Page 11 - Vinkovački list - 10. siječnja 2020.
P. 11
AK, 10.1.2020. 11
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Vinkovačka Klaonica iz Ervenice
Poput Krnjaša i vinkovačka 1931. počela s radom. Klaonica u je bio 120 komada svinja, ili 30 pojavljivali nakupci iz drugih
Ervenica poznata je po nekoliko Vinkovcima desetljećima je u vin- komada goveda tjedno. Kapacitet krajeva i drugih mesnih industri-
znamenitih ljudi i obitelji, prije kovačkom kraju bila najvažniji se primjenom nove tehnologije ja te propisa po kojemu se ne smije
svega po književnicima: braći čimbenik u proizvodnji i snabdije- stalno povećavao pa je tako 1981. klati telad lakša od 120 kilograma,
Mađer, Slavku i Miroslavu Slavku vanju stanovništva mesom i suho- g. iznosio 250 komada svinja i 100 što je bilo i opravdano. IPPK je
te Dioniziju Švagelju koji su u mesnatim proizvodima i čimbenik komada goveda dnevno. dobar dio otkupljene teladi iznad
tom kraju nekada živjeli. O njima koji je utjecao na razvitak stočar- 120 kg ostavljao za tov. Tek manji
sam već nešto ranije pisao pa ću stva u vinkovačkom kraju. Kako su Klaonica u Vinkovcima je do dio je završavao u Klaonici. Veći
moju priču o Ervenici završiti sa Vinkovci 1931. g. imali oko 12.000 1961. g. poslovala kao komunalno dio je ostavljan za tov ili rasplod,
zapisom o vinkovačkoj klaonici stanovnika, i 12 obrtnika mesara, poduzeće. Nakon adaptacije i jer se radilo o vrsnim pasminama.
čije su mesne prerađevine i suho- koji su zadovoljavali potrebe sta- izgradnje novih proizvodnih kapa- Unatoč svemu Klaonica je lokalno
mesnate proizvode napravljene od novništva za mesom li mesnim citeta dozvolom Saveznog izvršnog tržište snabdijevala raznim proi-
domaćeg mesa kušale i konzumira- prerađevinama, gradske vlasti su vijeća 1961. g. postala je industrij- zvodima kao što su: ljetna salama,
le generacije Vinkovčana za razliku donijele odluku o izgradnji klaonice, sko-eksportno poduzeće. Već na šunkarica, lovačka salama, slani-
od današnjih koji poznati kulin, koja je bila vlasništvo općine i radila samom početku Klaonica je izvezla nasta kobasica, kranjska kobasica,
kulinove seke i slavonske kobasice kao gradska klaonica. Po završetku 300 tona konjskog mesa u Nizozem- hrenovke, parizer, debreciner,
konzumiraju od kineske ili neke izgradnje klaonice Gradsko pogla- sku i Belgiju, a preko 40 vagona žive goveđa kobasica, krvavice i slanina.
druge svinjetine iz uvoza. varstvo izdalo je naredbu da svi stoke u Italiju, Francusku i Grčku. Vinkovačka Klaonica isporučivala je
mesari moraju klati svoju stoku u također velike količine mesa mesnoj
Nedaleko nekadašnje Škole gradskoj klaonici, gdje će meso biti U tom razdoblju izgrađena je industriji „Sljeme“ u Zagrebu.
za stručne kadrove u privredi u pregledano od strane općinskog sanitarna klaonica, otvoren novi Krajem šezdesetih izvršeno je pro-
pravcu istoka, od ulične ceste sve veterinara i smješteno u hladnjače pogon prerade, adaptirana konjska širenje rashladnog prostora, nabava
do zelenih obala Bosuta ne tako najmanje 12 sati. Tek tada, ako je klaonica i izgrađen novi prilazni put novih strojeva, rekonstrukcija kla-
davno nalazila se poznata vinko- meso zdravo i sposobno za ljudsku za stoku sa nekoliko staja za deponi- oničkog dijela i uvođenje tzv.
