemu dobrom što je
mjesta, i to gotovo u isto vrijeme, učinjeno nakon poplave, napravlje- donosilo
iako su međusobno udaljeni oko no i puno propusta.
25 kilometara. Vremenska razlika određene
između puknuća nasipa u Rajevu Uništeno gospodarstvo
Selu i kod Račinovaca bila je samo “Mi smo uvijek bili poznati kao prihode i
23 minute. Dogodilo se to 17. svibnja
2014. oko 15 sati, a najgore je bilo u drvoprerađivači, a nakon poplave nudilo radna
Rajevu Selu. Prvi udar ogromnih su dvije velike tvrtke koje su se
količina vode i svega onoga što je ona bavile preradom drveta, odnosno mjesta
nosila sa sobom bio je koban za Ružu proizvodnjom namještaja, a koje
Sirotković i Franju Šoltesa. Uzela je su nekada zapošljavale preko 120 5 slavonskih županija. Naravno da
ova prirodna katastrofa i indirektne ljudi, zatvorile svoja vrata i prestale je to direktna posljedica najvećim
žrtve. U Gunji se jedan 14-godišnji raditi. To je direktan udar i na sta- dijelom te poplave. Prije toga je
dječak ugušio ugljičnim monoksi- novništvo naše općine, jer ljudi su Gunja bila perjanica u odnosu na
dom iz isušivača kojim su se sušili morali posao i egzistenciju potražiti seoske općine u Cvelferiji, a i šire,
mokri zidovi u kući, a dvoje je ljudi u nekim drugim krajevima Hrvatske kako po broju zaposlenih tako i po
počinilo samoubojstvo. Iz naselja ili inozemstvu. Prema indeksu razvi- broju gospodarstvenika, te svim
obuhvaćenih poplavom evakuirana jenosti Gunja se nalazi na 542. ostalim pokazateljima, da bi nakon
je 8.951 osoba i 9.148 životinja. Na mjestu, iza Gunje se nalazi samo 12 poplave došli na najgoru moguću
više od 7.500 objekata zabilježena općina, a od njih niti jedna nije u razinu. Država je poticala i subvenci-
je šteta veća od 1,2 milijarde kuna, onirala plaće zaposlenih, ali nažalost
troškovi privremenog smještaja i 1,2 nije pomogla vlasnicima tvornice,
osnovnih životnih potreba iznosili nije im pomogla u smislu da mogu
su više od 13 milijuna kuna, a na milijarde kuna ukupna je obnoviti svoje tvornice, nabaviti
usjevima su zabilježene štete od šteta na 7.500 objekata u novu opremu i strojeve. Posljedi-
55 milijuna kuna. Država će poslije ova tri mjesta. Evakuirana ca toga je bila da su ova dva najveća
uložiti ogroman novac u obnovu je 8.951 osoba i 9.148 drvoprerđivača koji su, što je najvaž-
stambenih i javnih zgrada te infra- životinja, troškovi smještaja nije radili gotov proizvod, zatvorila
strukture, ali ni danas, pet godina iznosili su 13, a štete na svoja vrata”, ističe Gutić. Nadali su
od katastrofe, ova mjesta nisu u pot- usjevima 55 milijuna kuna se, kaže, da bi putem EU fondova
punosti obnovljena, a poplave su na mogli obnoviti svoju poslovnu zonu,
tom području uništile i ono malo ponovno izgraditi infrastrukturu
gospodarstva koje je prije njih ipak i vratiti se gospodarske uzlete koje
donosilo određene prihode i nudilo su imali. Nažalost, već dvije godine
radna mjesta. ni u tome ne uspijevaju.
“Obnova nije završena, niti 5 “Nas u Gunji ne zanima kako će
godina nakon poplava. Još je veliki se program zvati. Nas zanima da
broj mještana na sudu, tuže državu se ta infrastruktura osposobi, jer
nažalost ne možemo kao jedinica
lokalne samouprave sami financi-
rati projekte. Ta prva faza koja bi
omogućila gospodarstvenicima i
poljoprivrednicima da nešto stvaraju
košta preko 6 milijuna kuna. Mi to
naravno nismo u stanju sami isfi-
nancirati, čekamo taj neki projekt
da prođemo ali nažalost do danas
se ništa nije dogodilo. I osobno
sam razočaran da to tako sporo
ide. Kako sam nedavno upozorio
i naše županijske čelnike, ako ne
riješimo svoju poslovnu zonu u ovoj
ili idućoj godini, Gunji će u buduć-
nosti trebati samo tri stvari, a to
su proširenje groblja, izgradnja
mrtvačnice i starački dom. Mi smo
graničari i oduvijek čuvamo granicu
na Savi, ali ako se zapostavljanje tih
graničnih područja nastavi Cvelferi-
je više neće biti”, zaključuje načelnik
Gutić. Inače, Gunja je 2011. godine
imala 3.732 stanovnika, dok se danas
ta brojka kreće negdje između 2.500
i 3.000.
