Page 11 - Vinkovački list - 11. listopada 2019.
P. 11
AK, 11.10.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Švabićevog sokaka
do Glagoljaške ulice
U dosadašnjim „Vijestima iz a prostori ispred kuća postali su zapuštenim, nekada vrlo lijepim prije 132 godine, 11. srpnja 1887. U U kući na k.br,15. rodio se Mijo
povijesti“ pisao sam o glavnim, parkirališta. Osvanule su nove pročeljem koje je nažalost djelo- rodnom gradu završio je pučku školu Brašnić, povjesničar i filolog.
najdužim i najstarijim vinkovač- građevine, uglavnom katnice, razli- mično obnovljeno samo u uličnom i klasičnu gimnaziju 1906. godine. Rođen je u Vinkovcima prije 170
kim ulicama, posebice o onima čitih stilskih obilježja, a odnedavno dijelu koji se nalazi u Gunduliće- U Beču i Zagrebu studirao je slavi- godina, 1849. godine. Pučku školu
koje se nalaze u užem središtu. No i višekatnice s novim stambenim i voj ulici s kojom se ova ulica križa. stiku i germanistiku. Diplomirao i gimnaziju završio je u Vinkov-
tu nije kraj. Slijedi nekoliko zapisa poslovnim prostorima za različite I u ovoj ulici su rođene i živjele je 1911. na Filozofskom fakultetu cima 1868. godine Kao odličan
o još nekim ulicama i dijelovima kod profesora Tome Maretića koji učenik, koji je zalazio i u profe-
Vinkovaca o kojima se manje zna. I djelatnosti. Od značajnijih zgrada znamenite osobe po kojima imena ga još kao studenta uključivao u sorsku knjižnicu gimnazije, dobio
ove naše ulice imaju svoju povijest, koje su uglavnom sačuvale svoj nose neke druge vinkovačke ulice. znanstveni rad. Nakon završetka je biskupsku stipendiju J.J. Stro-
svoju priču i značaj s kojom bi prvobitni oblik tu se nalazi rodna Vrijedne su spomena zbog onoga studija radio je u vinkovačkoj ssmayera od 40 forinti godišnje.
naročito mlađe naraštaje valjalo kuća skladatelja hrvatske nacional- što su za života učinile i pronijele Gimnaziji kao profesor hrvatskog i Studirao je povijest, zemljopis
upoznati. Sudbinu glavnih gradskih ne himne Josifa (Josipa) Runjanina glas o svome rodnome gradu. Osim njemačkog jezika od 1911. do 1916. i njemački jezik u Beču. U želji
ulica i veliku preobrazbu pretrpje- (kbr 2 c), o kojemu sam već pisao u Runjaninove u ovoj se ulice nalaze U Vinkovcima je obavljao terenska i za proširenjem znanja pohađao
le su ostale i ulice. Klasičan primjer prethodnim „Vijestima iz povijesti“. kuće u kojima su rođeni i živjeli Mijo znanstvena istraživanja, proučavao je i predavanja latinskog jezika,
radikalne promjene u arhitekton- U staroj zgradi vinkovačke knjižnice Brašnić i Stjepan Pavičić. Kuća roda župne matice i općinske arhive, slavonske paleografije, povijesti
skom smislu očit je u današnjoj Gla- i čitaonice, nekadašnjoj gostio- Pavičića nalazila se gdje su kuće s putovao od sela do sela, razgova- umjetnosti i arheologije. Poslije
goljaškoj ulici, naročito u periodu nici Militär sagrađenoj u 19-om kućnim brojevima 50. i 52. Tu je rao sa starijim ljudima, svećenici- završenog studija radio je u karlo-
nakon svršetka Domovinskoga stoljeću danas je Šumarski dom. rođen Stjepan Pavičić. Akademik, ma i učiteljima, skupljajući građu za vačkoj gimnaziji od 1872. do 1874.g.,
rata. Ova stara ulica koja se pruža Nasuprot njoj nalazi se arhitek- povjesničar, jezikoslovac i antro- svoje kasnije napisane lingvistič- a od 1876. do 1883. kao profesor u
od Duge do nekadašnje Dôle, danas tonski zanimljiva uglovnica sa pogeograf Stjepan Pavičić rođen je ke, antropogeografske i povijesne vinkovačkoj Gimnaziji. Za vrijeme
Ulice Jurja Dalmatinca tijekom knjige. To je nastavio i za službo- služenja vojske 1874./75. g. obolio je