vačka klaonica koja je desetljeći- ishranu, moglo se nositi u mesnice i ranje stoke. Sve ove radove Klaonica linijskog klanja svinja i goveda
ma djelovala na toj lokaciji. Kao i prodavati. Da ne bi došlo do zamjene je financirala vlastitim sredstvima. te specijalizacija posla kako bi se
mnoga druga poduzeća i vinko- mesa svaki mesar je imao svoj boks Adaptirana je hladnjača s dvostruko poboljšala kvaliteta rada, povećao
vačka klaonica koja je po različi- u rashladnim komorama koji je većim hladioničkim prostorom cca obim klanja i pojeftinila proizvod-
tim vrstama mesnih prerađevina mogao držati pod ključem i nositi od 4 vagona s uređajima za duboko nja. Do konca osamdesetih OOUR
i kvalitetnom mesu bila nadaleko onoliko mesa koliko mu je potrebno. smrzavanje do - 40 °C što je omogu- „Klaonica“ je snabdijevala mesom i
poznata, također je krajem deve- ćavalo čuvanje mesnih rezervi i za
duže vremensko razdoblje.
desetih nakon provedene privatiza- Kako ne bi više puta dnevno morali Veliku financijsku pomoć pri mesnim prerađevinama Vinkovce i slenika koja je odigrala presudnu
cije propala. Šteta. Bila je brend ne ići u klaonicu po meso, mesari su proširenju hladnjače pružio je okolinu, a dio proizvodnje plasirala ulogu u redovitom snabdijevanju
samo Ervenice na kojoj se nalazila morali nabaviti hladnjake koji su u Klaonici ONO Vinkovci. Dovrše- je na ostala tržišta. U proizvodnom grada, bolnice i branitelja, mesom i
već i cijelih Vinkovaca. Jugoistoč- ondašnjim prilikama rashlađivani njem svih ovih radova kapacitet programu, osim svježeg svinjskog, mesnim prerađevinama. U ratnom
na Slavonija i zapadni Srijem od ledom. Zbog problema oko nabavke pogona prerade povećao za oko tri junećeg i telećeg mesa bila je razdoblju 1991. godine obrađeno je
davnina su bili krajevi poznati po leda u sastavu klaonice izgrađena je puta s dnevnom preradom od 2.000 zastupljena i proizvodnja polutraj- 396.964 kg svinjskog mesa, 11.683
stočarskoj proizvodnji. Uz nove, Ledara, koja je za 8 sati rada mogla kg mesnih prerađevina. nih kobasičarskih proizvoda između kg prasećeg, 22.560 kg goveđeg,
uvezene, uzgajale su se i razne proizvesti 1.700 kg leda, u tablama ostalih Kunjevačke kobasice i Vin- 52.246 kg junećeg i 841 kg telećeg
domaće pasmine od čijeg su se, od po 12 kg. Ubrzo je potražnja Nastojeći udovoljiti potrebama kovačkog bećara kao najkvalitetni- mesa. Tijekom Domovinskog rata
posebice svinjskog mesa, pravili leda porasla, jer su ga počeli upo- potrošača Klaonica je uvela prodaju jih proizvoda klaonice. Klaonica „Bosut“ pretrpjela je velike
različiti suhomesnati proizvodi koji trebljavati, osim mesara, i ugo- hrenovki, pečene slanine i sušenih materijalne štete na građevinskim
su postali poznati diljem Hrvatske, stitelji i slastičari. Tek šezdesetih kostiju s 15—20% mesa. Na zahtjev Stočarska proizvodnja u vinko- objektima i strojevima koje su
