Page 14 - Vinkovački list - 30. listopada 2020.
P. 14
POLJOPRIVREDA PETAK 30.10.2020.

Kreće sezona svinjokolja Podizanje prvih nasada na Borincima započelo je 60-tih godina prošlog stoljeća, na površini od 1.200 hektara

Otpad se ne Na Plantaži Borinci, koja je Borinački nasad strukturi podizanja novih nasada
baca u kanale dio tvrtke Vinka plus, raste i malina najveći malina. No, generalni plan je
polako daje plodove najveći je u Hrvatskoj u dogledno vrijeme malinama,
S obzirom na nadolazeće nasad malina u Hrvatskoj te ali i ostalim bobičastim voćem,
vrijeme tradicionalnih svinjoko- jedan od većih, ako ne inajveći Na plantaži je ukupno zaposleno 68 zasaditi površinu od oko 250
lja, a s ciljem ekološki prihvatljivog i u cijeloj regiji. stalnih te ovisno o periodu godine i hektara”, ističe Ana Ciglenečki,
zbrinjavanja i uklanjanja otpada do 120 sezonskih djelatnika voditeljica eksterne komunika-
koji nastane tijekom svinjokolje, Franjo Sorčik cije Fortenova Grupe. Naglašava
Grad Vinkovci za sve svoje građane franjo.sorcik@novosti.hr budući da se tržištu može ponuditi Vinkin nasad malina trenutno je kako je pandemija koronavi-
trajno je osigurao besplatno zbri- svježi proizvod dulje vremena. najveći u Hrvatskoj i jedan je od rusa samo potencirala važnost
njavanje klaoničkog otpada u Reci- Na Borincima maline uzgajaju Zbog spomenutih prednosti većih u regiji. Bez obzira na to u kontrole proizvodnje od polja
klažnom dvorištu tvrtke Nevkoš. na 8 hektara, uglavnom sorte uzgoja maline, planiramo i daljnja Vinki ga promatramo kao makro- do stola i dokazala da kvalitetan
“Ranim informiranjem javnosti Polana i Heretige, a kako se radi povećanja nasada malina do 200 pokus jer mikropokus smo radili proizvod bez problema pronalazi
želimo podići svijest naših o nasadima starim dvije godine hektara i ostalog voća pogodnog na pola hektara sa 7 sorti maline. tržište. “Naš najveći izazov vezan
sugrađana o mogućnosti stručnog koji još nisu ušli u punu rodnost, za strojnu berbu kao što su kupine, Temeljem rezultata makropokusa uz malinu je nedostatna proizvod-
i besplatnog zbrinjavanja ostataka kada je očekivani prinos od 12 tona borovnice, crna ribizla i trešnja. donijet ćemo odluke o dinamici i nja u odnosu na potencijal prodaje.
životinjskog podrijetla, a koji su po hektaru, trenutno ubiru samo Važno je naglasiti da je Vinka plus
nerijetko do sada bili ilegalno 4 tone po hektaru. Na plantaži je jedina tvornica u Hrvatskoj koja
bacani po kanalima u okolici grada zaposleno 68 stalnih djelatnika te realizira zamrzavanje povrća
te tako predstavljali potencijalnu ovisno o periodu godine i intezite- te domaćim i vlastitim proizvo-
opasnost za zagađenje vode i tla te tu radova i do 120 sezonaca. Proi- dom pokriva taj dio tržišta. Vinka
širenja zaraznih bolesti. Spremnici zvodnja malina, ističu u Fortenova svojom pozicijom u centru siro-
s nalaze u reciklažnom dvorištu Grupi u čijem su sastavu Vinka i vinske baze ima značajne kon-
tvrtke Nevkoš, u Kumanovoj ulici Borinci, orijentirana je na indu- kurentske prednosti za proi-
u Poduzetničkoj zoni Jošine”, strijsku preradu zamrzavanjem, a zvodnju, a nakon toga i preradu
poručuju iz Grada. Dodaju i kako malinu beru specijaliziranim kom- povrća i voća. S trenutnom proi-
je obavezno javljanje djelatniku bajnima što osigurava proizvodnu zvodnjom od oko 14,5 tisuća tona
tvrtke Nevkoš prilikom dolaska te cijenu ispod jednog eura. Ta proi- zamrznutih proizvoda ujedno
da animalni otpad građani mogu zvodna cijena osigurava izuzetnu je i jedna od najvećih tvornica u
odlagati od ponedjeljka do petka, profitabilnost obzirom da tržišna regiji. Cilj Vinke je s planiranom
od 8 do 16 sati i subotom od 8 do 12 cijena ove godine nije padala budućom proizvodnjom od 31.000
sati. U spremnik se smije odlagati ispod dva eura po kilogramu, a tona postati regionalnim liderom
samo animalni otpad, zabranjeno zamrznute se koštale i do tri eura. u ovom segmentu proizvodnje,
je bacanje bilo kakve ambalaže i U drugom konceptu proizvod- kao i fokusirati se na proizvode s
otpada koji nije životinjskog podri- nje, orijentiranom prema tržištu dodanom vrijednošću”, poručuje
jetla. F.S. svježeg voća, profitabilnost je više- Ana Ciglenečki. Inače, razvoj i
struko veća, ali se zahtjeva ručna podizanje prvih nasada na Plantaži
berba i pakiranje te izuzetno kratak Borinci započeo je 60-tih prošlog
lanac distribucije. “Iako je sama stoljeća na površini od 1.200
proizvodnja predstavljala izazov u hektara. S revitalizacijom voćnjaka
pogledu agrotehnoloških moguć- započelo se 2014. godine, kada je
nosti, a naročito u mogućnostima donesena strateška odluka o sadnji
strojne berbe, malina kao voćna voćnih kultura koje je moguće
kultura ima cijeli niz prednosti. brati strojno. Od tada do danas
Jedna od ključnih je brzi ulazak u posađeno je 220 hektara višnje, 40
puni rod, što je ujedno i generalno hektara šljive, 100 hektara jabuka i
prednost prilikom sadnje bobi- 8 hektara maline koje se uspješno
častog voća. Obzirom da se radi beru kombajnima za voće. Danas
o višerodnim sortama berba je je ukupna površina plantaže oko
trajala sve do sredine listopada, 820 hektara te je najveći voćnjak
što predstavlja još jednu prednost, u regiji.