prošlosti nekoliko je puta mijenjala vanja u Zemunu od 1916. do 1927. od tuberkuloze. Iz vojske je otpušten
ime. U vrijeme dok u Vinkovcima godine kada se preselio u Zagreb pa se vratio kući. Znanstvenim
imena ulica nisu bila određivana i radio u I. klasičnoj gimnaziji kao radom počeo se baviti kao student
administrativnim putem ta je ulica profesor hrvatskog, njemačkog, III. semestra. Bavio se znanstve-
nazivana Švabićev sokak, prema grčkog i latinskog. Godine 1933. nim radom iz području povijesti
šokačkom rodu Švabića koji su tu postao je ravnateljem II. klasične i zemljopisa. Njegove studije iz
imali zadružne kuće na današnjim gimnazije i tu funkciju obnašao povijesti uglavnom se odnose
brojevima 51. i 53. kako je to zabi- do umirovljenja 1946. Od 1943. na stariju hrvatsku i vinkovačku
lježio pedantni istraživač i kroničar radio je i na Filozofskom fakultetu povijest. Još u gimnazijskim danima
vinkovačke povijesti profesor u Zagrebu. Bio je dugogodiš- osnovao je učenički književni klub
Tomislav Šalić autor brojnih publi- nji stalni suradnik u Odboru za u kojem čitao svoje prve radove.
kacija i knjiga od kojih izdvajam narodni život i običaje pri JAZU. Kao bečki student, objavio je djelo
knjige: „Vinkovački šokački rodovi“ Objavljivanje znanstvenih radova pod naslovom «Odlomci iz zemljopi-
i „ Vinkovački leksikon“ u kojima je započeo je 1920. radom «O govoru u sa i narodopisa Hrvatske i Slavonije
detaljno i argumentirano prezen- Slavoniji do turskih ratova i velikih u IX. stoljeću» (1870.). Ostala značaj-
tirao obilje podataka iz vinkovač- seoba u 16. i 17. stoljeću». Objavio nija djela su mu: «Župe u hrvatskoj
ke povijesti. U susjedstvu Švabića je tri knjige o naseljima i govorima: državi za narodne dinastije» (1873.),
bile su kuće Pavičića, Šajnovića, Vukovska župa u razvitku svoga «Županije u Hrvatskoj, Slavoniji,
Gojkovića, Katolikovića, Tekme- naselja od XIII. do XVIII. stoljeća Dalmaciji i Vojničkoj krajini od
tarovića i drugih starih vinkovač- (1940), Podrijetlo hrvatskih i 1102. do 1302.» (1874.), «Panonski
kih rodova. Na križanju ove i Duge srpskih naselja i govora u Slavoniji grad Cibalium» (1874.), «Munici-
ulice bio je postavljen križ. U Dôli (1953), Seobe i naselja u Lici (1962). pija u hrvatskoj državi za narodne
kod kuće Šajnovića odakle je zapo- Uz spomenute napisao je „Hrvatsko dinastije» (1875.), «Postavlje-
činjala Kolodvorska ulica također naselje u fruškogorskom području nje knezova zadarskih za vlade
se na zidanom postolju nalazio (1942.), «Muslimani na području mletačke (1202.-1358.)» (1877.), te
željezni križ pa je ta ulica nazivana između Dunava, Drave, Save i «Močvare između Murse (Osijeka) i
i Križnom ulicom. Prvi službeni Zrmanje u XVI. i XVII. stoljeću», Cibala (Vinkovaca)» (1878.).
naziv Švabića sokaka, odnosno (1943.), «Porijeklo stanovniš-
Križne ulice je bio Preradovićeva tva vinkovačkog kraja» (1971.), Posljednje mu je djelo mono-
ulica. Za vrijeme Kraljevine Jugo- te «Razvitak naselja u županj- grafija «Cesarska kraljevska Velika
slavije Preradovićeva ulica dobila je skom području» (1971.). Pisao je gimnazija u Vinkovcih za prvog
naziv Frankopanska ulica, a nakon za Hrvatsku i Jugoslavensku enci- stogodišta svoga obstanka l780.-
1945. godine Ulica Ive Lole Ribara. klopediju, te brojne časopise i 1879.» (1879.). Umro je u svom
Sada je to Glagoljaška ulica. Zbog zbornike. Kao dobar poznavatelj rodnom gradu izmučen od tuber-
položaja objekata odnosno važnih terena u istočnoj Slavoniji i Srijemu kuloze 1883.g. u 34. godini života.