bivše Jugoslavije pa i Europe. Prva godina primjenom hladnjaka poput potrošača klaonica je isporuči- vačkom kraju imala je desetljeći- iznosile oko 40 milijuna tadašnjih
klaonica u Vinkovcima nalazila se današnjih, prestalo se s proizvod- vala svinjske polutke i obavljala ma takve kapacitete koji su bili vrlo dinara ili 750.000 DEM. Smiriva-
uz desnu obalu Bosuta, na mjestu njom leda. Škodin kompresor, koji uslužno klanje. Nakon formira- značajni za cijelu Hrvatsku. Prije njem ratne situacije Klaonica prvo
kasnije tvornice koža braće Marton. je bio postavljen za hlađenje mesa nja Industrijsko-poljoprivrednog Domovinskoga rata vinkovačko sto- je krenula u otklanjanje svih šteta
Novi objekt, nazvan „Gradska i proizvodnju leda, radio je pune kombinata Vinkovci od 1962 godine čarstvo dostizalo je proizvodnju od na svojim proizvodnim kapacite-
klaonica Vinkovci“, koji je projek- 44 godine bez nekog većeg kvara. ušla je u njegov sastav i djelovala oko 55 000 tovljenih svinja i 15 000 tima. Prvenstveno se to odnosi
tirao Fran Funtak, a gradila tvrtka Tek 1975. godine, zbog dotrajalosti, kao exportna klaonica Bosut, Kao i utovljenih junadi. na svinjogojsku proizvodnju. U
Maksa Bernatha sagrađen je uz zamijenjen je novim, koji je radio druge tako su i vinkovačke mesare uvjetima kada je sirovinska baza
lijevu obalu Bosuta u gradskom na istom principu kao i stari. Za i Klaonicu šezdesetih godina pro- Rat je uništio stočarstvo, stočni na području općine Vinkovci, pa i
području Ervenica. Klaonica je ondašnje prilike to je bila moderna tekloga stoljeća sustizale razne fond u ovom području znatno je osi- Slavonije i Baranje, gotovo potpuno
sagrađena 1930. godine, a nakon što i suvremena klaonica, koja je već nedaće počev od tova i nabave te romašen, pa je od 1992. g. stočarska uništena, Klaonica „Bosut“ je bila
su Škodini zavodi iz Plzenja završili tada imala filtere za pročišćavanje cijena i nestašice mesa na državnoj proizvodnja bila slaba. Određeni nositelj obnove stočnog fonda u
montiranje postrojenja ona 31. VIII. otpadnih voda. Kapacitet klanja razini, posebno teletine jer su se broj poduzeća cijelo vrijeme rata ovom području, prvenstveno razvi-
uz ostalo u vinkovačkom kraju nije prekidao rad. Među njima je bila jajući vlastiti i tov svinja s privatnim
i vinkovačka klaonica s oko 80 zapo- kooperantima. Taj posao obavljala
je zajedno s Tvornicom stočne hrane
„Krma“ Vinkovci, tako da su proi-
zvođači dobivali prasad, hranu i
lijekove. Razjedinjenjem SOUR-a
PIK Vinkovci bivša osnovna orga-
nizacija udruženog rada Klaonica
„Bosut“ poslovala je kao poduzeće
u društvenom vlasništvu do 9.
siječnja 1993. godine, odnosno
do osnivačke skupštine dioničkog
društva „Bosut“. Za doprinos u
Domovinskom ratu 1992. godine
dobila je Zlatnu plaketu Izvršnoga
vijeća Skupštine općine Vinkovci.
Zahvaljujući naporima svih dje-
latnika, onima koji se bave tovom
stoke, tehnološkom osoblju
u nekoliko narednih godina
„Obrtnička klaonica Bosut“ d.d.