Kao najveće probleme mještani ističu danonoćnu buku, nemogućnost ulaska poljoprivrednika u njive zbog kolona na cesti i strah roditelja za djecu
U Ilači i Tovarniku protiv teških kamiona
Mirnim prosvjedom i ovom cestom s namjerom da koje se stvaraju nadomak selima. njive zbog kolona na cesti i strah graničnih prijelaza i prometne gužve
blokadom državne ceste DC46 upozore na problem teških kamiona “Svom srećom u našim selima još roditelja koji djecu ne puštaju samu sa susjednom državom. Napominje-
Vinkovci - Tovarnik - državna koji prolaze kroz njihova sela. imamo puno djece, nismo se svi ni preko pješačkog prijelaza, unatoč mo i kako ovaj problem nije nastao
granica u petak su mještani raselili, i moramo voditi računa o semaforu. Na upit u vezi s prosvje- nedavno, već traje duže razdoblje
Ilače i Tovarnika poručili “Stop U 2018. godini preko graničnog sigurnosti najmlađih”, govorili su dom, stigao je odgovor i iz Ministar- gdje smo svi svjedoci otežanih
kamionima”. prijelaza Tovarnik prošlo je oko prosvjednici u Ilači, među kojima stva mora, prometa i infrastrukture. uvjeta prometovanja u mjestima gdje
225.000 kamiona u oba smjera. su u priličnom broju bile i obitelji s se nalaze takvi granični prijelazi.
Franjo Sorčik To govori da kroz ova sela dnevno djecom. Na prosvjed su ponijeli i tran- “Problem graničnih prijelaza i Konačno, ističemo kako se problemi
franjo.sorcik@novosti.hr prođe 600-tinjak kamiona. sparente - dječje crteže s natpisima gužvi koje se stvaraju, a posebice na gužvi na GP-u Tovarnik neće riješiti
Mještani traže da se zabrani promet “Stop kamionima”, “Zaštitimo graničnim prijelazima sa Srbijom, isključivo promjenom regulative u
Prosvjed je, prvo u podne u Ilači, teških kamiona, onih u tranzitu našu djecu”, “Igra bez kamiona”, treba rješavati kroz državne insti- smislu ograničavanja prometova-
a sat vremena kasnije i u središtu i onih težih od 7,5 tona, čime se “Nećemo smeće”, “Hoćemo u naša tucije i međunarodnu suradnju. nja određenih motornih vozila, jer bi
Tovarnika, okupio 400-tinjak rješavaju četiri problema - sigurnost polja”. Među problemima mještani Ministarstvo kontinuirano radi na se u tom slučaju isti problem pojavio
mještana koji su u dva navrata po djece i mještana, što je i najvažni- spominju i danonoćnu buku, nemo- rješavanju ovog problema, u okviru negdje drugdje”, stoji u pripoćenju
desetak minuta blokirali promet je, uništavanje prometnice, velike gućnost ulaska poljoprivrednika u svojih nadležnosti, te će dati maksi- ministarstva.
