Page 11 - Vinkovački list - 13. prosinca 2019.
P. 11
AK, 13.12.2019. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od vojarne i svilane do
Marijinog doma i osnovne škole
U današnjoj Vojarskoj ulici koja rata sestre su obavljale karitativ- blagovaonice, sanitarnih prostorija jećim školama Odjel za prosvjetu i puno samoprijegornog rada i umješ-
u širem smislu pripada Ervenici ni rad. Nova vlast je samostanu i peći za grijanje. Vladali su nehigi- kulturu NO kotara Vinkovci 1953. nosti u organizaciji nastave, kako bi
nalazile su se još neke za ono vrijeme oduzela zemlju i ekonomiju (1946.), jenski uvjeti, a prehrana djece je bila godine donio je odluku o osnivanju se stanje popravilo i rad normalizi-
značajne ustanove. U danas derutnim a u zgradi je kraće vrijeme boravila nepotpuna i nekvalitetna. Odgaja- IV. Osmogodišnje škole u Vinkov- rao. Razredna odjeljenja su formirana
zgradama nalazile su se vojarna 9. vojska. Sestrama je ostala kapela telji su s djecom pripremali kratke cima koja je kasnije dobila naziv OŠ od viška učenika iz ostalih gradskih
vinkovačke satnije, svilana, Gra- Male Gospe, a one su se smjestile u predstave koje su izvodili po okolnim „ Ivan Goran Kovačić“. Škola je s škola i pridošlih učenika sa sela.
ničarska kadetska škola, skladišta, dio bivše zadružne kuće Čordašić u selima nastojeći prikupiti hranu i radom započela u zgradi nekadaš- Školu je pohađalo 656 učenika. Niže
stanovi za gradsku sirotinju, Marijin Ulici Pavleka Miškine. I dalje su se novac za Dom. njeg Marijinog doma. Uvjeti rada u razrede pohađalo je 368, a više 288
Dom, osnovna škola i Arhivski učenika. Poslije izgradnje nove
sabirni centar. 1786. godine u zgradi brinule o starim i nemoćnim šti- Godine 1947. izvršena je reforma novootvorenoj školi zbog nedostat- zgrade na Lapovcima za OŠ “Bratstvo
bivše vojarne 9. vinkovačke satnije ćenicama u objektu gdje se i danas dječjih domova, pa su tako u vin- ka prostorija i nezavršene adaptaci- i jedinstvo”, sada OŠ „A. G. Matoš“
u Vojarskoj ulici je bila smještena nalaze. U obiteljskim domovima kovački dom bile smještene samo je prostora, a posebno neopremljeno- škola je preseljena u zgradu te škole
svilana. Austrijska Carevina poticala dvorile su mnoge nemoćne osobe. Po djevojčice a dječaci su premješte- sti potrebnim sredstvima su bili teški. u Ulici hrvatskih žrtava.
je uzgoj svilene bube u Vojnoj granici. završetku II. svjetskog rata, u travnju ni u požeški dom. Te godine je Dom Neka odjeljenja su nastavu pohađala i
Sedma Brodska pukovnija provodila je 1945. godine, nova vlast je odvojila preselio u ulicu Petra Preradovi- u Školi učenika u privredi. Nastavna No tu nije kraj priče o nekadaš-
sredinom 18. stoljeća sađenje dudova starije i nemoćne od djece. Djeca su ća, današnju Aninu ulicu u zgradu u sredstva posuđivana su od drugih njoj zgradi Marijinog doma odnosno
kako u gradu, tako i graničarskim ostala u Marijinom domu. Početak kojoj su ranije bili stanovi šumarskih škola. Knjižnica nije postojala, pa su osnovne škole jer je u nju nakon toga
selima zbog uzgoja dudova svilca rada Doma u novim uvjetima bio je zaposlenika Brodske imovine općine. se dječje knjige na određeno vrijeme bio smješten arhiv grada Vinkovaca.
od čijih se čahura pravila svila. Tu je nedovoljno organiziran s premalo Dom se u tim dograđenim i adaptira- izmamljivale iz gradske knjižnice. Nakon iseljenja osnovne škole 1987.