ustanova koje su se nalazile u njoj 1946. godine bio je uključen u rad Osim njih u našoj gimnaziji nekada
i njezinoj blizini, pošta, crkva, komisije za razgraničenje teritorija je bilo još takvih profesora.
općina, policijska postaja veći dio između Hrvatske i Srbije. U zadnjim
zgrada za Domovinskog rata, zbog desetljećima života bio je aktivan
učestalog granatiranja je bio vrlo u JAZU-u, filološkim društvima i
oštećen. Nakon obnove ova je ulica jezičnim institutima Filozofskog
postala najživlja, pravi „vinkovač- fakulteta. Objavio je mnogobroj-
ki city“. Uz upravne institucije, ne studije o naseljima u Slavoniji,
sjedište županije, policijsku upravu, Moslavini, Lici, Dalmaciji, koje
centar za socijalnu skrb, geodetsku su izvor povijesnih, zemljopi-
upravu u ovoj relativno uskoj ulici snih, demografskih, toponimij-
otvoren je niz ugostiteljskih, trgo- skih i jezičnih podataka. Pavičić je
vačkih, obrtničkih i drugih objekata bio suradnik u Hrvatskoj enciklo-
u preuređenim starim kućama pediji i u Enciklopediji Jugoslavije
ili novoizgrađenim katnicama te jedan od najplodnijih obrađiva-
na mjestu nekadašnjih starih ča Akademijina Rječnika hrvatsko-
kuća i građevina. Nekada mirna ga ili srpskoga jezika te obrađivač
i tiha ulica uglavnom prizemnih Matičina Rječnika hrvatskosrpsko-
objekata u gustom uličnom nizu ga književnog jezika (1967). Ostavio
s tek ponekom katnicom u pot- je nedovršen rukopis «Rječnik sla-
punosti je preobražena. U svega vonskih topografskih naziva» s
nekoliko godina taj stari štih ulice preko 500 stranica teksta. Umro je
u potpunosti je nestao. Nestao je i iznenada u Zagrebu u lipnju 1973.
drvored bagrema kuglastih krošnji, gdje je i pokopan.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od Švabićevog sokaka
do Glagoljaške ulice
U dosadašnjim „Vijestima iz a prostori ispred kuća postali su zapuštenim, nekada vrlo lijepim prije 132 godine, 11. srpnja 1887. U U kući na k.br,15. rodio se Mijo
povijesti“ pisao sam o glavnim, parkirališta. Osvanule su nove pročeljem koje je nažalost djelo- rodnom gradu završio je pučku školu Brašnić, povjesničar i filolog.
najdužim i najstarijim vinkovač- građevine, uglavnom katnice, razli- mično obnovljeno samo u uličnom i klasičnu gimnaziju 1906. godine. Rođen je u Vinkovcima prije 170
kim ulicama, posebice o onima čitih stilskih obilježja, a odnedavno dijelu koji se nalazi u Gunduliće- U Beču i Zagrebu studirao je slavi- godina, 1849. godine. Pučku školu
koje se nalaze u užem središtu. No i višekatnice s novim stambenim i voj ulici s kojom se ova ulica križa. stiku i germanistiku. Diplomirao i gimnaziju završio je u Vinkov-
tu nije kraj. Slijedi nekoliko zapisa poslovnim prostorima za različite I u ovoj ulici su rođene i živjele je 1911. na Filozofskom fakultetu cima 1868. godine Kao odličan
o još nekim ulicama i dijelovima kod profesora Tome Maretića koji učenik, koji je zalazio i u profe-
Vinkovaca o kojima se manje zna. I djelatnosti. Od značajnijih zgrada znamenite osobe po kojima imena ga još kao studenta uključivao u sorsku knjižnicu gimnazije, dobio
ove naše ulice imaju svoju povijest, koje su uglavnom sačuvale svoj nose neke druge vinkovačke ulice. znanstveni rad. Nakon završetka je biskupsku stipendiju J.J. Stro-
svoju priču i značaj s kojom bi prvobitni oblik tu se nalazi rodna Vrijedne su spomena zbog onoga studija radio je u vinkovačkoj ssmayera od 40 forinti godišnje.