količine smeća i nepregledne kolone malnu potporu u rješavanju pitanja
Prošlo je pet godina od poplava u Županjskoj posavini Kišovit i hladan svibanj sta- zbog toga što njihovi objekti nisu Poplave su
novnike sela Cvelferije, koja su obuhvaćeni obnovom. Baš sam
Obnova još smještena uz rijeku Savu, neu- od odvjetnika koji vode postupak na ovom
nije završena, moljivo podsjeća na onaj od prije tražio detaljne informacije kako bi se
a stanovnika pet godina, kada su upravo ta pripremio za obljetnicu, da istaknem području
sve manje mjesta bila pogođena najvećom i zamolim relevantne čimbenike koji
prirodnom katastrofom u novijoj će se pojaviti na obilježavanju tih 5 uništile i
Pedesetak mještana Gunje, Rajeva Sela Hrvatskoj povijesti. godina. Po meni, sve dok i zadnji
i Račinovaca još i danas se sudski spore mještani ne dobiju nekakvu odštetu, ono malo
s institucijama iz razloga što njihovi Franjo Sorčik ja ne mogu reći da je ova priča
objekti nisu obuhvaćeni obnovom franjo.sorcik@novosti.hr završena. Znam da to nije problem gospodarstva
5 ili 10 ljudi, nego ih ima iz Gunje,
Visoki vodostaj rijeka, pa tako iz Rajeva sela, iz Račinovaca sigurno koje je prije
i Save, koji je uslijed velikih kiša preko 50”, priča nam načelnik
zabilježen tog svibnja 2014. godine, Gunje Anto Gutić koji naglašava njih ipak
uzrokovao je puknuće nasipa na dva da je, unatoč svemu dobrom što je
mjesta, i to gotovo u isto vrijeme, učinjeno nakon poplave, napravlje- donosilo
iako su međusobno udaljeni oko no i puno propusta.
25 kilometara. Vremenska razlika određene
između puknuća nasipa u Rajevu Uništeno gospodarstvo
Selu i kod Račinovaca bila je samo “Mi smo uvijek bili poznati kao prihode i
23 minute. Dogodilo se to 17. svibnja
2014. oko 15 sati, a najgore je bilo u drvoprerađivači, a nakon poplave nudilo radna
Rajevu Selu. Prvi udar ogromnih su dvije velike tvrtke koje su se
količina vode i svega onoga što je ona bavile preradom drveta, odnosno mjesta
nosila sa sobom bio je koban za Ružu proizvodnjom namještaja, a koje
Sirotković i Franju Šoltesa. Uzela je su nekada zapošljavale preko 120 5 slavonskih županija. Naravno da
ova prirodna katastrofa i indirektne ljudi, zatvorile svoja vrata i prestale je to direktna posljedica najvećim
žrtve. U Gunji se jedan 14-godišnji raditi. To je direktan udar i na sta- dijelom te poplave. Prije toga je
dječak ugušio ugljičnim monoksi- novništvo naše općine, jer ljudi su Gunja bila perjanica u odnosu na
dom iz isušivača kojim su se sušili morali posao i egzistenciju potražiti seoske općine u Cvelferiji, a i šire,
mokri zidovi u kući, a dvoje je ljudi u nekim drugim krajevima Hrvatske kako po broju zaposlenih tako i po
počinilo samoubojstvo. Iz naselja ili inozemstvu. Prema indeksu razvi- broju gospodarstvenika, te svim
obuhvaćenih poplavom evakuirana jenosti Gunja se nalazi na 542. ostalim pokazateljima, da bi nakon
je 8.951 osoba i 9.148 životinja. Na mjestu, iza Gunje se nalazi samo 12 poplave došli na najgoru moguću
više od 7.500 objekata zabilježena općina, a od njih niti jedna nije u razinu. Država je poticala i subvenci-
je šteta veća od 1,2 milijarde kuna, onirala plaće zaposlenih, ali nažalost
troškovi privremenog smještaja i 1,2 nije pomogla vlasnicima tvornice,
osnovnih životnih potreba iznosili nije im pomogla u smislu da mogu
su više od 13 milijuna kuna, a na milijarde kuna ukupna je obnoviti svoje tvornice, nabaviti
usjevima su zabilježene štete od šteta na 7.500 objekata u novu opremu i strojeve. Posljedi-
55 milijuna kuna. Država će poslije ova tri mjesta. Evakuirana ca toga je bila da su ova dva najveća
uložiti ogroman novac u obnovu je 8.951 osoba i 9.148 drvoprerđivača koji su, što je najvaž-
stambenih i javnih zgrada te infra- životinja, troškovi smještaja nije radili gotov proizvod, zatvorila
strukture, ali ni danas, pet godina iznosili su 13, a štete na svoja vrata”, ističe Gutić. Nadali su
od katastrofe, ova mjesta nisu u pot- usjevima 55 milijuna kuna se, kaže, da bi putem EU fondova
punosti obnovljena, a poplave su na mogli obnoviti svoju poslovnu zonu,
tom području uništile i ono malo ponovno izgraditi infrastrukturu
gospodarstva koje je prije njih ipak i vratiti se gospodarske uzlete koje
donosilo određene prihode i nudilo su imali. Nažalost, već dvije godine
radna mjesta. ni u tome ne uspijevaju.