Proglašenjem pobjednika završen drugi po redu Festival šunke, vina, rakije i kulena da će se sljedeće godine vratiti u
normalu, da ćemo imati još više
Najbolji kulen je uzoraka i zadržati kontinuitet
onaj Josipe Spajić održavanja“, rekao je Zvonimir
Liščić, predsjednik Vinkovačkih
Iako je zbog situacije uzro- medalju i diplomu dobila je šunka šokačkih rodova koji organiziraju
kovane epidemijom koronavi- Ivana Jelovića iz Županje koja je Festival. Dodao je i kako je ovoga
rusa održan u drugačijim okol- ostvarila 44 boda. Najbolji kulen puta, pom neočekivano pristigao
nostima, Festival šunke, vina, proizvela je Josipa Spajić iz Otoka velik broj uzoraka, znatno veći
rakije i kulena doživio je svoje koja je do zlatne medalje došla nego prošle godine.
drugo izdanje. Za razliku od s 97,66 bodova. Najbolje ocije-
prošle godine kada ih je bilo njeno vino je Traminac, Ledena Pristiglo je ukupno 226
170, ovoga puta stručni je žiri Berba 2016. iz Iloka, dok je zlatnu uzoraka, od toga je bilo 7 šunki,
dobio zadatak ocijeniti čak 226 diplomu za rakiju dobio Darko 45 kulenova, 42 rakije i 132 uzorka
uzoraka koliko je pristiglo iz Juzbašić iz Bošnjaka s ukupnom vina. Za razliku od prvog Festivala
svih dijelova Slavonije, ali i šire. ocjenom 95,33. kada je žiri ocjenjivao 170 uzoraka,
ovogodišnje izdanje pokazalo se
Josipa Haluška „Nema stola u Slavoniji na itekako uspješnim.
josipa.haluska@novosti.hr kojemu se nije našla šunka, kulen,
vino ili rakija. To je tradicija i „Svi koji se žele uključiti neka
Najviše bodova stručnog zašto ne bi pomogli tim ljudima sačuvaju svoje uzorke i ako sve
ocjenjivačkog suda te srebrnu i da se za njih čuje i da pomognemo bude u redu ocijenit ćemo ih 30.
promociji Slavonije. Nadamo se listopada 2021. godine na trećem
Festivalu šunke, vina, rakije i
kulena“, napomenuo je Liščić.
Da je na ovakav način važno
promicati Slavoniju slaže se i
gradonačelnik Ivan Bosančić koji
je u Gradskoj vijećnici najbolji-
ma uručio zaslužene medalje i
diplome.

„Svi volimo šunku, rakiju,
kulen i vino i mislim da se Festival
ne mora bojati za budućnost.
Imali smo puno natjecatelja, ali i
puno riječi potpore da se to održi,
makar i na ovaj način. Čestitam
svim nagrađenima i nadam se da
se vidimo i sljedeće godine, ali u
jednim normalnim okolnostima“,
istaknuo je Bosančić.

Ove godine pristiglo je
ukupno 226 uzoraka, od
toga je bilo 7 šunki, 45
kulenova, 42 rakije i 132
uzorka vina
   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19