radila do 1852. godine kada je premje- stručnih, pedagoških radnika, a u nim prostorijama nalazi i danas. Adaptacije su trajale tijekom godine godine, na temelju dogovora između
štena u novu zgradu uz cestu prema njemu su nastavile raditi i časne što je otežavalo rad i održavanje Historijskog arhiva Osijek i Skupštine
Nuštru. U svilani su radile djevojke sestre. Krajem rujna 1945. godine u Zbog povećavanja broja djece koja osnovne higijene. Vrtni i sportski Općine Vinkovci, zgrada je adap-
i mlade žene koje nisu smjele raditi Domu je bilo 47 štićenika. Nije bilo su pohađala osnovnu školu i zbog tereni su bili zapušteni. Trebalo je tirana za potrebe i rad Arhivskog
druge grube poslove kako bi zaštitile nedostatka školskog prostora u posto- sabirnog centra u Vinkovcima koji
i njegovale ruke. Proizvodnja čahura je započeo s radom 1990. godine. Na
dudovog svilca se strogo nadzirala, pa oko 450 m² prostora, nalazila su se
su se graničari koji su uzgajali dudov četiri spremišta, 5 radnih prostora i
svilac morali prijaviti u pukovnijsku čitaonica s 3 istraživačka mjesta.
pisarnicu, gdje su čahure izvagali, te
ih u pratnji podoficira dostavljali u Zgrada Arhivskog sabirnog centra
svilanu. Zbog poznavanja tehnolo- Vinkovci vraćena je 2004. godine u
gije izrade svilenih niti graničarske postupku povrata imovine Marijinom
žene su naučile tkati svilu i izrađiva- domu u Vinkovcima odnosno Pro-
ti najsvečanije žensko ruho, naročito vinciji sestara služavki Malog Isusa.
poslije ukinuća Vojne granice kada Arhivski sabirni centar je u njoj
graničarske vlasti tu proizvodnju više djelovao do 2018. godine kada je
nisu držale pod strogom kontrolom. preseljen u novouređene prostore u
S vremenom su do savršenstva Dugoj ulici.
naučile vez svečanoga ruha svilenim,
srebrnim i zlatnim nitima u izradi Početkom Domovinskog rata
pojedinih dijelova ženske odjeće dvadesetak sestara i petnaestak
koji i danas plijene ljepotom. 1852. štićenica otišlo je iz grada na sigurno.
godine zgrada je preuređena i u nju Kompleks samostana i kapela su bili
je smještena Graničarska kadetska vrlo oštećeni. Neiskorišteni prostor
škola. Zapovjednik škole je bio bivšeg staračkog doma je uređen
kapetan Stjepan Schulzer Müggen- za vrtić djece jasličke dobi. Obnov-
burški. Kad je 1882. g. nestalo Vojne ljena je i kapela, u kojoj se ponovno
granice, zgradu je preuzeo Domo- služe svete mise, a vjernici opet mole
branski erar. Godine 1895. zgradu je Bogu pred špiljom Gospe Lurdske
od Domobranskog erara kupila općina koja je postavljena u vrtu Marijinog
Vinkovci i koristila za skladišta i Doma prije 61 godinu. Obnovu kapele
stanove za sirotinju. Godine 1923. pomogle su članice Udruge Hrvatska
nakon što su ga kupile od općine u žena, tvornica Dilj, Hrvatske šume
ovaj prostor su se uselile časne sestre i drugi te država Belgija. Tako je
Družbe Sestara služavki malog Isusa. povijesni kontinuitet djelovanja od
One su utemeljile samostan Marijin 96 godina nastavljen. Prva zgrada,
dom i prvi put u Vinkovcima vodile stare vojarne koja je nekada služila
organiziranu skrb o napuštenoj djeci. kao skladište je u potpunosti urušena
U sklopu samostana časnih sestara i neupotrebljiva, a druga je još uvijek
nalazila se ubožnica, dječje zabavište, tu i svjedoči o burnim prohujalim
sklonište za siromašnu djecu i konvikt vremenima iz vinkovačke povijesti.
za djevojke koje su u Vinkovcima
pohađale neke škole. Nakon kupovine
te zgrade Brodska imovna općina je
Družbi časnih sestara ustupila 20
k. j. zemlje na 30 godina korište-
nja pod uvjetom da uzdržavaju 30
djece. Ekonomičnim gospodarenjem
i vrijednim radom sestre su same osi-
guravale materijalna dobra za odr-
žavanje Marijinog doma. Samostan
je pomagalo i Gradsko poglavar-
stvo Vinkovaca koje je u ubožnicu
smjestilo stare i nemoćne građane.
Među njima bio je poznati liječnik i
znanstvenik dr. Ilija Abjanić. Do 1945.
g. samostan je uz sirotište i ubožnicu
imao dječje zabavište, a sestre su
poučavale glazbu te držale konvikt.