“Obnova nije završena, niti 5 “Nas u Gunji ne zanima kako će
godina nakon poplava. Još je veliki se program zvati. Nas zanima da
broj mještana na sudu, tuže državu se ta infrastruktura osposobi, jer
nažalost ne možemo kao jedinica
lokalne samouprave sami financi-
rati projekte. Ta prva faza koja bi
omogućila gospodarstvenicima i
poljoprivrednicima da nešto stvaraju
košta preko 6 milijuna kuna. Mi to
naravno nismo u stanju sami isfi-
nancirati, čekamo taj neki projekt
da prođemo ali nažalost do danas
se ništa nije dogodilo. I osobno
sam razočaran da to tako sporo
ide. Kako sam nedavno upozorio
i naše županijske čelnike, ako ne
riješimo svoju poslovnu zonu u ovoj
ili idućoj godini, Gunji će u buduć-
nosti trebati samo tri stvari, a to
su proširenje groblja, izgradnja
mrtvačnice i starački dom. Mi smo
graničari i oduvijek čuvamo granicu
na Savi, ali ako se zapostavljanje tih
graničnih područja nastavi Cvelferi-
je više neće biti”, zaključuje načelnik
Gutić. Inače, Gunja je 2011. godine
imala 3.732 stanovnika, dok se danas
ta brojka kreće negdje između 2.500
i 3.000.
Kao najveće probleme mještani ističu danonoćnu buku, nemogućnost ulaska poljoprivrednika u njive zbog kolona na cesti i strah roditelja za djecu
U Ilači i Tovarniku protiv teških kamiona
Mirnim prosvjedom i ovom cestom s namjerom da koje se stvaraju nadomak selima. njive zbog kolona na cesti i strah graničnih prijelaza i prometne gužve
blokadom državne ceste DC46 upozore na problem teških kamiona “Svom srećom u našim selima još roditelja koji djecu ne puštaju samu sa susjednom državom. Napominje-
Vinkovci - Tovarnik - državna koji prolaze kroz njihova sela. imamo puno djece, nismo se svi ni preko pješačkog prijelaza, unatoč mo i kako ovaj problem nije nastao
granica u petak su mještani raselili, i moramo voditi računa o semaforu. Na upit u vezi s prosvje- nedavno, već traje duže razdoblje
Ilače i Tovarnika poručili “Stop U 2018. godini preko graničnog sigurnosti najmlađih”, govorili su dom, stigao je odgovor i iz Ministar- gdje smo svi svjedoci otežanih
kamionima”. prijelaza Tovarnik prošlo je oko prosvjednici u Ilači, među kojima stva mora, prometa i infrastrukture. uvjeta prometovanja u mjestima gdje
225.000 kamiona u oba smjera. su u priličnom broju bile i obitelji s se nalaze takvi granični prijelazi.
Franjo Sorčik To govori da kroz ova sela dnevno djecom. Na prosvjed su ponijeli i tran- “Problem graničnih prijelaza i Konačno, ističemo kako se problemi
franjo.sorcik@novosti.hr prođe 600-tinjak kamiona. sparente - dječje crteže s natpisima gužvi koje se stvaraju, a posebice na gužvi na GP-u Tovarnik neće riješiti
Mještani traže da se zabrani promet “Stop kamionima”, “Zaštitimo graničnim prijelazima sa Srbijom, isključivo promjenom regulative u
Prosvjed je, prvo u podne u Ilači, teških kamiona, onih u tranzitu našu djecu”, “Igra bez kamiona”, treba rješavati kroz državne insti- smislu ograničavanja prometova-
a sat vremena kasnije i u središtu i onih težih od 7,5 tona, čime se “Nećemo smeće”, “Hoćemo u naša tucije i međunarodnu suradnju. nja određenih motornih vozila, jer bi
Tovarnika, okupio 400-tinjak rješavaju četiri problema - sigurnost polja”. Među problemima mještani Ministarstvo kontinuirano radi na se u tom slučaju isti problem pojavio
mještana koji su u dva navrata po djece i mještana, što je i najvažni- spominju i danonoćnu buku, nemo- rješavanju ovog problema, u okviru negdje drugdje”, stoji u pripoćenju
desetak minuta blokirali promet je, uništavanje prometnice, velike gućnost ulaska poljoprivrednika u svojih nadležnosti, te će dati maksi- ministarstva.
količine smeća i nepregledne kolone malnu potporu u rješavanju pitanja