je nastavila uspješno poslovati
sve do 1996. godine. Nakon toga
nastale su teškoće i problemi u
poslovanju. Kako kooperantima
nije bila u stanju isplatiti potraži-
vanja za isporučenu stoku i zbog
drugih poslovnih teškoća uslijedio
je stečaj koji je na kraju rezultirao
nestankom mesne industrije koja
je u Vinkovcima djelovala više od 6
desetljeća.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
mr.sc. Vladimir Ćirić: Vijesti iz povijesti
Vinkovačka Klaonica iz Ervenice
Poput Krnjaša i vinkovačka 1931. počela s radom. Klaonica u je bio 120 komada svinja, ili 30 pojavljivali nakupci iz drugih
Ervenica poznata je po nekoliko Vinkovcima desetljećima je u vin- komada goveda tjedno. Kapacitet krajeva i drugih mesnih industri-
znamenitih ljudi i obitelji, prije kovačkom kraju bila najvažniji se primjenom nove tehnologije ja te propisa po kojemu se ne smije
svega po književnicima: braći čimbenik u proizvodnji i snabdije- stalno povećavao pa je tako 1981. klati telad lakša od 120 kilograma,
Mađer, Slavku i Miroslavu Slavku vanju stanovništva mesom i suho- g. iznosio 250 komada svinja i 100 što je bilo i opravdano. IPPK je
te Dioniziju Švagelju koji su u mesnatim proizvodima i čimbenik komada goveda dnevno. dobar dio otkupljene teladi iznad
tom kraju nekada živjeli. O njima koji je utjecao na razvitak stočar- 120 kg ostavljao za tov. Tek manji
sam već nešto ranije pisao pa ću stva u vinkovačkom kraju. Kako su Klaonica u Vinkovcima je do dio je završavao u Klaonici. Veći
moju priču o Ervenici završiti sa Vinkovci 1931. g. imali oko 12.000 1961. g. poslovala kao komunalno dio je ostavljan za tov ili rasplod,
zapisom o vinkovačkoj klaonici stanovnika, i 12 obrtnika mesara, poduzeće. Nakon adaptacije i jer se radilo o vrsnim pasminama.
čije su mesne prerađevine i suho- koji su zadovoljavali potrebe sta- izgradnje novih proizvodnih kapa- Unatoč svemu Klaonica je lokalno
mesnate proizvode napravljene od novništva za mesom li mesnim citeta dozvolom Saveznog izvršnog tržište snabdijevala raznim proi-
domaćeg mesa kušale i konzumira- prerađevinama, gradske vlasti su vijeća 1961. g. postala je industrij- zvodima kao što su: ljetna salama,
le generacije Vinkovčana za razliku donijele odluku o izgradnji klaonice, sko-eksportno poduzeće. Već na šunkarica, lovačka salama, slani-
od današnjih koji poznati kulin, koja je bila vlasništvo općine i radila samom početku Klaonica je izvezla nasta kobasica, kranjska kobasica,
kulinove seke i slavonske kobasice kao gradska klaonica. Po završetku 300 tona konjskog mesa u Nizozem- hrenovke, parizer, debreciner,
konzumiraju od kineske ili neke izgradnje klaonice Gradsko pogla- sku i Belgiju, a preko 40 vagona žive goveđa kobasica, krvavice i slanina.
druge svinjetine iz uvoza. varstvo izdalo je naredbu da svi stoke u Italiju, Francusku i Grčku. Vinkovačka Klaonica isporučivala je
mesari moraju klati svoju stoku u također velike količine mesa mesnoj
Nedaleko nekadašnje Škole gradskoj klaonici, gdje će meso biti U tom razdoblju izgrađena je industriji „Sljeme“ u Zagrebu.
za stručne kadrove u privredi u pregledano od strane općinskog sanitarna klaonica, otvoren novi Krajem šezdesetih izvršeno je pro-
pravcu istoka, od ulične ceste sve veterinara i smješteno u hladnjače pogon prerade, adaptirana konjska širenje rashladnog prostora, nabava
do zelenih obala Bosuta ne tako najmanje 12 sati. Tek tada, ako je klaonica i izgrađen novi prilazni put novih strojeva, rekonstrukcija kla-
davno nalazila se poznata vinko- meso zdravo i sposobno za ljudsku za stoku sa nekoliko staja za deponi- oničkog dijela i uvođenje tzv.