Od 1923. do 1945. g. časne sestre su
zbrinule su više od 400 siromašne
djece, 180 starih i nemoćnih osoba,
230 konviktica i oko 2.000 djece u
zabavištu. Za vrijeme II. svjetskog
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Od vojarne i svilane do
Marijinog doma i osnovne škole
U današnjoj Vojarskoj ulici koja rata sestre su obavljale karitativ- blagovaonice, sanitarnih prostorija jećim školama Odjel za prosvjetu i puno samoprijegornog rada i umješ-
u širem smislu pripada Ervenici ni rad. Nova vlast je samostanu i peći za grijanje. Vladali su nehigi- kulturu NO kotara Vinkovci 1953. nosti u organizaciji nastave, kako bi
nalazile su se još neke za ono vrijeme oduzela zemlju i ekonomiju (1946.), jenski uvjeti, a prehrana djece je bila godine donio je odluku o osnivanju se stanje popravilo i rad normalizi-
značajne ustanove. U danas derutnim a u zgradi je kraće vrijeme boravila nepotpuna i nekvalitetna. Odgaja- IV. Osmogodišnje škole u Vinkov- rao. Razredna odjeljenja su formirana
zgradama nalazile su se vojarna 9. vojska. Sestrama je ostala kapela telji su s djecom pripremali kratke cima koja je kasnije dobila naziv OŠ od viška učenika iz ostalih gradskih
vinkovačke satnije, svilana, Gra- Male Gospe, a one su se smjestile u predstave koje su izvodili po okolnim „ Ivan Goran Kovačić“. Škola je s škola i pridošlih učenika sa sela.
ničarska kadetska škola, skladišta, dio bivše zadružne kuće Čordašić u selima nastojeći prikupiti hranu i radom započela u zgradi nekadaš- Školu je pohađalo 656 učenika. Niže
stanovi za gradsku sirotinju, Marijin Ulici Pavleka Miškine. I dalje su se novac za Dom. njeg Marijinog doma. Uvjeti rada u razrede pohađalo je 368, a više 288
Dom, osnovna škola i Arhivski učenika. Poslije izgradnje nove
sabirni centar. 1786. godine u zgradi brinule o starim i nemoćnim šti- Godine 1947. izvršena je reforma novootvorenoj školi zbog nedostat- zgrade na Lapovcima za OŠ “Bratstvo
bivše vojarne 9. vinkovačke satnije ćenicama u objektu gdje se i danas dječjih domova, pa su tako u vin- ka prostorija i nezavršene adaptaci- i jedinstvo”, sada OŠ „A. G. Matoš“
u Vojarskoj ulici je bila smještena nalaze. U obiteljskim domovima kovački dom bile smještene samo je prostora, a posebno neopremljeno- škola je preseljena u zgradu te škole
svilana. Austrijska Carevina poticala dvorile su mnoge nemoćne osobe. Po djevojčice a dječaci su premješte- sti potrebnim sredstvima su bili teški. u Ulici hrvatskih žrtava.
je uzgoj svilene bube u Vojnoj granici. završetku II. svjetskog rata, u travnju ni u požeški dom. Te godine je Dom Neka odjeljenja su nastavu pohađala i
Sedma Brodska pukovnija provodila je 1945. godine, nova vlast je odvojila preselio u ulicu Petra Preradovi- u Školi učenika u privredi. Nastavna No tu nije kraj priče o nekadaš-
sredinom 18. stoljeća sađenje dudova starije i nemoćne od djece. Djeca su ća, današnju Aninu ulicu u zgradu u sredstva posuđivana su od drugih njoj zgradi Marijinog doma odnosno
kako u gradu, tako i graničarskim ostala u Marijinom domu. Početak kojoj su ranije bili stanovi šumarskih škola. Knjižnica nije postojala, pa su osnovne škole jer je u nju nakon toga
selima zbog uzgoja dudova svilca rada Doma u novim uvjetima bio je zaposlenika Brodske imovine općine. se dječje knjige na određeno vrijeme bio smješten arhiv grada Vinkovaca.
od čijih se čahura pravila svila. Tu je nedovoljno organiziran s premalo Dom se u tim dograđenim i adaptira- izmamljivale iz gradske knjižnice. Nakon iseljenja osnovne škole 1987.