naročito mlađe naraštaje valjalo kuća skladatelja hrvatske nacional- što su za života učinile i pronijele Gimnaziji kao profesor hrvatskog i Studirao je povijest, zemljopis
upoznati. Sudbinu glavnih gradskih ne himne Josifa (Josipa) Runjanina glas o svome rodnome gradu. Osim njemačkog jezika od 1911. do 1916. i njemački jezik u Beču. U želji
ulica i veliku preobrazbu pretrpje- (kbr 2 c), o kojemu sam već pisao u Runjaninove u ovoj se ulice nalaze U Vinkovcima je obavljao terenska i za proširenjem znanja pohađao
le su ostale i ulice. Klasičan primjer prethodnim „Vijestima iz povijesti“. kuće u kojima su rođeni i živjeli Mijo znanstvena istraživanja, proučavao je i predavanja latinskog jezika,
radikalne promjene u arhitekton- U staroj zgradi vinkovačke knjižnice Brašnić i Stjepan Pavičić. Kuća roda župne matice i općinske arhive, slavonske paleografije, povijesti
skom smislu očit je u današnjoj Gla- i čitaonice, nekadašnjoj gostio- Pavičića nalazila se gdje su kuće s putovao od sela do sela, razgova- umjetnosti i arheologije. Poslije
goljaškoj ulici, naročito u periodu nici Militär sagrađenoj u 19-om kućnim brojevima 50. i 52. Tu je rao sa starijim ljudima, svećenici- završenog studija radio je u karlo-
nakon svršetka Domovinskoga stoljeću danas je Šumarski dom. rođen Stjepan Pavičić. Akademik, ma i učiteljima, skupljajući građu za vačkoj gimnaziji od 1872. do 1874.g.,
rata. Ova stara ulica koja se pruža Nasuprot njoj nalazi se arhitek- povjesničar, jezikoslovac i antro- svoje kasnije napisane lingvistič- a od 1876. do 1883. kao profesor u
od Duge do nekadašnje Dôle, danas tonski zanimljiva uglovnica sa pogeograf Stjepan Pavičić rođen je ke, antropogeografske i povijesne vinkovačkoj Gimnaziji. Za vrijeme
Ulice Jurja Dalmatinca tijekom knjige. To je nastavio i za službo- služenja vojske 1874./75. g. obolio je
prošlosti nekoliko je puta mijenjala vanja u Zemunu od 1916. do 1927. od tuberkuloze. Iz vojske je otpušten
ime. U vrijeme dok u Vinkovcima godine kada se preselio u Zagreb pa se vratio kući. Znanstvenim
imena ulica nisu bila određivana i radio u I. klasičnoj gimnaziji kao radom počeo se baviti kao student
administrativnim putem ta je ulica profesor hrvatskog, njemačkog, III. semestra. Bavio se znanstve-
nazivana Švabićev sokak, prema grčkog i latinskog. Godine 1933. nim radom iz području povijesti
šokačkom rodu Švabića koji su tu postao je ravnateljem II. klasične i zemljopisa. Njegove studije iz
imali zadružne kuće na današnjim gimnazije i tu funkciju obnašao povijesti uglavnom se odnose
brojevima 51. i 53. kako je to zabi- do umirovljenja 1946. Od 1943. na stariju hrvatsku i vinkovačku
lježio pedantni istraživač i kroničar radio je i na Filozofskom fakultetu povijest. Još u gimnazijskim danima
vinkovačke povijesti profesor u Zagrebu. Bio je dugogodiš- osnovao je učenički književni klub
Tomislav Šalić autor brojnih publi- nji stalni suradnik u Odboru za u kojem čitao svoje prve radove.