vačka klaonica koja je desetljeći- ishranu, moglo se nositi u mesnice i ranje stoke. Sve ove radove Klaonica linijskog klanja svinja i goveda
ma djelovala na toj lokaciji. Kao i prodavati. Da ne bi došlo do zamjene je financirala vlastitim sredstvima. te specijalizacija posla kako bi se
mnoga druga poduzeća i vinko- mesa svaki mesar je imao svoj boks Adaptirana je hladnjača s dvostruko poboljšala kvaliteta rada, povećao
vačka klaonica koja je po različi- u rashladnim komorama koji je većim hladioničkim prostorom cca obim klanja i pojeftinila proizvod-
tim vrstama mesnih prerađevina mogao držati pod ključem i nositi od 4 vagona s uređajima za duboko nja. Do konca osamdesetih OOUR
i kvalitetnom mesu bila nadaleko onoliko mesa koliko mu je potrebno. smrzavanje do - 40 °C što je omogu- „Klaonica“ je snabdijevala mesom i
poznata, također je krajem deve- ćavalo čuvanje mesnih rezervi i za
duže vremensko razdoblje.
desetih nakon provedene privatiza- Kako ne bi više puta dnevno morali Veliku financijsku pomoć pri mesnim prerađevinama Vinkovce i slenika koja je odigrala presudnu
cije propala. Šteta. Bila je brend ne ići u klaonicu po meso, mesari su proširenju hladnjače pružio je okolinu, a dio proizvodnje plasirala ulogu u redovitom snabdijevanju
samo Ervenice na kojoj se nalazila morali nabaviti hladnjake koji su u Klaonici ONO Vinkovci. Dovrše- je na ostala tržišta. U proizvodnom grada, bolnice i branitelja, mesom i
već i cijelih Vinkovaca. Jugoistoč- ondašnjim prilikama rashlađivani njem svih ovih radova kapacitet programu, osim svježeg svinjskog, mesnim prerađevinama. U ratnom
na Slavonija i zapadni Srijem od ledom. Zbog problema oko nabavke pogona prerade povećao za oko tri junećeg i telećeg mesa bila je razdoblju 1991. godine obrađeno je
davnina su bili krajevi poznati po leda u sastavu klaonice izgrađena je puta s dnevnom preradom od 2.000 zastupljena i proizvodnja polutraj- 396.964 kg svinjskog mesa, 11.683
stočarskoj proizvodnji. Uz nove, Ledara, koja je za 8 sati rada mogla kg mesnih prerađevina. nih kobasičarskih proizvoda između kg prasećeg, 22.560 kg goveđeg,
uvezene, uzgajale su se i razne proizvesti 1.700 kg leda, u tablama ostalih Kunjevačke kobasice i Vin- 52.246 kg junećeg i 841 kg telećeg
domaće pasmine od čijeg su se, od po 12 kg. Ubrzo je potražnja Nastojeći udovoljiti potrebama kovačkog bećara kao najkvalitetni- mesa. Tijekom Domovinskog rata
posebice svinjskog mesa, pravili leda porasla, jer su ga počeli upo- potrošača Klaonica je uvela prodaju jih proizvoda klaonice. Klaonica „Bosut“ pretrpjela je velike
različiti suhomesnati proizvodi koji trebljavati, osim mesara, i ugo- hrenovki, pečene slanine i sušenih materijalne štete na građevinskim
su postali poznati diljem Hrvatske, stitelji i slastičari. Tek šezdesetih kostiju s 15—20% mesa. Na zahtjev Stočarska proizvodnja u vinko- objektima i strojevima koje su
bivše Jugoslavije pa i Europe. Prva godina primjenom hladnjaka poput potrošača klaonica je isporuči- vačkom kraju imala je desetljeći- iznosile oko 40 milijuna tadašnjih
klaonica u Vinkovcima nalazila se današnjih, prestalo se s proizvod- vala svinjske polutke i obavljala ma takve kapacitete koji su bili vrlo dinara ili 750.000 DEM. Smiriva-
uz desnu obalu Bosuta, na mjestu njom leda. Škodin kompresor, koji uslužno klanje. Nakon formira- značajni za cijelu Hrvatsku. Prije njem ratne situacije Klaonica prvo