radila do 1852. godine kada je premje- stručnih, pedagoških radnika, a u nim prostorijama nalazi i danas. Adaptacije su trajale tijekom godine godine, na temelju dogovora između
štena u novu zgradu uz cestu prema njemu su nastavile raditi i časne što je otežavalo rad i održavanje Historijskog arhiva Osijek i Skupštine
Nuštru. U svilani su radile djevojke sestre. Krajem rujna 1945. godine u Zbog povećavanja broja djece koja osnovne higijene. Vrtni i sportski Općine Vinkovci, zgrada je adap-
i mlade žene koje nisu smjele raditi Domu je bilo 47 štićenika. Nije bilo su pohađala osnovnu školu i zbog tereni su bili zapušteni. Trebalo je tirana za potrebe i rad Arhivskog
druge grube poslove kako bi zaštitile nedostatka školskog prostora u posto- sabirnog centra u Vinkovcima koji
i njegovale ruke. Proizvodnja čahura je započeo s radom 1990. godine. Na
dudovog svilca se strogo nadzirala, pa oko 450 m² prostora, nalazila su se
su se graničari koji su uzgajali dudov četiri spremišta, 5 radnih prostora i
svilac morali prijaviti u pukovnijsku čitaonica s 3 istraživačka mjesta.
pisarnicu, gdje su čahure izvagali, te
ih u pratnji podoficira dostavljali u Zgrada Arhivskog sabirnog centra
svilanu. Zbog poznavanja tehnolo- Vinkovci vraćena je 2004. godine u
gije izrade svilenih niti graničarske postupku povrata imovine Marijinom
žene su naučile tkati svilu i izrađiva- domu u Vinkovcima odnosno Pro-
ti najsvečanije žensko ruho, naročito vinciji sestara služavki Malog Isusa.
poslije ukinuća Vojne granice kada Arhivski sabirni centar je u njoj
graničarske vlasti tu proizvodnju više djelovao do 2018. godine kada je
nisu držale pod strogom kontrolom. preseljen u novouređene prostore u
S vremenom su do savršenstva Dugoj ulici.
naučile vez svečanoga ruha svilenim,
srebrnim i zlatnim nitima u izradi Početkom Domovinskog rata
pojedinih dijelova ženske odjeće dvadesetak sestara i petnaestak
koji i danas plijene ljepotom. 1852. štićenica otišlo je iz grada na sigurno.
godine zgrada je preuređena i u nju Kompleks samostana i kapela su bili
je smještena Graničarska kadetska vrlo oštećeni. Neiskorišteni prostor
škola. Zapovjednik škole je bio bivšeg staračkog doma je uređen
kapetan Stjepan Schulzer Müggen- za vrtić djece jasličke dobi. Obnov-
burški. Kad je 1882. g. nestalo Vojne ljena je i kapela, u kojoj se ponovno
granice, zgradu je preuzeo Domo- služe svete mise, a vjernici opet mole
branski erar. Godine 1895. zgradu je Bogu pred špiljom Gospe Lurdske
od Domobranskog erara kupila općina koja je postavljena u vrtu Marijinog
Vinkovci i koristila za skladišta i Doma prije 61 godinu. Obnovu kapele
stanove za sirotinju. Godine 1923. pomogle su članice Udruge Hrvatska
nakon što su ga kupile od općine u žena, tvornica Dilj, Hrvatske šume
ovaj prostor su se uselile časne sestre i drugi te država Belgija. Tako je
Družbe Sestara služavki malog Isusa. povijesni kontinuitet djelovanja od
One su utemeljile samostan Marijin 96 godina nastavljen. Prva zgrada,
dom i prvi put u Vinkovcima vodile stare vojarne koja je nekada služila
organiziranu skrb o napuštenoj djeci. kao skladište je u potpunosti urušena
U sklopu samostana časnih sestara i neupotrebljiva, a druga je još uvijek
nalazila se ubožnica, dječje zabavište, tu i svjedoči o burnim prohujalim
sklonište za siromašnu djecu i konvikt vremenima iz vinkovačke povijesti.
za djevojke koje su u Vinkovcima
pohađale neke škole. Nakon kupovine
te zgrade Brodska imovna općina je
Družbi časnih sestara ustupila 20
k. j. zemlje na 30 godina korište-
nja pod uvjetom da uzdržavaju 30
djece. Ekonomičnim gospodarenjem
i vrijednim radom sestre su same osi-
guravale materijalna dobra za odr-
žavanje Marijinog doma. Samostan
je pomagalo i Gradsko poglavar-
stvo Vinkovaca koje je u ubožnicu
smjestilo stare i nemoćne građane.
Među njima bio je poznati liječnik i
znanstvenik dr. Ilija Abjanić. Do 1945.
g. samostan je uz sirotište i ubožnicu
imao dječje zabavište, a sestre su
poučavale glazbu te držale konvikt.
Od 1923. do 1945. g. časne sestre su
zbrinule su više od 400 siromašne
djece, 180 starih i nemoćnih osoba,
230 konviktica i oko 2.000 djece u
zabavištu. Za vrijeme II. svjetskog
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