kacija i knjiga od kojih izdvajam narodni život i običaje pri JAZU. Kao bečki student, objavio je djelo
knjige: „Vinkovački šokački rodovi“ Objavljivanje znanstvenih radova pod naslovom «Odlomci iz zemljopi-
i „ Vinkovački leksikon“ u kojima je započeo je 1920. radom «O govoru u sa i narodopisa Hrvatske i Slavonije
detaljno i argumentirano prezen- Slavoniji do turskih ratova i velikih u IX. stoljeću» (1870.). Ostala značaj-
tirao obilje podataka iz vinkovač- seoba u 16. i 17. stoljeću». Objavio nija djela su mu: «Župe u hrvatskoj
ke povijesti. U susjedstvu Švabića je tri knjige o naseljima i govorima: državi za narodne dinastije» (1873.),
bile su kuće Pavičića, Šajnovića, Vukovska župa u razvitku svoga «Županije u Hrvatskoj, Slavoniji,
Gojkovića, Katolikovića, Tekme- naselja od XIII. do XVIII. stoljeća Dalmaciji i Vojničkoj krajini od
tarovića i drugih starih vinkovač- (1940), Podrijetlo hrvatskih i 1102. do 1302.» (1874.), «Panonski
kih rodova. Na križanju ove i Duge srpskih naselja i govora u Slavoniji grad Cibalium» (1874.), «Munici-
ulice bio je postavljen križ. U Dôli (1953), Seobe i naselja u Lici (1962). pija u hrvatskoj državi za narodne
kod kuće Šajnovića odakle je zapo- Uz spomenute napisao je „Hrvatsko dinastije» (1875.), «Postavlje-
činjala Kolodvorska ulica također naselje u fruškogorskom području nje knezova zadarskih za vlade
se na zidanom postolju nalazio (1942.), «Muslimani na području mletačke (1202.-1358.)» (1877.), te
željezni križ pa je ta ulica nazivana između Dunava, Drave, Save i «Močvare između Murse (Osijeka) i
i Križnom ulicom. Prvi službeni Zrmanje u XVI. i XVII. stoljeću», Cibala (Vinkovaca)» (1878.).
naziv Švabića sokaka, odnosno (1943.), «Porijeklo stanovniš-
Križne ulice je bio Preradovićeva tva vinkovačkog kraja» (1971.), Posljednje mu je djelo mono-
ulica. Za vrijeme Kraljevine Jugo- te «Razvitak naselja u županj- grafija «Cesarska kraljevska Velika
slavije Preradovićeva ulica dobila je skom području» (1971.). Pisao je gimnazija u Vinkovcih za prvog
naziv Frankopanska ulica, a nakon za Hrvatsku i Jugoslavensku enci- stogodišta svoga obstanka l780.-
1945. godine Ulica Ive Lole Ribara. klopediju, te brojne časopise i 1879.» (1879.). Umro je u svom
Sada je to Glagoljaška ulica. Zbog zbornike. Kao dobar poznavatelj rodnom gradu izmučen od tuber-
položaja objekata odnosno važnih terena u istočnoj Slavoniji i Srijemu kuloze 1883.g. u 34. godini života.
ustanova koje su se nalazile u njoj 1946. godine bio je uključen u rad Osim njih u našoj gimnaziji nekada
i njezinoj blizini, pošta, crkva, komisije za razgraničenje teritorija je bilo još takvih profesora.
općina, policijska postaja veći dio između Hrvatske i Srbije. U zadnjim
zgrada za Domovinskog rata, zbog desetljećima života bio je aktivan
učestalog granatiranja je bio vrlo u JAZU-u, filološkim društvima i
oštećen. Nakon obnove ova je ulica jezičnim institutima Filozofskog
postala najživlja, pravi „vinkovač- fakulteta. Objavio je mnogobroj-
ki city“. Uz upravne institucije, ne studije o naseljima u Slavoniji,
sjedište županije, policijsku upravu, Moslavini, Lici, Dalmaciji, koje
centar za socijalnu skrb, geodetsku su izvor povijesnih, zemljopi-
upravu u ovoj relativno uskoj ulici snih, demografskih, toponimij-
otvoren je niz ugostiteljskih, trgo- skih i jezičnih podataka. Pavičić je
vačkih, obrtničkih i drugih objekata bio suradnik u Hrvatskoj enciklo-
u preuređenim starim kućama pediji i u Enciklopediji Jugoslavije
ili novoizgrađenim katnicama te jedan od najplodnijih obrađiva-
na mjestu nekadašnjih starih ča Akademijina Rječnika hrvatsko-
kuća i građevina. Nekada mirna ga ili srpskoga jezika te obrađivač
i tiha ulica uglavnom prizemnih Matičina Rječnika hrvatskosrpsko-
objekata u gustom uličnom nizu ga književnog jezika (1967). Ostavio
s tek ponekom katnicom u pot- je nedovršen rukopis «Rječnik sla-
punosti je preobražena. U svega vonskih topografskih naziva» s
nekoliko godina taj stari štih ulice preko 500 stranica teksta. Umro je
u potpunosti je nestao. Nestao je i iznenada u Zagrebu u lipnju 1973.
drvored bagrema kuglastih krošnji, gdje je i pokopan.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