kasnije tvornice koža braće Marton. je bio postavljen za hlađenje mesa nja Industrijsko-poljoprivrednog Domovinskoga rata vinkovačko sto- je krenula u otklanjanje svih šteta
Novi objekt, nazvan „Gradska i proizvodnju leda, radio je pune kombinata Vinkovci od 1962 godine čarstvo dostizalo je proizvodnju od na svojim proizvodnim kapacite-
klaonica Vinkovci“, koji je projek- 44 godine bez nekog većeg kvara. ušla je u njegov sastav i djelovala oko 55 000 tovljenih svinja i 15 000 tima. Prvenstveno se to odnosi
tirao Fran Funtak, a gradila tvrtka Tek 1975. godine, zbog dotrajalosti, kao exportna klaonica Bosut, Kao i utovljenih junadi. na svinjogojsku proizvodnju. U
Maksa Bernatha sagrađen je uz zamijenjen je novim, koji je radio druge tako su i vinkovačke mesare uvjetima kada je sirovinska baza
lijevu obalu Bosuta u gradskom na istom principu kao i stari. Za i Klaonicu šezdesetih godina pro- Rat je uništio stočarstvo, stočni na području općine Vinkovci, pa i
području Ervenica. Klaonica je ondašnje prilike to je bila moderna tekloga stoljeća sustizale razne fond u ovom području znatno je osi- Slavonije i Baranje, gotovo potpuno
sagrađena 1930. godine, a nakon što i suvremena klaonica, koja je već nedaće počev od tova i nabave te romašen, pa je od 1992. g. stočarska uništena, Klaonica „Bosut“ je bila
su Škodini zavodi iz Plzenja završili tada imala filtere za pročišćavanje cijena i nestašice mesa na državnoj proizvodnja bila slaba. Određeni nositelj obnove stočnog fonda u
montiranje postrojenja ona 31. VIII. otpadnih voda. Kapacitet klanja razini, posebno teletine jer su se broj poduzeća cijelo vrijeme rata ovom području, prvenstveno razvi-
uz ostalo u vinkovačkom kraju nije prekidao rad. Među njima je bila jajući vlastiti i tov svinja s privatnim
i vinkovačka klaonica s oko 80 zapo- kooperantima. Taj posao obavljala
je zajedno s Tvornicom stočne hrane
„Krma“ Vinkovci, tako da su proi-
zvođači dobivali prasad, hranu i
lijekove. Razjedinjenjem SOUR-a
PIK Vinkovci bivša osnovna orga-
nizacija udruženog rada Klaonica
„Bosut“ poslovala je kao poduzeće
u društvenom vlasništvu do 9.
siječnja 1993. godine, odnosno
do osnivačke skupštine dioničkog
društva „Bosut“. Za doprinos u
Domovinskom ratu 1992. godine
dobila je Zlatnu plaketu Izvršnoga
vijeća Skupštine općine Vinkovci.
Zahvaljujući naporima svih dje-
latnika, onima koji se bave tovom
stoke, tehnološkom osoblju
u nekoliko narednih godina
„Obrtnička klaonica Bosut“ d.d.
je nastavila uspješno poslovati
sve do 1996. godine. Nakon toga
nastale su teškoće i problemi u
poslovanju. Kako kooperantima
nije bila u stanju isplatiti potraži-
vanja za isporučenu stoku i zbog
drugih poslovnih teškoća uslijedio
je stečaj koji je na kraju rezultirao
nestankom mesne industrije koja
je u Vinkovcima djelovala više od 6
desetljeća.
Impressum Zamjenik urednice: Grafički dizajn: Tel: 032/332-250 Vinkovacki
Franjo Sorčik Ivan Gale Radio: 032/332-777
v.d. Direktora franjo.sorcik@novosti.hr Mirela Andabak Pretplata za 2019. 390 kn list
Glavna i odgovorna urednica: Redakcija: info@novosti.hr Naklada: 1800
Marija Gerovac, mag. novinarstva Željko Komljenović, Prodaja i oglašavanje: Cijena jednog primjerka je 8 kn
glavna.urednica@novosti.hr Aneta Pšihistal, Mirjana Ešegović
Josipa Haluška, prodaja@novosti.hr IBAN: HR09 2340 0091 1100
Nikolina Živković 31110
Josip Raguž OIB: 64415267112
redakcija@novosti.hr
